Arteriovenska fistula je abnormalni kanal između arterije i vene.
-
Rijetko, velika fistula može preusmjeriti dovoljno krvi da uzrokuje simptome smanjenog dotoka krvi u zahvaćenu ruku ili nogu (sindrom krade).
-
Iako liječnici pomoću stetoskopa mogu čuti protok krvi kroz fistulu, često su potrebni slikovni testovi.
-
Fistule se mogu eliminirati laserskom terapijom, ili se ponekad tvari ubrizgavaju u fistulu kako bi se blokirao protok krvi.
(Vidi također Pregled venskog sustava.)
Normalno, krv teče iz arterija u kapilare, a zatim u vene. Kada je prisutna arteriovenska fistula, krv teče izravno iz arterije u venu, zaobilazeći kapilare. Arteriovenske fistule mogu biti
-
Prirođena, što znači da je osoba rođena s jednim
-
Stečena, što znači da se razvila nakon rođenja
Kongenitalne arteriovenske fistule su rijetke.
Stečene arteriovenske fistule mogu biti uzrokovane bilo kakvom ozljedom koja oštećuje arteriju i venu koje leže jedna kraj druge Obično je ozljeda prodorna rana, kao kod noža ili metka. Fistula se može pojaviti odmah ili se može razviti nakon nekoliko sati. To područje može naglo nateći, ukoliko krv prodre u susjedna tkiva.
Namjerno stvaranje arteriovenskih fistula za liječenje
Neki medicinski zahvati, npr. dijalizu bubrega,zahtijevaju punkciju vena pri svakom izvođenju dijalize. Pri takvim čestim punkcijama može doći do upale vene i do zgrušavanja krvi u njima Na kraju se može razviti ožiljno tkivo i uništiti venu. Kako bi izbjegli ovaj problem, liječnici mogu namjerno stvoriti arteriovensku fistulu, obično između susjedne vene i arterije u ruci. Nakon tog postupka dolazi do širenja vene, kojoj se pri dijalizi lakše pristupa, a brži protok krvi umanjuje vjerojatnost zgrušavanja Za razliku od nekih velikih arteriovenskih fistula,namerno stvorene male fistule n uzrokuju kardiovaskularne probleme i mogu se zatvoriti kada više nisu potrebne.
Simptomi
Kad su prirođene (kongenitalne) arteriovenske fistule blizu površine kože mogu se vidjeti kao oteklina crvenkasto plave boje Na vidljivim mjestima, na primjer na licu, mogu se pojaviti kao purpurno crvene i biti vrlo neugledne..
Ako se stečene velike arteriovenske fistule ne liječe, tada velika količina krvi iz krvotoka utječe iz arterijskog područja visokog tlaka u venski sustav u kojem vlada niski tlak Vene nisu dovoljno jake da podnesu tako visoki tlak pa se počinju napinjati i širiti, te se izbočuju (katkada podsjećajući na varikozne vene). Također s obzirom da krv zaobilazi normalnu rutu kroz arterija, slobodnije teće kroz proširene vene. Kao rezultat toga, krvni tlak pada, što ponekad uzrokuje umor, ošamućenost ili, rijetko, gubiak svijesti.
Da bi se kompenzirao taj pad krvnog tlaka, srce pumpa snažnije i brže, čime se uvelike povećava količina istisnute krvi. Na kraju, povećani napor može dovesti do naprezanja srca, uzrokujući srčano zatajivanje. Što je fistula veća, to se brže može razviti zatajenje srca, što uzrokuje kratkoću daha i oticanje nogu.
Rijetko, velika fistula može preusmjeriti dovoljno krvi iz zahvaćene ruke ili noge (sindrom krađe) i uzrokovati obamrlost, bol i grčeve, plavičastu obojenost, a u teškim slučajevima i rane na koži.
Dijagnoza
Pomoću stetoskopa postavljenog iznad velike stečene arteriovenske fistule liječnik može čuti stalni (kontinuirani) šum, poput šuma lokomotive u pokretu.
Doppler ultrazvuk koristi se za potvrdu dijagnoze i utvrđivanje opsega problema. Za fistule između dubljih krvnih žila (kao što su aorte i vena cava), magnetska rezonancija (MRI) je korisnija. Kada je fistula dovoljno ozbiljna da zahtijeva liječenje, liječnici to mogu učiniti angiografija, u kojima ubrizgavaju tekućinu kontrastno sredstvo u krvnu žilu. Kontrastno sredstvo pomaže da se fistula jasnije prikaže prilikom primjene rengenskih zraka, tako da liječnici mogu odabrati najbolju opciju liječenja.
Liječenje
Za prirođenu fistulu, endovaskularni tretman
Za stečene fistule, operacije
Prirođene arteriovenske fistule obično trebaju liječenje samo ako uzrokuju simptome. Kada je potrebno, liječnici obično rade endovaskularni postupak kojim se prekida abnormalna vezu između arterije i vene. Ovaj postupak se izvodi pomoću male savitljive cijevi (katetera) kojim se ubrizga zavojnica te se začepi nenormalna veza. Ovaj postupak mora obaviti iskusni vaskularni kirurg jer su fistule ponekad opsežnije nego što se čini na površini. Arteriovenske fistule u blizini oka, mozga ili drugih glavnih struktura mogu biti posebno teške za liječenje.
Stečene arteriovenske fistule obično imaju jednu veliku vezu koju kirurg može popraviti što je prije moguće nakon postavljanja dijagnoze. Kirurg prekine vezu, a zatim zašije rupe u arteriji i veni.