Žutica je naziv za žuto obojenu kožu i/ili bjeloočnice a posljedica je povećanja bilirubina u krvi (hiperbilirubinemija). Bilirubin je žuta tvar koja nastaje kada se hemoglobin (dio crvenih krvnih stanica koji nosi kisik) razgrađuje tijekom normalnog ciklusa recikliranja starih ili oštećenih crvenih krvnih stanica. Bilirubin se preko krvi dopremi do jetre gdje se prerađuje i izlučuje kao dio žuči (probavne tekućine koju proizvodi jetra). Žuč se dalje transportira kroz žučne vodove u početak tankog crijeva (dvanaesnik). Ako se bilirubin ne može preraditi i izlučiti jetrom i žučnim putevima dovoljno brzo, on se nakuplja u krvi (hiperbilirubinemija). Kako se razina bilirubina u krvi povećava, najprije požute bjeloočnice, a zatim slijedi koža. Većina novorođenčadi ima žuticu tijekom prva dva tjedna života, ona se međutim spontano povlači (fiziološka žutica). Žutica je češća kod nedonoščadi.
(Vidi i Žutica u odraslih.)
Komplikacije žutice
Je li žutica opasna, ovisi o tome što je uzrok i koliko su visoke razine bilirubina. Neki poremećaji koji uzrokuju žuticu su opasni bez obzira na razinu bilirubina. Izuzetno visoke razine bilirubina bez obzira na uzrok su opasne.
Najozbiljnija posljedica visoke razine bilirubina je
Kernikterus je oštećenje mozga uslijed nakupljanja bilirubina u mozgu. Rizik od ovog poremećaja je veći u novorođenčadi koja je prijevremeno rođena, zatim u teško oboljele djece ili kod onih kojima se daju određeni lijekovi. Ako se ne liječi, kernikterus može uzrokovati teška oštećenja mozga s posljedicama kao što je usporen razvoj, cerebralna paraliza, oštećenje sluha, konvulzije, i smrt. U današnje vrijeme kernikterus se javlja rijetko s obzirom na moguću ranu dijagnostiku i dostupnu terapiju hiperbilirubinemije. Za sada nema liječenja oštećenja mozga kada se jednom ono razvije.
Uzroci
Česti uzroci žutice
Najčešći uzroci žutice kod novorođenčadi su
Fiziološka žutica se javlja iz dva razloga. Prvo, crvene krvne stanice u novorođenčadi se brže razgrađuju nego kod starijih dojenčadi što dovodi do povećane proizvodnje bilirubina. Drugo, jetra novorođenčeta je nezrela i ne može obraditi bilirubin i izlučiti bilirubin, kao što to čini kod starijih dojenčadi. Gotovo sva novorođenčad ima fiziološku žuticu. Obično se javlja 2 do 3 dana nakon rođenja (žutica koja se javlja u prva 24 sata nakon rođenja može biti posljedica ozbiljnog poremećaja). Fiziološka žutica obično ne uzrokuje nikakve druge simptome i nestaje unutar jednog tjedna. Ako žutica traje i nakon 2 tjedna, potrebno je istražiti mogućnost postojanja drugih uzroka žutice.
Dojenje može izazvati žuticu na dva načina, koja se nazivaju
Laktacijska žutica se razvija u prvih nekoliko dana života i obično se nestaje u prvom tjednu. Pojavljuje se kod novorođenčadi koja ne konzumira dovoljno majčinog mlijeka, na primjer, kada majčino mlijeko još nije stvoreno u dovoljnim količinama. Ova novorođenčad imaju manje pokreta crijeva i tako se bilirubin manje eliminira. Kako novorođenčad nastavi dojiti uzima veće količine mlijeka, žutica spontano nestaje.
Žutica dojenčadi hranjene majčinim mlijekom razlikuje se od laktacijske žutice jer se javlja pred kraj prvog tjedna života i može nestati za 2 tjedna ili trajati nekoliko mjeseci. Žutica dojenčadi hranjene majčinim mlijekom uzrokovana je supstancama u majčinom mlijeku koje ometaju jetru da izluči bilirubin.
Prekomjernom razgradnjom crvenih krvnih stanica (hemoliza) se stvara više bilirubina nego što ga jetra može obraditi i izlučiti. Postoji nekoliko uzroka hemolize, koji su kategorizirani prema tome jesu li posljedica
Imunološki poremećaji su posljedica djelovanja antitijela majke u krvi djeteta koje napada i uništava crvena krvna zrnca. Ovo razaranje se može dogoditi kada je krvna grupa fetusa različita od majčine, ili je rjeđe posljedica Rh inkompatibilnost (vidi također Hemolitička bolest novorođenčeta).
Ne - imunološki uzroci prekomjerne razgradnje crvenih krvnih stanica uključuju nasljedni nedostatak enzima u crvenim krvnim stanicama, glukoza-6-fosfat dehidrogenaze (G6PD) i nasljednih poremećaja crvenih krvnih stanica kao što je talasemija. Novorođenčad koja se ozlijede tijekom porođaja ponekad imaju nakupinu krvi (hematom) pod kožom. Razgradnja krvi iz ovako velikih hematoma može uzrokovati žuticu. Ako pupčana vrpca nije na vrijeme podvezana, novorođenčad može dobiti više krvi iz posteljice. Razgradnja ove krvi također može uzrokovati žuticu. Razgradnja transfudiranih krvnih stanica može uzrokovati povećanje bilirubina.
Manje česti uzroci žutice
Manje česti uzroci žutice uključuju
Teške infekcije
Nedostatnu funkciju štitnjače (hipotireoza)
Neodostatnu aktivnost hipofize (hipopituitarizam)
Određene nasljedne poremećaje
Opstrukciju protoka žuči iz jetre
Većina tih poremećaja uključuje kolestazu, smanjenje protoka žuči.
Ozbiljna bakterijska infekcija (sepsa) stečena tijekom ili neposredno nakon rođenja može uzrokovati žuticu. Infekcije koje je fetus stekao u maternici također ponekad mogu biti uzrok žutice. Također može biti posljedica i infekcije toksoplazmozomcitomegalovirusom, herpes simplex virusom ili virusom rubeole.
Neki nasljedni poremećaji koji mogu uzrokovati žuticu uključuju cističnu fibrozu, Dubin-Johnsonov sindrom, Rotorov sindrom, Crigler-Najjar sindrom i Gilbertov sindrom.
Protok žuči se može biti otežan ili onemogućen zbog prirođenih anomalija žučnih vodova kao što je bilijarna atrezija ili zbog oštećenje jetre zbog cistične fibroze.
Evaluacija
Tijekom hospitalizacije nakon poroda lječinici u nekoliko navrata pregledavaju novorođenčad te procjenjuju žuticu. Žutica je ponekad očigledna zbog promjene boje bjeloočnica ili kože novorođenčeta. No, većina liječnika ipak se odluči na mjerenje razinu bilirubina prije otpusta iz bolnice. Ako novorođenče ima žuticu, liječnici se usredotočuju na utvrđivanje je li to fiziološka a ako nije potrebno je utvrditi uzrok i započeti liječenje. Osobito je važno istražiti sve ozbiljne uzroke žutice u novorođenčadi kojima žutica traje dulje od 2 tjedna.
Znakovi upozorenja
Kod novorođenčadi s žuticom, upozoravajući simptomi su:
Žutica koja se pojavljuje prvog dana života
Žutica kod novorođenčadi starije od 2 tjedna
Letargija, odbijanje jela, razdražljivost i otežano disanje
Vrućica
Liječnici su također zabrinuti kada su razine bilirubina vrlo visoke ili se brzo povećavaju, te kada krvni testovi sugeriraju da je protok žuči smanjen ili blokiran.
Kada posjetiti liječnika
Novorođenčad s upozoravajućim znakovima liječnik treba odmah pregledati. Ako je novorođenče otpušteno iz bolnice prvog dana nakon rođenja, tijekom naredna 2 dana treba biti pregledan kod nadležnog liječnika kako bi se odredile razine bilirubina.
Ako roditelji kod kuće primijete da koža ili oči njihovog novorođenčeta izgledaju žuto, odmah trebaju kontaktirati svog liječnika. Liječnik će dalje na temelju simptoma i čimbenika rizika procijeniti hitnoću situacije.
Što liječnik radi
Liječnici prvo postavljaju pitanja o simptomima i povijesti bolesti novorođenčadi. Nakon toga obavljaju fizikalni pregled. Prikupljene informacije često im sugeriraju uzrok i dijagnostičke testove koji bi mogli biti potrebni.
Liječnici pitaju kada je počela žutica, koliko je dugo prisutna i ima li novorođenče druge simptome kao što su letargija i odbijanje jela. Liječnici pitaju što novorođenče jede, kako i koliko često. Pitaju se koliko dobro doji, odnosno prihvaća dojku ili bočicu, da li majka ima osjećaj da mlijeko izlazi iz dojke, da li novorođenče guta i da je zadovoljno nakon hranjenja. Liječnik također pita o boji stolice. Informacije o tome koliko mokraće i stolice proizvodi novorođenče mogu pomoći liječnicima da procijene da li novorođenče uzima dovoljno hrane. Stolica koja je blijeda a ne normalna boja žuto-zlatne boje može biti znak kolestaze.
Liječnici pitaju majku je li imala infekcije ili bolesti tijekom trudnoće (npr dijabetes) koje mogu uzrokovati žuticu kod novorođenčeta, njezinu krvnu grupu i koje lijekove uzima. Također pitaju jesu li članovi obitelji imali bilo koji od nasljednih poremećaja koji mogu uzrokovati žuticu.
Tijekom fizikalnog pregleda, liječnici provjeravaju boju kože novorođenčeta kako bi vidjeli intenzitet žutice. Oni također traže druge tragove koji upućuju na uzrok, osobito znakove infekcije, ozljede, bolesti štitnjače ili hipofize.
Laboratorijska analiza
Kako bi se potvrdila dijagnoza žutice i utvrdila ozbiljnost stanja mjeri se razina bilirubina. Mjeriti se može na uzorku krvi ili pomoću senzora postavljenog na kožu.
Ako je razina bilirubina visoka, obavljaju se drugi testovi krvi. Oni obično uključuju
Hematokrit (postotak crvenih krvnih stanica u krvi)
Pregled uzorka krvi pod mikroskopom radi traženja znakova raspada crvenih krvnih stanica
Broj retikulocita (broj novoformiranih crvenih krvnih stanica)
Direktni Coombsov test (koji provjerava postojanje protutijela vezanih za crvena krvna zrnca)
Mjerenje različitih vrsta bilirubina
Krvna skupina i Rh status (pozitivni ili negativni) novorođenčeta i majke
Ostali testovi mogu se obaviti ovisno o rezultatima anamneze i fizikalnog pregleda te o razini bilirubina novorođenčeta. Mogu uključivati hemokulturu, urinokulturu, ili kulturu cerebrospinalne tekućine kako bi se utvrdila sepsa, zatim mjerenje razine enzima crvenih krvnih stanica kako bi se provjerilo je li nedostatak istih uzrok razgradnje crvenih krvnih stanica, također je potrebno testirati funkciju štitnjače i hipofize te testirati na postojanje bolesti jetre.
Liječenje
Potrebno je liječiti uzrok kada se on utvrdi. Visoka razina bilirubina također može zahtijevati liječenje.
Fiziološka žutica obično ne zahtijeva liječenje i prolazi unutar jednog tjedna. Za novorođenčad koja se hrane mliječnim pripravkom, učestala hranjenja mogu spriječiti žuticu ili smanjiti njezinu ozbiljnost. Česti obroci povećavaju pokretljivost crijeva i tako potiču bolju eliminaciju bilirubina stolicom. Nema razlike između različitih vrsta mliječnih pripravaka.
Laktacijska žutica se može spriječiti ili smanjiti povećanjem učestalosti hranjenja. Ako se razina bilirubina unatoč tome i dalje povećava, ponekad je potrebno dopuniti prehranu mliječnim pripravkom.
U žutice dojenčadi hranjene majčinim mlijekom, majkama se može savjetovati da prestanu dojiti samo 1 ili 2 dana te izdajaju mlijeko kako bi održale laktaciju. A čim se razina bilirubina u novorođenčeta počne smanjivati mogu nastaviti dojiti. Tijekom dojenja, majkama se obično savjetuje da ne daju novorođenčetu vodu ili vodu sa šećerom, jer to može smanjiti dojenje i poremetiti proizvodnju majčinog mlijeka. Međutim, dojena djeca koja su dehidrirana unatoč povećanju dojenja mogu zahtijevati dodatne tekućine.
Visoka razina bilirubina može se liječiti
Fototerapija ili "terapija svjetlom"
ovo je najčešće korišten način liječenja, ali nije učinkovit za sve vrste hiperbilirubinemije. Na primjer, fototerapija se ne koristi za dojenčad s kolestazom. Fototerapijom se pomoću jarke svjetlosti promjeni oblik bilirubina koji se onda može brže eliminirati iz tijela. Plavo svjetlo je najučinkovitije, a većina liječnika koristi posebne komercijalne fototerapijske aparate. Kako bi svjetlo zahvatilo što veći dio kože novorođenčad se ispod svijetla postavi razodjevena. Potrebno ih često okretati tijekom fototerapije a prosječno traje od 2 do sedam dana, ovisno o razinama bilirubina u krvi. Fototerapija može spriječiti razvoj kernikterusa. Kako bi utvrdili da li je fototerapija učinkovita povremeno se mjeri razina bilirubina u krvi. Boja kože nije pouzdana.
Zamjena krvi (eksangvinotransfuzija)
Ova vrsta terapije se koristi kada su razine bilirubina izrazito visoke a fototerapija nije uspješna. Zamjenom krvi može se brzo ukloniti bilirubin iz krvotoka. Mala količina krvi novorođenčeta se postupno uklanja (injekcija po injekcija) i zamjenjuje s jednakim volumenima donorske krvi. Postupak obično traje 2 sata.
Postupak se može i ponavljati ako razina bilirubina ostane visoka. Ovaj postupak nosi rizike i komplikacije, kao što su problemi sa srcem i disanjem, stvaranje krvnih ugrušaka i poremećaj elektrolita u krvi.
U današnje vrijeme zamjena krvi se ne koristi često budući da se fototerapija pokazala jako uspješnom a i postoje metode prevencije razvoja inkompatibilnosti među krvnim grupama majke i novorođenčeta.
Važno za zapamtiti
Mnoga novorođenčad razvije žuticu u prva dva ili tri dana života i ona tijekom prvog tjedna spontano prolazi.
Da li je žutica opasna ovisi o uzroku i razini bilirubina.
Žutica može biti posljedica ozbiljnih poremećaja, kao što su inkompatibilnost krvne grupe novorođenčeta i majke, prekomjernog razaranja crvenih krvnih stanica ili teške infekcije.
Ako roditelji kod kuće primijete žuticu u novorođenčeta moraju se javiti liječniku.
Ako se utvrdi uzrok žutice isti se mora liječiti.
U slučaju visokih razina bilirubina potrebno je liječenje, fototerapijom a ponekad i zamjenom krvi.