Sustavi organa

Autor: Alexandra Villa-Forte, MD, MPH
Urednik sekcije: Ivan Bekavac, dr. med.
Prijevod: Domagoj Butigan, dr. med.

Iako svaki organ ima svoje specifične funkcije organi također funkcioniraju zajedno u skupinama koje se nazivaju organski sustavi (vidi tablicu). Liječnici kategoriziraju poremećaje i vlastite medicinske specijalnosti prema organskim sustavima.

Neki primjeri organskih sustava i njihovih funkcija uključuju probavni sustav, kardiovaskularni sustav i muskuloskeletni sustav.

Probavni (ili gastrointestinalni) sustav proteže se od usta do anusa, a odgovoran je za primanje i probavu hrane te izlučivanje otpada. Ovaj sustav ne uključuje samo želudac, tanko i debelo crijevo koji se kreću i apsorbiraju hranu, nego i povezane organe kao što su gušterača, jetra i žuč koji proizvode probavne enzime, uklanjaju toksine i čuvaju tvari potrebne za probavu.

Kardiovaskularni sustav uključuje srce i krvne žile. Kardiovaskularni sustav je odgovoran za pumpanje i cirkulaciju krvi.

Mišićno-koštani sustav uključuje kosti, mišiće, ligamente, tetive i zglobove koji podupiru i pomiču tijelo.

Glavni sustavi organa

Sustav

Organi u sustavu

Neke glavne funkcije sustava

kardiovaskularni

  • Srce

  • Krvne žile (arterije, kapilare, vene)

Pumpa krv i cirkulira ju po cijelom tijelu

respiratorni

  • Nos

  • Usta

  • Ždrijelo

  • Grkljan

  • Dušnik

  • Bronhi

  • Pluća

Dodaje kisik u krv (i uklanja ugljični dioksid iz krvi)

Živčani

  • Mozak

  • Leđna moždina

  • Živci (i oni koji provode impulse u mozak i oni koji provode impulse od mozga do mišića i organa)

Usmjerava namjerne (i mnoge automatske) radnje tijela

Omogućuje razmišljanje, samosvijest i emocije

Koža

  • Koža (i površina koja se općenito smatra kožom i podležeće strukture vezivnog tkiva, uključujući mast, žlijezde i krvne žile)

Omogućava barijeru između unutarnjeg dijela tijela i vanjskog okruženja

Mišićno-koštani sustav

  • Mišići

  • Tetive i ligamenti

  • Kosti

  • Zglobovi

Pruža strukturu i omogućuje kretanje tijela

Krv

  • Crvene krvne stanice, bijele krvne stanice i trombociti

  • Plazma (tekući dio krvi)

  • Koštana srž (proizvodnja krvnih stanica)

  • Slezena

  • timus

Prenosi kisik i hranjive tvari u sve stanice tijela (i uklanja ugljični dioksid i otpadne proizvode)

Probavni

  • Usta

  • Jednjak

  • Želudac

  • Tanko crijevo

  • Debelo crijevo

  • Rektum

  • Čmar

  • Jetra

  • Žučnjak

  • Gušterača (dio koji proizvodi enzime)

  • Crvuljak

Izdvaja hranjive tvari iz hrane

Izlučuje otpadne tvari iz tijela

Endokrini

  • Štitna žlijezda

  • Doštitna žlijezda

  • Nadbubrežne žlijezde

  • Hipofiza

  • Gušterača (dio koji proizvodi inzulin i druge hormone)

  • Želudac (stanice koje proizvode gastrin)

  • Epifiza

  • Jajnici

  • Testisi

Proizvodi kemijske glasnike koji se prenose krvlju, a upravljaju aktivnostima različitih organskih sustava

Urinarni

  • Bubrezi

  • Mokraćovodi

  • Mjehur

  • Uretra

Filtrira otpadne proizvode iz krvi

Muški reproduktivni

  • Penis

  • Prostata

  • Sjemeni mjehurići

  • Sjemenovod

  • Testisi

Omogućuje reprodukciju

Ženski reproduktivni

  • Vagina

  • Cerviks

  • Materica

  • Falopijeve cijevi

  • Jajnici

Omogućuje reprodukciju

Organski sustavi rade zajedno

Organski sustavi često rade zajedno na složenim zadacima. Na primjer, nakon obilnog obroka više organskih sustava radi zajedno da bi pomogli probavnom sustavu da dobije više krvi za obavljanje svojih funkcija. Probavni sustav angažira kardiovaskularni i živčani sustav za pomoć. Krvne žile probavnog sustava proširuju se kako bi transportirale više krvi. Živčani impulsi se šalju u mozak obavještavajući ga o povećanoj probavnoj aktivnosti. Probavni sustav čak i izravno stimulira srce preko živčanih impulsa i kemikalija koje se ispuštaju u krvotok. Srce odgovara pumpanjem više krvi. Mozak odgovara opažanjem manje gladi, više sitosti i manjim interesom za snažnu fizičku (mišićno-koštanu) aktivnost, što čuva više krvi za probavni sustav umjesto za skeletne mišiće.

Komunikacija između organa i organskih sustava je od krucijalnog značaja. Komunikacija omogućuje tijelu da prilagodi funkciju svakog organa prema potrebama cijelog tijela. U gornjem primjeru srce treba znati kada je probavnim organima potrebno više krvi, tako da može pumpati više. Kada srce zna da se tijelo odmara, može manje pumpati. Bubrezi moraju znati kada tijelo ima previše tekućine, tako da mogu proizvesti više urina i kada je tijelo dehidrirano, tako da mogu štedjeti vodu.

Homeostaza je pojam koji opisuje kako tijelo održava svoj normalan sastav i funkcije. Budući da organski sustavi međusobno komuniciraju tijelo je u stanju održavati stabilne razine tekućina i tvari. Isto tako organi ne rade niti premalo niti previše, a svaki organ pospješuje funkcije svih ostalih organa.

Sveze za održavanje homeostaze kontrolira autonomni živčani sustav i endokrini sustav. Posebne kemikalije zvane transmiteri su odgovorne za funkcioniranje sveza.

Autonomni živčani sustav uvelike kontrolira složenu komunikacijsku mrežu koja regulira tjelesne funkcije. Ovaj dio živčanog sustava funkcionira bez razmišljanja osobe i bez mnogo primjetnih naznaka da radi. Transmiteri koji se nazivaju neurotransmiteri provode poruke između dijelova živčanog sustava i između živčanog sustava i drugih organa.

Endokrini sustav sastoji se od različitih žlijezda koje proizvode transmitere zvane hormoni. Hormoni putuju do drugih organa putem krvotoka i reguliraju funkciju tih organa. Na primjer štitna žlijezda proizvodi hormone koji kontroliraju metabolizam (brzina odvijanja kemijskih procesa u tijelu). Gušterača proizvodi inzulin koji kontrolira potrošnju šećera

Jedan od najpoznatijih transmitera je hormon adrenalin. Kada je osoba akutno pod stresom ili je prestrašena mozak odmah šalje poruku nadbubrežnim žlijezdama koje odmah otpuštaju adrenalin. Ova kemikalija ubrzo ima cijelo tijelo u pripravnosti, a odgovor se ponekada naziva "borba ili bijeg". Srce kuca brže i snažnije, oči se šire kako bi se omogućilo više svjetla, disanje se ubrzava, a aktivnost probavnog sustava se smanjuje kako bi se omogućilo više krvi u mišićima. Učinak je brz i intenzivan.

Ostale kemijske sveze su manje dramatične, ali jednako učinkovite. Na primjer kada tijelo postane dehidrirano i treba više vode količina krvi koja cirkulira kroz kardiovaskularni sustav smanjuje se. Ovaj smanjeni volumen krvi registriraju receptori u arterijama vrata. Oni odgovaraju šaljući impulse živcima do hipofize, smještene na bazi mozga, koja počne proizvoditi antidiuretski hormon. Ovaj hormon signalizira bubrezima da koncentriraju urin i zadrže više vode. Istodobno, mozak osjeća žeđ i potiče osobu da pije.