Glavobolja je bol u bilo kojem dijelu glave, uključujući vlasište, gornji dio vrata, lica i unutrašnjost glave. Glavobolje su jedan od najčešćih razloga zbog kojih osobe posjećuju liječnika.
Glavobolje ometaju sposobnost rada i svakodnevne zadatke. Neki osobe imaju često glavobolje. Druge osobe ih rijetko imaju.
Uzroci
Uzroci glavobolje
Iako glavobolje mogu biti bolne i uznemirujuće, rijetko su posljedica ozbiljnog stanja. Glavobolje se mogu podijeliti u dvije vrste:
Primarne glavobolje su
Trigeminalne autonomne cefalgije su rijetke.
Sekundarne glavobolje mogu biti posljedica poremećaja mozga, očiju, nosa, grla, sinusa, zuba, čeljusti, ušiju, vrata ili sistemskog poremećaja.
Česti uzroci
Dva najčešća uzroka glavobolja su primarne glavobolje:
Manje česti uzroci
Rjeđe su glavobolje posljeica primarnih glavobolja poput cluster glavoblje ili jedne od mnogih sekundarnih glavobolja (vidi tablicu Neki uzroci i značajke glavobolja). Neke sekundarne glavobolje su ozbiljne, osobito oni koji uključuju poremećaj mozga, kao što je meningitis, tumor mozga, ili krvarenje unutar mozga (intracerebralno krvarenje).
Vrućica može uzrokovati glavobolje, kao i mnoge infekcije koje ne zahvaćaju mozak. Takve infekcije uključuju Lajmska bolest, Rocky Mountain pjegava groznicu, i gripu.
Glavobolje često nastupaju nakon što osobe prestanu konzumirati kofein ili prestanu uzimati lijekove protiv bolova (analgetike) nakon što su ih dugotrajno koristili (tzv. glavobolja uzrokovana prekomjernim uzimanjem lijekova)).
Suprotno onome što većina ljudi misli, naprezanje očiju i visoki krvni tlak (osim izuzetno visokog krvnog tlaka) obično ne uzrokuju glavobolje.
Procjena
Procjena glavobolje
Liječnici se usredotočuju na sljedeća:
Ako nijedan uzrok nije identificiran, oni se usredotočuju na utvrđivanje vrste primarne glavobolje.
Znakovi upozorenja
Kod osoba s glavoboljama određene su karakteristike zahtjevaju posebnu pozornost:
Promjene u osjetu ili vidu, iznenadna slabost, gubitak koordinacije, epileptički napadaji, poteškoće u govoru ili razumijevanje govora ili promjene stanja svijesti kao što je pospanost ili zbunjenost (što upućuje na poremećaj mozga)
Vrućica i ukočeni i bolni vrat pri spuštanje brade prema grudima, što je ponekad nemoguće
Vrlo iznenadna, jaka glavobolja (glavobolja poput udara groma)
Osjetljivost tjemena (kod češljanja kose) ili bol u čeljusti pri žvakanju
Prisutnost raka ili poremećaja koji slabi imunološki sustav (poremećaj imunodeficijencije), kao što je AIDS
Korištenje lijekova koji suprimiraju imunološki sustav (imunosupresivi)
Simptomi koji utječu na cijelo tijelo poput vrućice ili gubitka težine
Glavobolje koja se progresivno pogoršava (učestalost i jačina)
Crvene oči i oreoli oko svjetla
Vrlo visok krvni tlak
Glavobolje koje počinju nakon 50. godine
Kada posjetiti liječnika
Osobe koje imaju bilo koji znak upozorenja trebaju odmah posjetiti liječnika. Prisutnost znaka upozorenja može ukazivati da glavobolje mogu biti uzrokovane ozbiljnim poremećajem, kao što je sljedeće:
Jaka glavobolja s vrućicom i ukočenim vratom: meningitis- životno opasna infekcija prostora ispunjenog tekućinom između tkiva koje pokriva mozak i kralježničnu moždinu (moždane ovojnice - meninge)
Glavobolja poput udara groma: subarahnoidno krvarenje (krvarenje unutar moždanih ovojnica - meninga), što je često zbog prsnuća aneurizme
Osjetljivost tjemena, osobito kod starijih osoba koje su izgubile težinu i imaju bolove u mišićima: gigantocelularni/temporalni arteritis
Glavobolje kod osoba koje imaju rak ili oslabljen imunološki sustav (zbog poremećaja ili lijekova): meningitis ili širenje raka u mozak
Crvene oči i oreoli oko svjetla: glaukom, ako se ne liječi, dovodi do nepovratnog gubitka vida
Ako osobe nemaju neki od gore navedenih simptoma ili karakteristika počnu imati glavobolje koje se razlikuju od onih koje su imali prije ili ako njihove uobičajene glavobolje postanu neuobičajeno jake, trebale bi se savjetovati sa svojim liječnikom. Ovisno o njihovim drugim simptomima, liječnik može zatražiti da dođu na procjenu.
Što liječnik radi
Liječnici prvo postavljaju pitanja o povijesti bolesti i simptomima. Liječnici nakon toga obavljaju tjelesni pregled. Ono što nađu prilikom uzimanja anemneze i tjelesnog pregleda često upućuje na uzrok boli i pretrage koje će biti potrebne (vidi tablicu Neki uzroci i značajke glavobolja).
Liječnici pitaju o karakteristikama glavobolje:
Koliko se često javlja
Koliko traje
Gdje je bol lokalizirana
Koliko je jaka glavobolja
Kakva je bol (na primjer, da li je pulsirajuća, tupa ili poput uboda noža)
Da li su pristupni prateći simptomi
Koliko dugo traje nagla glavobolja dok ne dosegne maksimalni intenzitet
Što uzrokuje glavobolju, što je pogoršava, i što je ublažava
Ostala pitanja mogu uključivati
Jesu li osobe već imale glavobolje
Da li se glavobolje ponavljaju i kada su počele i koliko često se pojavljuju
Je li trenutna glavobolja ista ili različita od prethodnih glavobolja
Liječnici također pitaju o čimbenicima rizika za glavobolju. Oni uključuju
Da li osobe uzimaju ili su prestali uzimati određene lijekove
Imaju li poremećaj koji može objasniti glavobolju
Imaju li članovi obitelji teške glavobolje
Jesu li imali nedavnu ozljedu glave
Jesu li nedavno imali lumbalnu punkciju
Osobe mogu razmišljati o tome kako odgovoriti na gore navedena pitanja i napisati odgovore prije nego što odu liječniku. Ponekad liječnici traže od osoba da ispune upitnik o glavobolji koji pokriva većinu relevantnih pitanja. Osobe mogu ispuniti upitnik prije posjeta i donijeti rezultate sa sobom. Imajući ove informacije napisane mogu uštediti vrijeme i pomoći u procjeni .
Obavlja se opći tjelesni/somatski pregled. Fokusira se na glavu i vrat te mozak, kralježničnu moždinu i funkciju živaca (neurološki pregled). Pregled očiju ponekad se također radi.
Pretrage
Većina osoba ne treba pretrage. Međutim, ako liječnici sumnjaju na ozbiljan poremećaj, pretrage se obavljaju. Kod sumnji na neke poremećaje, pretrage se obavljaju što je prije moguće. U drugim slučajevima pretrage se mogu obaviti u roku od jednog ili više dana.
Magnetna rezonancija (MRI) i/ili angiografija magnetskom rezonancijom (koji daje detaljne slike krvnih žila) ili, ako MRI nije dostupan ili je kontraindiciran, kompjutorizirana tomografija (CT) se radi što je prije moguće ako ljudi imaju
Glavobolju poput udara groma
Poremećaj stanja svijeti, poput pospanosti ili zbunjenosti
Vrućica i ukočeni vrat sa bolovima pri spuštanju brade prema prsima, što je ponekad nemoguće
Oticanje vidnog živca (edem papile vidnog živca), otkrivenog očnim pregledom s oftalmoskopom
Simptomi koji ukazuju na ozbiljan tjelesni odgovor na infekciju (sepsa), kao što su određene vrste osipa ili šoka
Simptomi koji upućuju na poremećaj mozga, kao što su promjene u osjetu ili vidu (uključujući dvoslike), iznenadnu kljenut, gubitak koordinacije, epileptički napadaj ili poteškoće u govoru ili razumijevanju govora
Izuzetno visoki krvni tlak
Ozljeda glave koja uzrokuje glavobolju i gubitak svijesti
Ako osobe imaju glavobolju poput udara groma, angiografija magnetskom rezonancijom obavlja se odmah.
MRI (obično) ili CT se obavlja u roku od jednog dana ako osobe imaju stanja kao što su:
MRI ili CT (ako MRI nije dostupan ili kontraindiciran) se obavlja u roku od nekoliko dana ako osobe imaju glavobolje drugih karakteristika, kao što su sljedeće:
Glavobolje koje počinju nakon 50. godine
Gubitak težine
Dvoslike
Nova glavobolja koja je gora kada se osoba probudi ujutro ili koja budi osobu iz sna
Povećanje učestalosti, trajanja ili intenziteta kroničnih glavobolja
Lumbalna punkcija obično se radi pri / kod
Obično se obavljaja CT ili MRI prije lumbalne punkcije, ako se sumnja da se tlak unutar lubanje može povisiti - na primjer, masom (kao što je tumor, apsces ili hematom). Lumbalna punkcija može biti opasna ako je povećan tlak u lubanji. Kada se moždana / spinalna tekućina ukloni i pritisak unutar lubanje se poveća, dijelovi mozga se mogu naglo pomaknuti prema dolje. Ako se ti dijelovi mozga pritisnu kroz male otvore, u tkivu mozga se može razviti poremećaj opasan po život koji se naziva moždana hernijacija.
Ostale pretrage se provode u roku od nekoliko sati ili dana, ovisno o nalazima pretraga i uzrocima za koje se sumnja.
Neki uzroci i značajke glavoboljaVrsta ili uzrok | Uobičajene značajke * | Dijagnostički pristup† |
|---|
* Značajke uključuju simptome i rezultate liječničkog pregleda. Navedene značajke su tipične, ali ne uvijek prisutne. |
† Iako se liječnički pregled uvijek obavlja, u ovom se stupcu spominje samo ako se dijagnoza ponekad može postaviti liječničkim pregledom, bez ikakvog ispitivanja. |
Cerebrospinalna tekućina je tekućina koja okružuje mozak i kralježničnu moždinu i pomaže ublažiti i poduprijeti ih. |
§ Antikoagulansi su lijekovi koji sprječavaju zgrušavanje krvi ili usporavaju proces zgrušavanja. |
CT = kompjutoriziran tomografija; MRI = magnetska rezonancija; NSAIL = nesteroidni protuupalni lijekovi. |
Primarna glavobolja (ne zbog drugog poremećaja) |
|---|
Cluster glavobolja | Jaka, probadajuća glavobolja Zahvaća jednu stranu glave i lokalizirana je oko oka Traje 15 do 180 minuta (obično 30 minuta do 1 sat) Često se javlja u isto doba dana Pojavljuje se u klasterima, odvojena vremenskim razdobljima kada nema glavobolje Obično je ne pogoršava svjetlo, zvukovi ili mirisi Ne prati je povraćanje
Nemogućnost ležanja i nemir (ponekad izražena stimulacijom) Na istoj strani kao i bol: curenje iz nosa, suzenje, spuštanje vjeđe (Hornerov sindrom), a ponekad i oticanje područja ispod oka | Pregled liječnika Povremeno MRI glave radi isključenja drugih poremećaja, osobito ako se glavobolja razvila nedavno ili ako se uzorak simptoma promijenio |
Migrenska glavobolja | Umjerena do jaka glavobolja Tipično pulsirajuća ili probadajuća, obično na jednoj strani, ali ponekad s obje strane glave Traje nekoliko sati do nekoliko dana Može biti izazvana nedostatkom sna, ozljedom glave, gladi ili određenim vinima i hranom Može se pogoršati tjelesnom aktivnošću Smanjuje se spavanjem Često je prate mučnina, povraćanje i osjetljivost na glasne zvukove, jako svjetlo i/ili mirise
Često osjećaj da migrena počinje (prodrom), što može uključivati promjene raspoloženja, gubitak apetita i mučninu Ponekad prethodi privremeni poremećaj osjeta, ravnoteže, koordinacije, govora ili vida, poput gledanja bljeskalica i slijepe pjege (ti se simptomi nazivaju aura) | Isto kao i za cluster glavobolje |
Tenzijska glavobolja | Obično je to blaga do umjerena glavobolja Osjećaj stezanja vrpce oko glave, počevši od prednje strane glave ili područja oko očiju Širi se preko cijele glave Traje 30 minuta do nekoliko dana Može se pogoršati krajem dana Ne pogoršava je tjelesna aktivnost, svjetlo, zvukovi ili mirisi Ne prati je mučnina, povraćanje ili neki drugi simptomi
| Isto kao i za cluster glavobolje |
Sekundarna glavobolja (zbog drugog poremećaja) |
|---|
Visinska bolest | Omaglica, gubitak apetita, mučnina i povraćanje, umor, slabost, razdražljivost ili poteškoće sa spavanjem U osoba koje su nedavno otišle na veliku nadmorsku visinu (uključujući letenje od 6 sati ili više u zrakoplovu) | Pregled liječnika |
Krvni ugrušci u jednoj od velikih vena koja odvodi krv iz mozda (tromboza venskih sinusa mozga). | Glavobolje se Pojavljuju se svakodnevno ili gotovo svakodnevno, s promjenjivim intenzitetom Zahvaćaju obje strane glave
Ponekad dvoslike ili zamagljeni vid, mučnina ili zvonjenje u ušima koje se javljaju s pulsom (pulsatilni tinitus) Ponekad epileptički napadaji i simptomi slični onima kod moždanog udara (kao što je kljenut ruke ili noge i gubitak vida) | MRI and venografija magnetskom rezonancijom |
Tumor mozga, apsces, ili druga masa u mozgu, kao što je hematom (nakupina krvi) | Blaga do jaka glavobolja Može postati progresivno lošija Obično se ponavlja sve češće i konačno postaje konstantno bez popuštanja Može rezultirati zamagljenim vidom kada osoba iznenada promijeni položaj Može biti popraćena nespretnošću, slabošću, smetenošću, mučninom, povraćanjem, epileptičkim napadima ili smetnjama vida Pogoršanje glavobolje prilikom ležanja ili kada se osoba probudi ujutro ili glavobolja budi osobu iz sna
| MRI ili, ako je MRI nedostupan ili je kontraindiciran, CT |
Izlaganje ugljičnom monoksidu (tijekom zime osobe mogu udisati ovaj plin ako oprema za grijanje nije adekvatna) | Osoba ne mora biti svijesna o izloženosti, jer je ugljični monoksid bezbojan i bez mirisa | Krvni test |
Zubne infekcije (u gornjim zubima) | Bol koja se Zubobolja | Stomatološki pregled |
Encefalitis (infekcija mozga) | Glavobolje s različitim svojstvima Često praćena vrućicom, pogoršanjem pospanosti, smetenošću, uznemirenošću, slabošću i / ili nespretnošću Epileptički napadaji i koma | MRI ili, ako je MRI nedostupan ili je kontraindiciran, CT Lumbalna punkcija |
Gigantocelularni (temporalni) arteritis | Pulsirajuća bol na jednoj strani glave - sljepoočno Bol kod češljanja kose ili tijekom žvakanja Ponekad bolne, povećane arterije u sljepoočnicama (temporalne arterije) i bolovi, posebno u ramenima, bedrima i kukovima Moguće smetnje ili gubitak vida Ponekad noćno znojenje, vrućica i gubitak težine Češći je kod osoba starijih od 55 godina | Pretraga krvi za mjerenje brzine taloženja eritrocita (SE), koji može otkriti upalu Biopsija temporalne arterije |
Glaukom- zatvorenog kuta - koji počinje naglo (akutno) | Umjerena ili jaka bol koja se pojavljuje na prednjoj strani glave ili u ili iznad oka Crvene oči, oreoli oko svjetla, mučnina, povraćanje i gubitak vida | Pregled očiju što je prije moguće |
Ozljeda glave (postkontuzijski sindrom) | Glavobolja koja počinje odmah ili ubrzo nakon ozljede glave (sa ili bez gubitka svijesti) Ponekad smetnje pamćenja, osobnosti ili oboje | Ponekad samo liječnički pregled Obično CT ili MRI |
Idiopatska intrakranijska hipertenzija (povećan tlak unutar lubanje bez ikakvih dokaza o uzroku) | Glavobolje Pojavljuju se svakodnevno ili gotovo svakodnevno, s promjenjivim intenzitetom Zahvaćaju obje strane glave
Ponekad dvoslike ili zamagljeni vid, mučnina ili zvonjenje u ušima koje se javljaju s pulsom (pulsatilni tinitus) | MRI i venografija magnetskom rezonancijom, nakon čega slijedi lumbalna punkcija |
Intracerebralno krvarenje (krvarenje unutar mozga) | Blaga ili jaka bol koja Moguća jaka pospanost, nespretnost, slabost, smetnje govora ili razumijevanje govora, gubitak vida, gubitak osjeta ili smetenost Povremeno epileptički napadaji ili koma | MRI ili, ako je MRI nedostupan ili je kontraindiciran, CT |
Glavobolja pod niskim tlakom (što se događa kada se cerebrospinalna tekućina ukloni ili curi) | Intenzivne glavobolje, često popraćene ukočenim vratom i mučninom Bol koja se pogoršava pri sjedenju ili stajanju i koja se smanjuje ležeći Obično se javlja nakon lumbalne punkcije | Ponekad samo liječnički pregled Ako se glavobolja razvije samostalno (ne nakon lumbalne punkcija), MRI s kontrastom |
Glavobolja uzrokovana prekomjernom uporabom lijekova | Kronične i često svakodnevne glavobolje Često pristutna kada se osoba probudi ujutro Često u osoba koje imaju migrene ili tenzijske glavobolje Prekomjerna upotreba lijekova protiv bolova (analgetici kao što su NSAIL ili opioidi), barbiturati, kofein, ili ponekad triptani ili drugi lijekovi za liječenje glavobolje | Pregled liječnika |
Meningitis | Jaka, stalna glavobolja Vrućica Ukočen vrat čini bolno spuštanje brade prema prsima, što je ponekad nemoguće Osjećaj bolesti, pospanost, mučnina ili povraćanje | Lumbalna punkcija (kojoj prethodi CT) |
Upala sinusa | Bol Ponekad se osjeća u licu, na prednjoj strani glave ili kao bol u zubima Može početi iznenada i trajati samo nekoliko dana ili sati ili početi postupno i biti uporna
Curenje iz nosa, ponekad s gnojem ili krvlju Osjećaj bolesti, moguć kašalj noću, a često i vrućica | Pregled liječnika Moguće CT sinusa ili endoskopija nosa |
Subarahnoidno krvarenje (krvarenje između unutarnjeg i srednjeg sloja tkiva koje pokriva mozak) | Jaka, konstantna bol koja Mogući kratkotrajni gubitak svijesti, dok počinje glavobolja Moguća pospanost, smetenost, poteškoće pri buđenju ili koma Ponekad mučnina i povraćanje | MRI ili CT Ako su rezultati MRI ili CT negativni, učiniti lumbalnu punkciju |
Subduralni hematom (džep krvi između vanjskog i srednjeg sloja tkiva koje pokriva mozak) | Glavobolje s različitim svojstvima Moguća je pospanost, smetenost, zaboravljivost i / ili slabost ili kljenut jedne strane tijela Češće kod starijih osoba i osoba koje imaju demenciju ili koje uzimaju lijekove protiv zgrušavanja krvi§ ili zlorabe alkohol | MRI ili CT |
Temporomandibularni poremećaji | Bol pri žvakanju tvrde hrane Ponekad bol u čeljusti ili vratu Ponekad škljocanje ili iskakanje čeljusti kada se otvore usta, zaključavanje čeljusti, ili poteškoća s otvaranjem usta | Somatski pregled, ponekad od strane stomatologa Povremeno MRI, Rtg ili CT |
Trigeminalna neuralgija | Ponavljajuća, kratka, poput naleta munje, bol u srednjem i donjem dijelu lica. | Pregled liječnika |
Liječenje
Liječenje glavobolje
Liječenje glavobolje ovisi o uzroku.
Ako je tenzijska glavobolja ili ako prati malu virusnu infekciju, ljudi mogu uzimati paracetamol ili nesteroidni protuupalni lijek (NSAIL) za olakšavanje bolova.
Osnove za starije osobe
Ako glavobolje počnu nakon 50 godina, liječnici obično pretpostavljaju da su rezultat drugog poremećaja, dok se ne dokaže suprotno. Mnogi poremećaji koji uzrokuju glavobolje, poput gigantocelularnog arteritisa, tumora mozga i subduralnih hematoma (koji može biti posljedica pada), češći su među starijim osobama.
Liječenje glavobolje može biti ograničeno kod starijih osoba. Stare osobe češće imaju poremećaje koji ih spriječavaju da uzimaju lijekove za migrenu ili cluster glavobolju (triptani i dihdroergotmin —vidi tablicu Neki lijekovi koji se koriste za liječenje migrene). Ti poremećaji uključuju anginu pektoris, koronarnu bolest i nekontrolirano visoki krvni tlak.
Ako starije osobe trebaju uzimati lijekove za liječenje glavobolje koja ih može natjerati da se osjećaju pospano, moraju se pomno pratiti.
Ključne točke
Većina glavobolja nema ozbiljan uzrok, osobito ako su glavobolje počele u ranoj dobi, ako se nisu mijenjale tijekom vremena i ako su rezultati pregleda uredni.
Ako se glavobolje javljaju često ili ako su prisutni znakovi upozorenja osobe moraju posjetiti liječnika.
Većina glavobolja ne zahtijeva pretrage.
Liječnici obično mogu odrediti vrstu ili uzrok glavobolje na temelju anamneze, simptoma i rezultata tjelesnog pregleda.
Ako liječnici sumnjaju da je uzrok ozbiljan poremećaj (kao što je krvarenje ili infekcija), MRI se obično obavlja, često odmah.
Ako liječnici sumnjaju na meningitis, encefalitis, ili subarahnoidno krvarenje, radi se lumbalna punkcija, obično nakon CT-a ili MRI-a kada se isključi abnormalnost koja može povisiti tlak unutar lubanje.