Akutna ozljeda bubrega je naglo pogoršanje (unutar nekoliko dana do tjedana) bubrežne sposobnosti da filtrira metaboličke otpadne tvari iz krvi.
-
Uzroci uključuju stanja koja smanjuju dotok krvi u bubrege, ona koja oštećuju same bubrege ili ona koja blokiraju otjecanje urina iz bubrega.
-
Simptomi mogu uključivati oticanje, mučninu, umor, svrbež, otežano disanje i simptome poremećaja koji su uzrokovali akutno oštećenje bubrega.
-
Ozbiljne komplikacije uključuju zatajenje srca i visoku razinu kalija u krvi.
-
Dijagnoza se postavlja temeljem pretraga krvi i urina, a obično se rade i slikovne pretrage.
-
Liječenje uključuje ispravljanje uzroka akutne ozljede bubrega, ponekad i dijalizu.
(Vidi također Pregled zatajenja bubrega.)
Akutna ozljeda bubrega može biti posljedica bilo kojeg stanja koje smanjuje dotok krvi u bubrege, bilo koje bolesti ili toksične tvari (koje se nazivaju i toksini) koja utječe na bubrege, ili bilo kojeg stanja koje ometa otjecanje urina bilo gdje duž urinarnog trakta (mokraćnog sustava).
Kod mnogih ljudi nije moguće utvrditi uzrok akutnog oštećenja bubrega.
Ako oba bubrega funkcioniraju normalno, oštećenje jednog bubrega (na primjer, zbog blokade uzrokovane bubrežnim kamencem) obično ne uzrokuje jaki poremećaj jer drugi zdravi bubreg može to kompenzirati i uglavnom održavati gotovo normalne laboratorijske parametre bubrežne funkcije. Dakle, akutna ozljeda bubrega može biti teška za dijagnosticirati. Da bi akutno oštećenje bubrega uzrokovalo značajan poremećaj, obično oba bubrega moraju biti oštećena ili slabo funkcionirati.
Glavni uzroci akutne bubrežne ozljede
|
Uzrok
|
Podležeći problem
|
|---|
|
nedovoljna opskrba bubrega krvlju
|
gubitak krvi
gubitak velike količine natrija i tekućine
tjelesne ozljede koje blokiraju krvne žile
neodgovarajući rad srca (zatajenje srca)
izuzetno nizak krvni tlak (šok)
zatajenje jetre (hepatorenalni sindrom)
lijekovi koji smanjuju dotok krvi u bubrege
|
|
ozljeda bubrega
|
dotok krvi u bubrege bio je dovoljno dugo nizak da ošteti bubrege
toksične tvari (npr. lijekovi, jodirani kontrast koji se upotrebljava u slikovnim pretragama te otrovi)
rabdomioliza (toksični učinak na bubrege uzrokovan prekomjernom razgradnjom mišića)
alergijske reakcije (npr. na određene antibiotike)
poremećaji koji utječu na jedinice za filtriranje (nefrone) bubrega (npr. akutni glomerulonefritis, tubulointersticijski nefritis, tumori koji zahvaćaju bubrege, ili ozljeda krvnih žila kao kod hemolitičko-uremijskog sindroma, sistemski eritematozni lupus [SLE], ateroembolička bolest bubrega, Goodpastureov sindrom, granulomatoza s poliangitisom ili mikroskopski poliangitis)
ozbiljna infekcija u organizmu (sepsa)
|
|
blokiran protok mokraće
|
blokiranje (opstrukcija) mjehura (npr. povećana prostata, suženje uretre (mokraćne cijevi), ili rak mjehura)
tumor koji pritišće na mokraćni sustav
kamenci u ureterima ili mjehuru
opstrukcija unutar bubrega (npr. kristali ili kamenci kao što je oksalat ili mokraćna kiselina)
|
Simptomi
Simptomi ovise o
-
težini smanjenja bubrežne funkcije
-
brzini smanjenja bubrežne funkcije
-
uzroku smanjenja bubrežne funkcije
Rani simptomi uključuju
Količina mokraće (koja je za većinu zdravih odraslih osoba između 750 mililitara i 2 litre dnevno) često se smanjuje na manje od 500 mililitara dnevno ili se uopće ne proizvodi. Proizvodnja vrlo malih količina urina naziva se oligurija, a prestanak proizvodnje urina naziva se anurija. Međutim, neki ljudi s akutnom ozljedom bubrega nastavljaju proizvoditi normalne količine urina.
Kasnije, kako se akutna ozljeda bubrega nastavlja i otpadne tvari se nakupljaju u tijelu, ljudi mogu razviti
Osobe s akutnom ozljedom bubrega mogu razviti ozbiljnije simptome, kao što je bol u prsima, trzanje mišića ili čak napadaji. Ako dođe do nakupljanja tekućine u plućima, može se pojaviti osjećaj nedostatka zraka.
Mokrenje urina boje Coca-Cole može ukazivati na brojna stanja koja mogu oštetiti glomerule, strukture za filtraciju u bubregu. Smeđa boja rezultat je prolaska krvi kroz strukture za filtraciju (glomerule) i može biti prvi znak stanja poznatog kao glomerulonefritis (upala glomerula). Primjeri uključuju postinfektivni glomerulonefritis, glomerulonefritis s antijelima protiv bazalne membrane i lupusni nefritis.
Ako je uzrok akutne ozljede bubrega blokada (opstrukcija), nakupljanje urina unutar bubrega uzrokuje rastezanje odvodnog sustava (stanje koje se naziva hidronefrozom - vidi: Hidronefroza: distenzija bubrega). Opstrukcija (blokada) mokraćnog sustava često uzrokuje konstantnu tupu bol ispod donjih rebara, ali može uzrokovati grčevite bolove u tijelu - od blagih do vrlo jakih - obično bočno (u slabinama). Neki ljudi s hidronefrozom imaju krv u urinu. Ako se opstrukcija nalazi ispod mjehura, mjehur će se povećati. Ako se mjehur ubrzano povećava, pojavit će se jaki bolovi u zdjelici, iznad stidne kosti. Ako se mjehur polagano povećava, bol može biti minimalna, ali donji dio trbuha može nabreknuti zbog povećanog mjehura.
Ako se tijekom hospitalizacije razvije akutna ozljeda bubrega, često je povezana s nedavnom ozljedom, operacijom, lijekovima ili bolesti kao što je infekcija. Mogu biti izraženiji simptomi podležeće bolesti koja uzrokuje akutnu ozljedu bubrega. Npr., visoka temperatura, životno ugrožavajući nizak krvni tlak šok i simptomi zatajenja srca ili zatajenja jetre mogu se pojaviti prije simptoma zatajenja bubrega i biti uočljiviji i hitniji.
Neka od stanja koja uzrokuju akutnu ozljedu bubrega zahvaćaju i druge dijelove tijela. Npr., granulomatoza s poliangitisom, koja oštećuje krvne žile u bubrezima, može također oštetiti krvne žile u plućima i uzrokovati iskašljavanje krvi. Osipi su tipični za neke uzroke akutne bubrežne ozljede, uključujući i mikroskopski poliangitis, sustavni eritemski lupus (SLE), i izloženost nekim toksičnim lijekovima.
Dijagnoza
-
pretrage iz krvi i urina
-
slikovne pretrage
Liječnik procjenjuje ima li osoba akutnu ozljedu bubrega i, što je vrlo važno, njezin uzrok.
Liječnički pregled
Nalaz liječničkog pregleda može pomoći da se utvrdi uzrok akutne ozljede bubrega. Na primjer, povećani ili bubrezi osjetljivi na dodir mogu ukazivati na opstrukciju urinarnog trakta koji uzrokuje hidronefrozu.
Pretrage iz krvi
Za potvrdu dijagnoze, potrebne su krvne pretrage koje mjere razinu kreatinina i ureje u krvi. Progresivni dnevni porast kreatinina ukazuje na akutno oštećenje bubrega.
Razina kreatinina također je najbolji pokazatelj stupnja ili težine slabljenja bubrežne funkcije. Što je viša razina, to je vjerojatnije da će slabljenje funkcije bubrega biti ozbiljnije.
Druge pretrage otkrivaju metaboličku neravnotežu do koje dolazi ako se radi o teškom padu bubrežne funkcije, kao što je povećanje kiselosti krvi (acidoza, što znači da je niska razina bikarbonata), visoka razina kalija (hiperkalijemija), niska razina natrija (hiponatrijemija), i visoka razina fosfora (hiperfosfatemija).
Pretrage iz urina
Pretrage urina, kao što je analiza mokraće i mjerenje određenih elektrolita (natrij, kalij, kalcij, fosfat), pomažu odrediti je li uzrok bubrežnog oštećenja nedovoljan dotok krvi u bubrege, oštećenje bubrega ili opstrukcija mokraćnog sustava.
Slikovna dijagnostika
Snimanje bubrega pomoću ultrazvuka ili kompjuterizirane tomografije (CT-a) korisno je u dijagnostici, npr. prikazom hidronefroze ili povećanog mjehura. Slikovne pretrage također mogu otkriti veličinu bubrega.
Snimanje arterija ili vena koje vode do i od bubrega (angiografija) radi se ako se sumnja na opstrukciju krvnih žila. Međutim, angiografija se izvodi samo kada drugi testovi ne pružaju dovoljno informacija, jer se pri angiografiji koristi kontrastno sredstvo koje sadrži jod, što nosi rizik od dodatnog oštećenja bubrega.
Magnetska rezonancijska angiografija (MRA) može pružiti istu vrstu informacija kao i angiografija. Međutim, MRA tradicionalno koristi gadolinij, tvar koja kod ljudi s teško oštećenom bubrežnom funkcijom rijetko uzrokuje poremećaj koji izaziva stvaranje ožiljnog tkiva u tijelu (nefrogena fibrozirajuća dermopatija). Stoga je upotreba MRA sada ograničena i izvodi se uz oprez. Ako druge pretrage ne otkriju uzrok bubrežne ozljede, potrebno je učiniti biopsiju kako bi se utvrdile dijagnoza i prognoza.
Prognoza
Akutna ozljeda bubrega i njezine neposredne komplikacije, kao što je zadržavanje vode, visoka razina kiselina i kalija u krvi te povišena ureja u krvi često se mogu uspješno liječiti. Obično je prognoza povoljna za osobe čija je akutna ozljeda bubrega posljedica smanjenog protoka krvi, jer je gubitak tjelesnih tekućina nastao zbog krvarenja, povraćanja ili proljeva - stanje koje je izlječivo. Prognoza je lošija za ljude kod kojih drugi organi (kao što su srce, pluća ili jetra) zataje u isto vrijeme. Koliko će dugo biti potrebna dijaliza (npr. nekoliko dana ili doživotno), ovisi o cjelokupnom stanju i zdravlju osobe te zdravlju bubrega prije razvoja akutnog bubrežnog zatajenja.
Liječenje
Neke komplikacije akutne ozljede bubrega su ozbiljne i mogu čak biti opasne po život. Nekada je potrebno liječenje u jedinici intenzivnog liječenja (JIL).
Potrebno je što prije početi liječiti svaki izlječivi uzrok akutne ozljede bubrega. Npr., ako je uzrok opstrukcija, trebat će je razriješiti postavljanjem katetera (cijevi koja vodi do mjehura), endoskopskim zahvatom ili operacijom.
Vrlo često se bubrezi mogu sami oporaviti, pogotovo ako ozljeda bubrega traje samo nekoliko dana i nema komplikacija kao što je infekcija. Tijekom tog vremena poduzimaju se mjere kako bi se spriječilo da smanjena funkcija bubrega uzrokuje ozbiljne teškoće. Takve mjere mogu uključivati sljedeće:
-
ograničavanje uporabe određenih lijekova
-
ograničavanje unosa tekućine, natrija, fosfora i kalija u prehrani
-
kvalitetna prehrana
-
primjena lijekova ako su razine kalija ili fosfata u krvi previsoke
-
dijaliza
Dijetetske mjere
Obično se ograničava unos soli (natrija) i kalija. Unos tekućine ograničava se na količinu potrebnu da se zamijeni količina koja se gubi iz tijela, osim ako je protok krvi kroz bubrege smanjen pa je potrebno više tekućine. Svaki dan mjeri se tjelesna težina jer je promjena težine dobar pokazatelj ima li previše ili premalo vode u tijelu.
Zdrava prehrana potrebna je osobama čije stanje im omogućuje da jedu. Umjerene količine proteina su prihvatljive, obično 0,8 do 1 grama po kilogramu tjelesne težine dnevno. Ograničavanje unosa hrane koja je bogata fosforom, kao što su mliječni proizvodi, jetra, mahunarke, orašasti plodovi i većina gaziranih pića, snizuje koncentraciju fosfata u krvi.
Lijekovi
Ponekad se daju lijekovi za snižavanje razine kalija u krvi na usta ili rektalno. Lijekovi za sniženje razine fosfata (fosfatna veziva) daju se na usta zajedno s obrocima kako bi se smanjila ili liječila visoka razina fosfora u tijelu.
Dijaliza
Akutna ozljeda bubrega može dulje potrajati, kada je potrebno uklanjanje otpadnih tvari i viška vode. Uklanjanje otpadnih tvari radi se pomoću dijalize, obično hemodijalize. Ako se predviđa da će gubitak funkcije bubrega trajati dulje ili se predviđa da su promjene u prehrani i terapiji lijekovima neučinkovite, započinje se dijaliza. Dijaliza pomaže u kontroli komplikacija akutne ozljede bubrega. Možda će biti potrebna samo privremeno, dok bubrezi ne povrate svoju funkciju, obično nekoliko dana do tjedana, ponekad i nakon otpusta iz bolnice. Ako se bubrezi ne oporave, dijalizu (hemodijalizu ili peritonealnu dijalizu) nastavlja se trajno ili se transplantira bubreg.
Liječenje akutne ozljede bubrega uzrokovane opstrukcijom
Kod ljudi koji se oporavljaju od akutnog oštećenja bubrega uzrokovanog opstrukcijom nije nužno ograničenje unosa tekućine. Tijekom perioda oporavka, bubrezi ne mogu normalno resorbirati natrij i vodu, i može se još neko vrijeme nakon rješavanja opstrukcije izlučivati povećana količina urina. Tijekom oporavka, također može biti potrebno nadoknađivati tekućine i elektrolite, kao što su natrij, kalij i magnezij.