Anemija je poremećaj u kojem je smanjen broj crvenih krvnih stanica u krvi.
-
Anemija se može pojaviti kada se crvene krvne stanice prebrzo raspadaju, izgubi se previše krvi ili koštana srž ne proizvodi dovoljno crvenih krvnih stanica.
-
Ako se crvene krvne stanice prebrzo raspadaju, može doći do razvoja anemije i povećanja razine bilirubina (žutog pigmenta nastalog tijekom normalne razgradnje crvenih krvnih stanica) radi čega koža novorođenčeta i bjeloočnice postaju žuto obojene (stanje koje se naziva žutica).
-
Ako se brzo izgubi veliki volumen krvi, novorođenče može postati teško bolesno i razviti šok pa izgleda blijedo, ima ubrzani rad srca i nizak krvni tlak uz brzo, plitko disanje.
-
Ako je gubitak krvi manji ili postupan, novorođenče može izgledati normalno ili blijedo.
-
Liječenje može uključivati nadoknadu tekućina putem vene (intravenski) nakon čega slijedi transfuzija krvi ili eksangvinotransfuzija.
(Vidi također Pregled anemija.)
U koštanoj srži se nalaze specijalizirane stanice koje proizvode krvne stanice. Normalno, koštana srž proizvodi vrlo malo novih crvenih krvnih stanica između rođenja i 3 ili 4 tjedna života, uzrokujući postupni pad broja crvenih krvnih stanica (to se naziva fiziološka anemija) tijekom prvih 2 do 3 mjeseca života.
Vrlo nedonošena novorođenčad imaju veći pad broja crvenih krvnih stanica. Ovo stanje se naziva anemija prematuriteta. Anemija prematuriteta najčešće pogađa nedonoščad čija je gestacijska dob (vrijeme provedeno u maternici nakon oplodnje jajne stanice) manja od 32 tjedna i novorođenčad koja je provela dulje vrijeme u bolnici.
Teža anemija može nastati kada se
-
crvene krvne stanice prebrzo raspadaju (proces koji se naziva hemoliza)
-
mnogo krvi uzima od nedonoščadi za krvne pretrage
-
previše krvi izgubi tijekom porođaja
-
ne proizvodi dovoljno novih crvenih krvnih stanica u koštanoj srži.
Istodobno se mogu odvijati više od jednog procesa.
Brzi raspad crvenih krvnih stanica (hemoliza)
Opsežno raspadanje crvenih krvnih stanica rezultira anemijom i visokom razinom bilirubina u krvi (hiperbilirubinemija).
Hemolitička bolest novorođenčeta je stanje u kojem nastaje brzi raspad crvenih krvnih stanica novorođenčeta radi djelovanja protutijela iz majčine krvi.
Crvena krvna zrnca se također mogu ubrzano raspadati ako novorođenče ima nasljedni poremećaj crvenih krvnih stanica. Primjer je nasljedna sferocitoza u kojoj crvene krvne stanice izgledaju kao male sfere kada se promatraju mikroskopom.
Drugi primjer je poremećaj koji se javlja u novorođenčadi kojoj nedostaje enzim crvenih krvnih stanica nazvan glukoza-6-fosfat dehidrogenaza (G6PD). Kod te novorođenčadi izlaganje majke i fetusa određenim lijekovima koji se koriste tijekom trudnoće (kao što su anilinske boje, sulfonamidi i mnogi drugi) može rezultirati brzim raspadom crvenih krvnih stanica.
Hemoliza se može pojaviti i kod hemoglobinopatija. Hemoglobinopatije su genetski poremećaj koji utječe na strukturu ili proizvodnju hemoglobina. Hemoglobin je protein koji se nalazi u crvenim krvnim stanicama i omogućuje prijenos kisika iz pluća u ostale dijelove tijela. Primjeri hemoglobinopatija su alfa-talasemija i bolest srpastih stanica.
Crvene krvne stanice brzo mogu uništiti i infekcije stečene prije rođenja, kao što su toksoplazmoza, rubeola, infekcija citomegalovirusom, infekcija herpes simplex virusom ili sifilis, ali i bakterijske infekcije novorođenčeta stečene tijekom ili nakon rođenja.
Gubitak krvi
Gubitak krvi je još jedan uzrok anemije. Gubitak krvi kod novorođenčeta može nastati iz više razloga. Na primjer, krv se gubi ako je veći volumen krvi fetusa prešao preko posteljice (organ koji povezuje plod s maternicom i osigurava hranjenje) u krvnu cirkulaciju majke (tzv. feto-maternalna transfuzija). Krv se također može izgubiti ako se u posteljici za vrijeme poroda nalazi previše krvi što se može dogoditi kada se novorođenče predugo drži iznad majčinog trbuha prije nego što se pupčana vrpca podveže.
Fetofetalna transfuzija, u kojoj krv teče iz jednog fetusa u drugi, može uzrokovati anemiju kod jednog blizanca i previše krvi (policitemiju) u drugom blizancu.
Prije porođaja se posteljica može odvojiti od maternice (abrupcija posteljice) ili može biti pričvršćena na pogrešnom mjestu (placenta previa) što dovodi do fetalnog gubitka krvi.
Gubitak krvi može biti posljedica određenih invazivnih postupaka koji se obavljaju kako bi se plodu otkrile genetske i kromosomske abnormalnosti. Invazivne procedure su one koje zahtijevaju umetanje instrumenta u tijelo majke. Te procedure uključuju amniocentezu, biopsiju korionskih resica i uzimanje uzoraka krvi pupkovine.
Ponekad je gubitak krvi posljedica porođajne ozljede. Na primjer, ruptura jetre ili slezene tijekom porođaja može uzrokovati unutarnje krvarenje. Rijetko, krvarenje može nastati unutar lubanje novorođenčeta kada se koristi vakuum ekstraktor ili forceps tijekom poroda.
Krvarenje se također može javiti u novorođenčadi koja imaju nedostatak vitamina K. Vitamin K je tvar koja pomaže tijelu u stvaranju krvnih ugrušaka i kontroli krvarenja. Nedostatak vitamina K može uzrokovati hemoragijsku bolest novorođenčeta koju karakterizira sklonost krvarenju. Novorođenčad obično ima nisku razinu vitamina K pri rođenju. Da bi se spriječilo krvarenje, novorođenčadi se rutinski daje injekcija vitamina K pri rođenju.
Smanjena proizvodnja crvenih krvnih stanica
Fetalna koštana srž možda neće moći proizvesti dovoljno crvenih krvnih stanica prije rođenja. Ovaj rijetki defekt može rezultirati teškom anemijom. Primjeri ovog nedostatka proizvodnje uključuju rijetke genetske poremećaje kao što su Fanconijev sindrom i Diamond-Blackfan anemija.
Neke infekcije nakon rođenja (kao što su infekcija citomegalovirusom, sifilis i virus humane imunodeficijencije [HIV]) također mogu spriječiti stvaranje dovoljno crvenih krvnih stanica u koštanoj srži. Novorođenčad također može imati nedostatak pojedinih hranjivih tvari kao što su željezo, folati (folna kiselina) i vitamin E što može uzrokovati anemiju jer koštana srž ne može proizvoditi crvene krvne stanice.
Simptomi
Većina novorođenčadi s blagom ili umjerenom anemijom nemaju simptome bolesti. Umjerena anemija se može prezentirati tromošću (letargijom) ili slabim sisanjem.
Komplikacije anemije u novorođenčadi
Novorođenčad koja je naglo izgubila veliki volumen krvi tijekom porođaja ili trudova može biti u šoku, izgledati blijedo i imati ubrzan rad srca i nizak krvni tlak, uz brzo, plitko disanje.
Kada je anemija rezultat brzog raspadanja crvenih krvnih stanica, također postoji povećana proizvodnja bilirubina, a koža i bjeloočnice novorođenčeta izgledaju žuto (žutica).
Dijagnoza
Prije rođenja, doktori mogu napraviti prenatalni ultrazvučni pregled i ponekad vidjeti znakove fetalne anemije.
Nakon rođenja se dijagnoza anemije temelji na simptomima i potvrđuje krvnim pretragama iz uzorka krvi novorođenčeta.
Liječenje
Intravenska nadoknada tekućine i transfuzije krvi ako je anemija uzrokovana naglim gubitkom krvi
Za anemiju uzrokovanu hemolitičkom bolesti, liječenje varira
Ponekad suplementi željeza
Većina zdrave nedonoščadi ima blagu anemiju i ne zahtijevaju nikakvo liječenje.
Liječenje intravenskom nadoknadom tekućine, a zatim i transfuzijama krvi, provodi se u novorođenčadi koja su naglo izgubila veliki volumen krvi, često u tijeku trudova ili poroda.
Vrlo teška anemija uzrokovana hemolitičkom bolesti također može zahtijevati transfuziju krvi, ali se češće liječi eksangvinotransfuzijom što smanjuje razinu bilirubina i povećava broj crvenih krvnih stanica. U eksangvinotransfuziji, mala količina krvi novorođenčeta se postupno uklanja i zamjenjuje s jednakim volumenima svježe donorske krvi.
Novorođenčad sa žuticom može se liječiti fototerapijom ili "bili svjetlima" koji pomažu u snižavanju razine bilirubina.
Neka novorođenčad dobiva nadoknadu željeza kako bi proizvodnja crvenih krvnih stanica bila brža.