Boravak u krevetu dulje vrijeme bez redovite tjelesne aktivnosti, što se može dogoditi u bolnici, može uzrokovati mnoge probleme. (Vidi također Problemi zbog hospitalizacije.)
Krvni ugrušci
Ozljeda noge, kirurški zahvat na nozi ili mirovanje u krevetu mogu spriječiti ljude da koriste noge. Kada se noge ne koriste, krv se sporije kreće od vena nogu do srca. Krvni ugrušci se češće javljaju u ovoj krvi koja se sporo kreće. Krvni ugrušci ponekad putuju od vena u nozi do pluća i tamo začepljuju krvne žile (naziva se plućna embolija). Ti ugrušci mogu biti opasni po život.
Pneumatske kompresivne čarape mogu se koristiti za sprečavanje stvaranja krvnih ugrušaka. Pokreće ih električna pumpa, te čarape neprestano stišću listove i pokreću krv u venama i kroz njih.
Osobe s visokim rizikom razvoja krvnih ugrušaka mogu primati antikoagulans (kao što je heparin), koji se ubrizgava pod kožu trbuha ili ruke. Ponekad se antikoagulantne pilule daju na usta. Antikoagulansi pomažu u sprečavanju zgrušavanja krvi.
Da li znate...
-
Većina hospitaliziranih osoba dobiva antikoagulans koji se ubrizgava pod kožu, kako bi se spriječilo stvaranje krvnih ugrušaka u nogama, a koji bi zatim moguće otišli u pluća i tamo začepili krvne žile.
|
Opstipacija
Kada je osoba u krevetu ili je manje aktivna, stolica (izmet) se sporije kreće kroz crijevo i rektum i van tijela. Stoga postoji veća vjerojatnost da se pojavi opstipacija. Isto tako osobe koje su u bolnici mogu uzimati lijekove (kao što su određeni lijekovi protiv bolova) koji uzrokuju opstipaciju.
Kako bi spriječili opstipaciju, članovi osoblja potiču ljude da piju puno tekućine, a dodatna vlakna su uključena u obrok ili kao dodatak prehrani. Mogu se propisati omekšivači stolice ili laksativi.
Depresija
Mnogi ljudi koji imaju ozbiljnu bolest i koji dugo ostaju u krevetu postaju depresivni. Manja povezanost s drugim ljudima i osjećaj bespomoćnosti također može pridonijeti depresiji.
Dekubitusi
Boravak u jednom položaju u krevetu dulje vrijeme vrši pritisak na područja kože koja dodiruje krevet. Pritisak smanjuje dotok krvi u ta područja. Ako je dotok krvi predugo smanjen, tkivo se raspada, što rezultira ranama od pritiska (naziva se i dekubitus). Dekubitusi se mogu početi stvarati i za samo 2 sata.
Dekubitusi se češće razvijaju kod osoba
Pothranjenost čini kožu tankom, suhom, neelastičnom te je vjerojatnije da će se oštetiti. Inkontinencija izlaže kožu mokraći, što ju omekšava i uzrokuje oštećenja.
Dekubitusi se obično pojavljuju na donjem dijelu leđa, trtici, petama, laktovima i kukovima. Dekubitusi mogu biti ozbiljni, što dovodi do infekcije koja se širi u krvotok (sepsa).
Ako osoba ima poteškoća pri kretanju, članovi osoblja povremeno mijenjaju položaj osobe u krevetu kako bi spriječili nastanak rana. Koža se provjerava da li ima znakova rana. Jastučići se mogu postaviti na dijelove tijela koji su u kontaktu s krevetom, kao što su pete, da bi ih zaštitili. Ako osoba već ima dekubituse, može se koristiti poseban krevet koji koristi zrak za preraspodjelu pritiska, tako da pritisak ne ostaje predugo na nekom području.
Slabost kosti
Kada kosti nisu redovito opterećene težinom (tj. kada osoba ne provodi dovoljno vremena stojeći ili hodajući), kosti postaju slabe i sklonije prijelomima.
Slabi mišići i kruti zglobovi
Kada se mišići ne koriste, postaju slabi. Mirovanje u krevetu može učiniti zglobove - mišiće i tkiva oko njih (ligamente i tetive) - krutim. Vremenom se mišići mogu trajno skratiti, a ukočeni zglobovi mogu ostati trajno savijeni - naziva se kontrakturom.
Može doći do začaranog kruga: osoba ostaju u krevetu zbog bolesti ili operacije, što rezultira slabim mišićima i ukočenim zglobovima, što dodatno otežava kretanje (uključujući stajanje i hodanje).
Sprečavanje problema zbog mirovanja
Koraci za sprečavanje problema vezanih uz mirovanje u krevetu mogu izgledati dosadni ili prezahtjevni, ali su nužni za dobar oporavak.
Pokretanje što je prije moguće i što je više moguće može spriječiti većinu problema, uključujući opstipaciju. Osobe se potiče da ustanu iz kreveta što je prije moguće. Ako ljudi ne mogu ustati iz kreveta, trebaju sjediti, kretati se ili vježbati u krevetu. Savijanjem i opuštanjem mišića u krevetu može se spriječiti slabljenje mišića.
Za osobe koje ne mogu samostalno vježbati, fizioterapeut ili drugi član osoblja pomiče njihove udove za njih. Namještaj, kao što su rukohvati, hvataljke u kupaonici, povišena WC sjedala, niski kreveti i tepisi, mogu olakšati kretanje.
Za djecu, bolnice često imaju igraonice za poticanje aktivnosti i sprječavanje dosade ili depresije.