Q-groznica je povezana s rikecijskim bolestima te je uzrokuje Coxiella burnetii, koje žive uglavnom na ovacama, govedu i kozama.
-
Neki ljudi imaju blage simptome, ali većina ima simptome slične gripi, kao što su groznica, jaka glavobolja, zimica, suhi kašalj, ekstremna slabost i bolovi u mišićima.
-
Nekoliko ljudi razvija kroničnu Q-groznicu, tešku bolest koja može utjecati na srce.
-
Ako su ljudi bili izloženi ovcama, govedima ili kozama, a liječnici sumnjaju na Q-groznicu, mogu obaviti krvne pretrage i pregledati uzorak zaraženog tkiva kako bi potvrdili infekciju.
-
Osobe s Q-groznicom liječe se antibioticima, obično nekoliko tjedana, ali ako se razvije kronična Q-groznica, liječenje je potrebno mjesecima ili godinama.
Bakterije koje uzrokuju Q-groznicu, poput rikecija, mogu živjeti samo unutar stanica drugih organizama.
Q-groznica se javlja u cijelom svijetu. Bakterije koje uzrokuju Q-groznicu žive uglavnom u ovacama, govedu i kozama. Zaražene životinje otpuštaju bakterije u mlijeko, urin i stolicu. Ljudi su zaraženi kada udišu kapljice u zraku koje sadrže bakterije ili konzumiraju kontaminirano sirovo (nepasterizirano) mlijeko. Vrlo rijetko se bolest prenosi s osobe na osobu.
Osobe s rizikom od razvoja Q-groznice uključuju sljedeće:
-
Veterinari
-
Radnici tvornice za preradu mesa
-
Klaonice i mljekarski radnici
-
Stočari
-
Istraživači u laboratorijima u kojima se drže ovce
-
Ljudi koji žive u krugu od nekoliko milja niz vjetar od farme sa zaraženim životinjama
Bakterije koje uzrokuju Q-groznicu preživljavaju u prašini i stolici mjesecima. Čak i jedna bakterija može izazvati infekciju. Zbog tih karakteristika, te se bakterije smatraju kao potencijalno biološko ratno sredstvo.
Simptomi
Oko 9 do 28 dana nakon što bakterije uđu u tijelo, simptomi počinju iznenada. Neki ljudi imaju blage simptome ili ih nemaju uopće. Drugi ljudi imaju simptome slične gripi.
Simptomi Q-groznice uključuju vrućicu, jaku glavobolju, zimicu, ekstremnu slabost, bolove u mišićima, gubitak apetita i znojenje, ali ne i osip. Pluća su često zahvaćena, uzrokujući suhi (neproduktivni) kašalj, bol u prsima i kratak dah (uzrokovan upalom pluća). Simptomi mogu biti ozbiljni kod starijih osoba i kod osoba koje su oslabljene zbog drugih poremećaja.
Povremeno je zahvaćena jetra. Ljudi imaju bolove u gornjem desnom dijelu trbuha i ponekad žuticu.
Žene koje su zaražene tijekom trudnoće imaju povećan rizik od pobačaja ili preterminskog porođaja.
Kronična Q-groznica je teška bolest koja se javlja kod manje od 5% zaraženih osoba. Rizik je najveći za sljedeće:
Kronična Q-groznica često zahvaća unutrašnjost srca i srčanih zalistaka (zove se Q-groznica endokarditis). Ponekad uključuje kosti, umjetne (protetske) zglobove i jetru.
Bez liječenja umire samo 1% osoba sa Q-groznicom, ali smrt je vjerojatnija ako je zahvaćeno srce.
Dijagnoza
Simptomi Q-groznice nalikuju onima drugih poremećaja i stoga ne pomažu liječnicima u postavljanju dijagnoze. Ako liječnici posumnjaju na Q-groznicu, pitaju jesu li ljudi bili na farmi ili blizu farme jer bakterije koje uzrokuju Q-groznicu žive uglavnom u govedu, ovacama i kozama.
Da bi potvrdili dijagnozu, liječnici mogu učiniti test imunofluorescencije za provjeru protutijela u uzorcima krvi. Međutim, jedno testiranje nije dovoljno. Test se mora ponoviti 3 do 6 tjedana kasnije kako bi se provjerilo povišenje razine protutijela. Osim toga, liječnici koriste tehniku lančane reakcije polimeraze (PCR) kako bi se omogućilo brže otkrivanje bakterija. Stoga testovi na protutijela obično ne pomažu u dijagnosticiranju infekcije odmah nakon što se netko razboli, ali kasnije mogu pomoći u potvrđivanju dijagnoze.
Liječnici mogu napraviti biopsiju zaraženog tkiva ako postoji jasno mjesto infekcije.
Ako ljudi imaju kašalj ili druge respiratorne simptome, liječnici učine rendgenski snimak prsnog koša.
Prevencija
Mjere za sprječavanje Q-groznice uključuju uglavnom primjenu odgovarajućih sanitarnih uvjeta i testiranja (na bakterije) u objektima u kojima se drže ovce, goveda i koze. Konzumiranje samo pasteriziranog mlijeka i mliječnih proizvoda također može pomoći.
U Australiji je na raspolaganju cjepivo koje se koristi za sprječavanje infekcije kod ljudi koji će vjerojatno biti izloženi (kao što su klaonice i mljekarski radnici, stočari i laboratorijski radnici). Ovo cjepivo nije dostupno u Republici Hrvatskoj (op. prev.).
Prije davanja vakcine ljudima, liječnici provedu krvne i kožne testove kako bi utvrdili imaju li već imunitet na Q-groznicu. Ako ljudi već imaju imunitet, cijepljenje može uzrokovati ozbiljne reakcije u blizini mjesta injiciranja.
Liječenje
Inicijalna infekcija liječi se antibiotikom doksiciklinom koji se uzima usta. Ljudi uzimaju antibiotik dok se ne poboljšaju i nemaju groznicu oko 5 dana, ali ga moraju uzimati najmanje 7 dana. Obično je potrebno 2 do 3 tjedna liječenja.
Q-groznica endokarditis
Ako je srce zahvaćeno, liječenje se provodi mjesecima, ponekad godinama. Tipično, liječenje se provodi najmanje 18 mjeseci, ali se neki ljudi moraju liječiti cijeli život. Ljudima se obično daju doksiciklin i hidroksiklorokin. Oba se uzimaju usta. Da bi se utvrdilo kada se liječenje može zaustaviti, liječnici periodično pregledavaju osobu i obavljaju krvne pretrage.
Međutim, liječenje antibioticima često je samo djelomično djelotvorno, a često je potrebna i operacija kako bi se zamijenili oštećeni srčani zalisci (vidi sliku Zamjena srčanog zaliska).