Pregled poremećaja menstruacije

Autor: JoAnn V. Pinkerton, MD
Urednik sekcije: prim. Boris Ujević, dr. med.
Prijevod: Josipa Paić, dr. med.

Kompleksne interakcije hormona kontroliraju početak menstruacije tijekom puberteta, ritmovove i trajanje menstrualnih ciklusa tijekom reproduktivnih godina te kraj menstruacije u menopauzi (koja se obično definira da počinje 12 mjeseci nakon posljednjeg menstrualnog krvarenja).

Hormonske interakcije koje kontroliraju menstruaciju javljaju se sljedećim redoslijedom:

  • Hipotalamus (dio mozga koji koordinira i kontrolira hormonsku aktivnost) oslobađa gonadotropin-oslobađajući hormon u pulsevima.

  • Gonadotropin-oslobađajući hormon stimulira hipofizu da proizvodi dva hormona koji se zovu gonadotropini: luteinizirajući hormon i folikulostimulirajući hormon.

  • Luteinizirajući hormon i folikulostimulirajući hormon stimuliraju jajnike.

  • Jajnici proizvode ženske hormone estrogen i progesteron, koji u konačnici kontroliraju menstruaciju.

Hormoni koje proizvode druge žlijezde, kao što su nadbubrežne žlijezde i štitnjača, mogu utjecati na funkcioniranje jajnika i menstruaciju.

Promjene tijekom menstrualnog ciklusa

Menstrualni ciklus regulira složena interakcija hormona: luteinizirajućeg hormona, folikulostimulirajućeg hormona i ženskih spolnih hormona estrogena i progesterona.

Menstrualni ciklus ima tri faze:

  • Folikularna (prije oslobađanja jajne stanice)

  • Ovulacijska (oslobađanje jajne stanice)

  • Luteinska (nakon oslobađanja jajne stanice)

Menstrualni ciklus počinje menstrualnim krvarenjem (menstruacijom), što označava prvi dan folikularne faze.

Na početku folikularne faze razine estrogena i progesterona su niske. Zbog toga se gornji slojevi zadebljane sluznice maternice (endometrij) raspadaju i ljušte te dolazi do menstrualnog krvarenja. Otprilike u ovo vrijeme, razina folikulostimulirajućeg hormona lagano raste, potičući razvoj nekoliko folikula u jajnicima. Svaki folikul sadrži jednu jajnu stanicu. Kasnije tijekom ove faze, kako se smanjuje razina folikulostimulirajućeg hormona, nastavlja se razvijati samo jedan folikul. Taj folikul proizvodi estrogen.

Ovulacijska faza započinje naglim porastom razine luteinizirajućeg hormona i folikulostimulirajućeg hormona. Luteinizirajući hormon stimulira oslobađanje jajne stanice (ovulaciju), što se obično događa 16 do 32 sata nakon opisanog hormonskog pika. Razina estrogena dosiže najvišu točku, a razina progesterona počinje rasti.

Tijekom luteinske faze smanjuju se razina luteinizirajućeg hormona i folikulostimulirajućeg hormona. Puknuti folikul zatvara se nakon otpuštanja jajne stanice i formira žuto tijelo, koje proizvodi progesteron. Tijekom većine ove faze razina estrogena je visoka. Progesteron i estrogen uzrokuju da se sluznica maternice zadebljava, kako bi se pripremila za moguću oplodnju. Ako jajna stanica nije oplođena, žuto tijelo propada i više ne proizvodi progesteron, razina estrogena se smanjuje, gornji slojevi sluznice se raspadaju i ljušte te dolazi do menstrualnog krvarenja (početak novog menstrualnog ciklusa).

Tijekom reproduktivnih godina, vaginalno krvarenje može biti abnormalno kada su menstrualna krvarenja preobilna ili preoskudna, traju predugo, javljaju se prečesto ili su nepravilna. Svako vaginalno krvarenje koje se dogodi prije puberteta ili nakon menopauze smatra se nenormalnim dok se ne dokaže suprotno. Većina uzroka abnormalnog vaginalnog krvarenja nije ozbiljna.

Menstrualni poremećaji uključuju

Neki poremećaji koji su povezani s reproduktivnim organima, ali ne specifično s menstrualnim ciklusom, uzrokuju neke iste simptome kao i menstrualni poremećaji. Ti poremećaji uključuju