Von Hippel – Lindauova bolest (VHL)

Autor: M. Cristina Victorio, MD
Urednik sekcije: prof. prim. dr. sc. Joško Markić, dr. med.
Prijevod: Edita Runjić, dr. med.

Von Hippel-Lindauova bolest je rijetki nasljedni poremećaj koji uzrokuje nastanak nekanceroznih i/ili kancerogenih tumora u nekoliko organa.

  • Von Hippel-Lindauova bolest je uzrokovana mutacijama gena.

  • Djeca mogu imati glavobolje, oslabljen vid ili visoki krvni tlak, osjećati vrtoglavicu ili slabost.

  • Liječnici posumnjaju na poremećaj na temelju obiteljske anamneze i rezultata fizikalnog pregleda, zatim učine snimanje i druge testove u potrazi za tumorima i drugim poremećajima.

  • Tumori se uklanjaju kirurški, tretiraju se zračenjem ili se uništavaju pomoću lasera ili primjenom ekstremne hladnoće.

Von Hippel-Lindauova bolest je neurokutani sindrom. Neurokutani sindrom uzrokuje probleme koji utječu na mozak, kralježničnu moždinu i živce (neuro) te kožu (kutani).

U von Hippel-Lindauvoj bolesti, tumori se najčešće razvijaju u mozgu i mrežnici očiju. Ovi tumori, nazvani angiomi, se sastoje od krvnih žila. Ostale vrste tumora se razvijaju u drugim organima i uključuju tumore nadbubrežnih žlijezda (feokromocitomi) i ciste bubrega, jetre ili gušterače. Kako osobe s poremećajem stare rizik razvoja tumora bubrega se povećava. Do dobi od 60 godina, rizik može biti i do 70%.

Identificiran je gen koji uzrokuje von Hippel-Lindauovu bolest. Da bi se poremećaj razvio, potreban je samo jedan gen za poremećaj - od jednog roditelja. Svako dijete oboljelog roditelja ima 50% šansu da će naslijedi poremećaj. U 20% osoba s ovim poremećajem dolazi do spontane nove (ne naslijeđene) mutacije. Ovaj poremećaj se javlja kod 1 od 36,000 ljudi.

Simptomi

Simptomi VHL-a

Tipično, simptomi von Hippel-Lindauove bolesti se pojavljuju u dobi između 10. i 30. godine, ali se mogu pojaviti i ranije.

Simptomi ovise o veličini i lokaciji tumora. Djeca mogu imati glavobolje i osjećati vrtoglavicu ili slabost. Vid može biti poremećen, a krvni tlak može biti povišen. Koordinacija može biti poremećena. Oko 10% pogođene djece ima tumor unutarnjeg uha, što može narušiti sluh.

Angiomi mrežnice obično ne uzrokuju simptome, ali ako se povećaju, mogu uzrokovati značajan gubitak vida. Kada su prisutni ti angiomi, mrežnica se može odvojiti, tekućina se može nakupiti na ili ispod makule (središnji dio mrežnice), a optički živac se može oštetiti povećanim tlakom u oku (glaukom).

Bez liječenja, ljudi mogu postati slijepi, imati oštećenje mozga ili umrijeti. Smrt je obično posljedica komplikacija angioma mozga ili tumora bubrega.

Dijagnoza

Dijagnoza VHL-a
  • Slikovne pretrage

  • Pregled očiju

  • Genetsko testiranje

Liječnici utvrđuju ima li netko od članova obitelji von Hippel-Lindauovu bolest i obavljaju fizikalni pregled.

Ako nalazi upućuju na poremećaj, provode se različiti testovi u potrazi za tumorima i drugim poremećajima:

  • Kompjutorizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonanca (MR) mozga i kralježnice

  • Pregled očiju uključujući oftalmoskopiju

  • Ultrazvuk, CT ili MR trbuha

  • Testovi za sluh

  • Pretrage iz krvi

Von Hippel-Lindauova bolest se dijagnosticira kada je prisutno jedno od sljedećeg:

  • Obiteljska povijest von Hippel-Lindauove bolesti plus najmanje jedan karakterističan tumor u očima, mozgu, kralježnici, nadbubrežnim žlijezdama, bubrezima ili gušterači

  • Dva ili više karakterističnih tumora von Hippel-Lindauove bolesti u ljudi koji nemaju poznatu obiteljsku povijest von Hippel-Lindauove bolesti

Ako liječnici otkriju jedan tumor, traže druge.

Ako liječnici i dalje nisu sigurni u dijagnozu, rade testove koji analiziraju kromosome (molekularno genetsko testiranje) kako bi identificirali abnormalni VHL gen i potvrditi dijagnozu.

Ako se kod osobe identificira abnormalni gen VHL, provodi se genetsko testiranje kako bi se provjerio abnormalni gen kod članova obitelji.

Liječenje

Liječenje VHL-a
  • Operacija ili ponekad zračenje

  • Za angiome mrežnice, laserska terapija ili primjena ekstremne hladnoće

  • Ponekad se koristi lijek belzutifan.

Tumori se kirurški uklanjaju, ako je moguće, prije nego što uzrokuju trajno oštećenje. Ponekad se umjesto toga može koristiti terapija visokom dozom zračenja, usmjerena na tumor. Ljudi koji imaju tumore nadbubrežne žlijezde mogu trebati lijekove za kontrolu krvnog tlaka. Osobama koje imaju uznapredovali tumor bubrega se mogu dati drugi lijekovi.

Belzutifan je sada dostupan za upotrebu kod odraslih osoba koje imaju rak bubrega, tumore na mozgu ili kralježnici ili tumore na gušterači koje nije potrebno odmah kirurški ukloniti. Ovaj lijek smanjuje tumore i zaustavlja njihovo napredovanje. Može se koristiti dok se bolest ne pogorša ili dok bilo koja nuspojava ne postane preteška.

Tipično, angiomi mrežnice se uništavaju laserskom terapijom ili primjenom ekstremne hladnoće (krioterapija). Ovi postupci pomažu očuvati vid.

Potraga za novim simptomima

Budući da se kod von Hippel-Lindauove bolesti mogu razviti nove komplikacije i tumori, oboljele osobe moraju biti pažljivo nadzirane do kraja života.

Kod osoba kojima je dijagnosticirana von Hippel-Lindauova bolest, sljedeći pregledi i testovi se ponavljaju svake 1 ili 2 godine i kada se pojave simptomi:

  • Klinički pregled

  • Pregled oka za otkrivanje tumora oka

  • Provjere krvnog tlaka i pretrage urina i krvi za pregled feokromocitomi

  • Magnetna rezonancija (MRI) mozga i kralježnice za otkrivanje tumora

  • Testovi sluha za otkrivanje tumora unutarnjeg uha

  • MRI ili ultrazvuk abdomena za otkrivanje raka bubrega, feokromocitoma i tumora gušterače

Kod ljudi kojima nije dijagnosticirana von Hippel-Lindauova bolest, ali imaju abnormalni gen ili koji nisu testirani, ali imaju roditelja ili brata ili sestru s von Hippel-Lindauovom bolešću, praćenje krvnog tlaka i pregledi za pregled vida, sluha , a problemi s očima rade se svake godine.