Bolovi koji izgledaju kao da dolaze iz zglobova ponekad dolaze iz struktura izvan zglobova, kao što su ligamenti, tetive ili mišići (vidi Uvod u biologiju mišićno-koštanog sustava). Primjeri takvih poremećaja su burzitis i tendinitis.
Prava bol u zglobovima (artralgija) može ili ne mora biti praćena upalom zglobova (artritis). Najčešći simptom upale zglobova je bol. Upaljeni zglobovi također mogu biti topli i natečeni, a rjeđe koža može biti crvena. Artritis može uključivati zglobove udova, ali i zglobove središnjeg dijela kostura, kao što su kralježnica ili zdjelica. Bol se može pojaviti prilikom pokreta u zglobu ili može biti prisutna u mirovanju. Drugi simptomi, kao što su osip, vrućica, bol u oku ili čirevi u ustima, mogu biti prisutni, ovisno o uzroku boli u zglobovima.
Različiti poremećaji često utječu na različit broj zglobova. Zbog toga, liječnici moraju razmotriti različite uzroke bolova koji aficiraju jedan zglob (vidi Bol u zglobu: monoartrikularna) u odnosu na afekciju više zglobova. Kada je zahvaćeno više zglobova, veća je vjerojatnost da će neki poremećaj utjecati na isti zglob na obje strane tijela (na primjer, oba koljena ili obje ruke) u odnosu na druge poremećaje. To se naziva simetrični artritis. Također, kod nekih poremećaja, ataka artritisa zahvaća iste zglobove tijekom napada. Kod drugih poremećaja, artritis migrira iz zgloba u zglob (migracijski artritis).
Uzroci
Uzroci bolova u zglobovima
U većini slučajeva, uzrok bolova u zglobovima je artritis. Poremećaji koji uzrokuju artritis mogu se međusobno razlikovati u određenim karakteristikama, kao što su sljedeće:
Koliko i koje zglobove obično uključuju
Je li uključen središnji dio kostura, poput kralježnice ili zdjeličnog obruča
Je li nastali artritis nagli (akutni) ili dugotrajni (kronični)
Akutni artritis koji pogađa više zglobova, najčešće je posljedica
Manje česti uzroci akutnog artritisa koji zahvaća više zglobova uključuju Lajmsku bolest (također može zahvatiti samo jedan zglob), gonoreju i streptokokne bakterijske infekcije, reaktivni artritis (artritis koji se razvija nakon infekcije probavnog ili urinarnog trakta), i giht.
Kronični artritis koji pogađa više zglobova, najčešće je posljedica
Neki kronični upalni poremećaji mogu utjecati na kralježnicu kao i na zglobove udova (koji se nazivaju periferni zglobovi). Neki češće zahvaćaju određene dijelove kralježnice. Na primjer, ankilozantni spondilitis češće pogađa donji dio (lumbalni) kralježnice, dok reumatoidni artritis u pravilu pogađa gornji (vratni) dio kralježnice.
Najčešći poremećaji izvan zglobova koje uzrokuju bol jesu:
Burzitis i tendinitis često su posljedica ozljede, što obično pogađa samo jedan zglob. Međutim, određeni poremećaji uzrokuju burzitis ili tendinitis u mnogim zglobovima.
Procjena
Evaluacija bolova u zglobovima
U procjenjivanju bolova u zglobovima, liječnici prvo pokušavaju odlučiti je li bol u zglobovima uzrokovana poremećajem zgloba ili ozbiljnom tjelesnom (sustavnom) bolešću. Pri sistemnim poremećajima koji zahvaćaju cijelo tijelo može biti potrebno žurno liječenje. Sljedeće informacije mogu pomoći ljudima u odlučivanju kada će posjetiti liječnika i znati što mogu očekivati tijekom evaluacije.
Znakovi upozorenja
Kod osoba s bolovima u više zglobova, simptomi koji zahtijevaju brzu obradu jesu:
Oticanje zglobova, toplina i crvenilo
Novi osip, mrlje ili ljubičaste mrlje
Rane u ustima ili nosu ili na genitalijama
Bol u prsima, kratkoća daha ili novi ili teški kašalj
Bolovi u trbuhu
Vrućica, znojenje, gubitak težine ili zimice
Crvenilo očiju ili bol
Kada posjetiti liječnika
Osobe s znakovima upozorenja trebaju odmah posjetiti liječnika. Osobe bez znakova upozorenja trebaju nazvati liječnika. Liječnik odlučuje koliko je hitan pregled na temelju lokacije boli i njene jačine, te jesu li zglobovi otečeni, i je li uzrok dijagnosticiran ranije, te jesu li prisutni i drugi čimbenici Tipično,odlaganje pregleda nekoliko dana nije pogubno za osobe koje nemaju znakova upozorenja.
Što će liječnik učiniti
Liječnici prvo postavljaju pitanja o simptomima i povijesti bolesti. Nakon toga, započinju fizikalni pregled. Ono što liječnici uoče tijekom uzimanja anamneze i fizikalnog pregleda često sugerira uzrok bolova u zglobovima i usmjerava ih na testove koje je potrebno učiniti (vidi tablicu) Neki uzroci i značajke boli u više zglobova).
Liječnici pitaju o jačini bolova, pojavi boli (iznenadnom ili postupnom), o tome kako se simptomi mijenjaju tijekom vremena, i što povećava ili smanjuje bol (na primjer, odmor ili kretanje ili vrijeme u kojem se simptomi pogoršavaju ili smanjuju). Pitaju o ukočenosti zglobova i oteklini, prethodno dijagnosticiranim poremećajima zglobova i riziku od izloženosti spolno prenosivim bolestima i lajmskoj bolesti.
Liječnici tada obavljaju kompletan fizikalni pregled. Oni pregledavju sve zglobove (uključujući i kralježnicu) radi otekline, crvenila, topline, osjetljivosti i zvukova koji se stvaraju kada se zglobovi pomiču (nazivaju se krepitacije). Zglobovi se pomiču kroz cijeli raspon pokreta, najprije od strane same osobe bez pomoći (koja se zove aktivni raspon pokreta), a zatim od strane liječnika (zove se pasivni raspon pokreta). Ovo ispitivanje pomaže u određivanju koja struktura uzrokuje bol, te detekciju prisutnosti upale. Oni također provjeravaju oči, usta, nos i genitalno područje, u svrhu detekcije čireva ili drugih znakova upale. Na koži se traže znakovi prisutnosti osipa. Ispituje se prisutnost uvećanih limfnih čvorova te se pregledavaju pluća i srce. Liječnici obično testiraju funkciju živčanog sustava u svrhu otkrivanja poremećaja mišića ili živaca.
Neki nalazi daju korisne naznake o uzroku. Na primjer, ukoliko je prisutna osjetljivost oko zgloba, ali ne i preko zgloba, uzrok je vjerojatno burzitis ili tendinitis. Ako je osjetljivost prisutna u području cijeloga zgloba, moguće je da se radi o fibromijalgiji. Ako je kralježnica osjetljiva kao i zglobovi, mogući uzroci uključuju osteoartritis, reaktivni artritis, ankilozantni spondilitis i psorijatični artritis. Fizikalni nalaz na šakam, može pomoći liječnicima u razlikovanju između reumatoidnog artritisa i osteoartritisa, dva posebno uobičajena tipa artritisa. Na primjer, reumatoidni artritis vjerojatnije zahvaća metakarpofalangealne zglobove šake (one koji se spajaju s prstima) i zapešće. Osteoartritis je vjerojatnije da uključuje distalne interfalangealne zglobove, u blizini nokta. Manje je vjerojatno da će zapešće biti zahvaćeno osteoartritisom, osim u području korijena palca.
Neki uzroci i značajke bolova u više zglobovaUzrok | Uobičajene značajke * | Pretrage† |
* Značajke uključuju simptome i rezultate liječničkog pregleda. Navedene značajke su tipične, ali ne i uvijek prisutne. |
†X-zrake su često nepotrebne. Ako je prisutna tekućina u zglobu, ista se često mora punktirati radi analize. |
‡Simptomi mogu početi iznenada, ali je poremećaj obično kroničan ili se ponavlja. |
§Autoantitijela su antitijela usmjerena protiv vlastitih tkiva osobe. Primjeri uključuju antinuklearna antitijela, anti-dvolančanu DNA, anticiklični citrulinirani peptid i reumatoidni faktor. |
CT = kompjuterizirana tomografija; MR = magnetska rezonancija. |
Poremećaji obično uzrokuju simetričnu bol u zglobovima |
|---|
Fibromialgija | Zglobovi nisu upaljeni Kronična raširena bol i osjetljivost mišića (koji mogu uključivati zglobove i / ili leđa) Umor Ponekad sindrom iritabilnog crijeva ili poremećaj spavanja Obično je kronična, često pogađa žene Često depresija ili drugi poremećaji raspoloženja | Ponekad dijagnostika nije nepotrebna |
Infektivni artritis uzrokovan virusima | Bolovi u zglobovima, sa ili bez upale, obično se razvijaju tijekom nekoliko sati ili dana Ostali simptomi virusne infekcije (na primjer, hepatitis B može uzrokovati žuticu, hepatitis C može uzrokovati ljubičaste mrlje na nogama, a HIV uzrokuje oticanje limfnih čvorova) | Analiza zglobne tekućine Krvne pretrage za identifikaciju virusa (najčešće hepatitis C ili B ili parvovirus) |
Juvenilni idiopatski artritis | kroničan,‡ simetrična upala zglobova tijekom djetinjstva Bol u donjem dijelu leđa Oteklina žlijezda u cijelom tijelu ili epizode groznice Uvećana jetra i slezena Prisutnost perikardijalnog ili pleuralnog izljeva Osip ili bol i crvenilo oka | Krvni testovi za autoantitijela§ |
Ostale bolesti koje uzrokuju upalu zglobova (npr Sjögrenov sindrom i sistemska skleroza) | Bol u mnogim zglobovima sa ili bez blagog otoka | Krvni testovi za autoantitijela§ |
Reumatoidni artritis | kroničan,‡ simetrična upala malih i velikih zglobova Umor i jutarnja ukočenost Na kraju, deformacija zglobova (osobito metakarpofalangealnih zglobova šake i radiokarpalnih zglobova) Ponekad izraženi edemi kože i potkožja i sindrom karpalnog tunela Češći je među mlađim odraslim osobama, ali se može pojaviti kod osoba starijih od 60 godina | Rendgensko snimanje Krvni testovi za autoantitijela§ |
Serumska bolest (reakcija imunološkog sustava protiv velikih količina stranih proteina u krvotoku) | Bol i upala u nekoliko zglobova Vrućica, osip i natečene žlijezde Kod osoba za koje je poznato da su bile izložene stranim proteinima (na primjer, transfuziji krvi) do 21 dan prije početka simptoma | Ponekad krvne pretrage |
Sindromi koji uzrokuju neuobičajenu fleksibilnost zglobova (kao što su Ehlers-Danlosov sindrom) | Obično bolovi u mnogim zglobovima Upala zglobova je vrlo rijetka Povećana gibkost/elastičnost kože Kod ljudi za koje je poznato da imaju česte dislokacije zglobova Kod osoba za koje se zna da su sličnom bolešću pogođeni članovi obitelji | Ponekad genetsko testiranje |
Sistemni eritematozni lupus i drugi rjeđi autoimuni poremećaji (primjerice, autoimuni miozitis, Sjögrenov sindrom, i vaskulitis (upala kvnih žila) kao što je IgA vaskulitis) | Bol u zglobovima‡ s upalom ili bez nje koja se može pojaviti kada se poremećaj zapali Ostali simptomi ovise o specifičnoj autoimunoj bolesti, kao što su promjene kože; bol u trbuhu; bol u mišićima; bolest bubrega; pleuralni ili perikardijalni izljev ili ascites (serozitis); ili suhe oči i suha usta | Krvne pretrage za različita autoantitijela§ Ponekad biopsija kože, bubrega ili drugih zahvaćenih organa Analiza urina |
Poremećaji koji obično uzrokuju asimetričnu bol u zglobovima |
|---|
Ankilozantni spondilitis | Zahvaćeni veliki zglobovi Bol u donjem dijelu leđa kod većine ljudi Crvenilo očiju i bol (iritis) Tendinitis Ahilove tetive Propuštanje krvi natrag kroz aortnu valvulu (aortna insuficijencija) | Rendgensko snimanje Ponekad CT ili MRI |
Behçetova bolest | kronični‡i ili ponavljajući čirevi u ustima ili na genitalijama Ponekad bol u oku i crvenilo Često počinje u dvadesetima Obično u dijelovima Azije i Bliskog istoka (relativno rijetko u SAD-u) | Ponekad dijagnostika nije nepotrebna |
Giht i srodni poremećaji (na primjer, kalcijev pirofosfatni artritis (ranije pseudogiht) | Iznenadna i jaka bol, toplina i oteklina (osobito u prstima ili koljenima, ali mogu biti gotovo svi zglobovi) Ponekad vrućica Često je zahvaćen samo jedan zglob, ali ponekad i više njih | Analiza zglobne rekućine |
Infektivni endokarditis (infekcija endokarda srca i srčanih zalistaka) | Bolovi u zglobovima i oteklina Uobičajeni su groznica, noćno znojenje, osip, gubitak težine i šum na srcu | Krvne pretrage ultrazvuk srca (ehokardiografija) |
osteoartritis | Kronična bol, najčešće u koljenima i kukovima i malim zglobovima na šaka koji se također mogu povećati i blago deformirati Nema crvenila Često bol u leđima i vratu | Rendgensko snimanje |
Psorijatični artritis | Psorijaza (ponekad s malo ili bez oštećenja kože) Ponekad kronična,‡ simetrična upala zglobova Kronični deformiteti prstiju, nožnih prstiju i noktiju tendinitis Crvenilo očiju i bol | Rendgensko snimanje |
Reaktivni artritis i enteropatski artritis | Iznenadna bol, obično uključuje velike zglobove nogu ili stopala, često 1 do 3 tjedna nakon infekcije gastrointestinalnog trakta (kao što je gastroenteritis) ili genitourinarnog trakta (kao što je uretritis) Ponekad zahvaćenost kralježnice | Testiranje na spolno prenosive bolesti |
Dijagnostika
Sljedeći su dijagnostički testovi najvažniji:
Ako su zglobovi otečeni, liječnici obično aspiriraju zglobnu tekućinu radi analize (postupak se zove zglobna aspiracija ili artrocenteza). Liječnici lokalno anesteziraju područje prije postupka aspiracije zgloba, tako da pacijenti tijekom postupka imaju vrlo malo ili nimalo boli. Liječnici obično daju uzorak zglobne tekućine na mikrobiološku analizu kako bi utvrdili eventualno prisustvo infekcije. Pod mikroskopom se mogu detektirali i kristali u zglobnoj tekućini koji ukazuju na giht ili srodne poremećaje. Broj bijelih krvnih stanica u tekućini ukazuju na prisustvo infekcije.
Liječnici također često rade krvne testove u svrhu detekcije autoantitijela. Primjeri takvih testova su antinuklearna antitijela, anti-dvolančana DNA, anticiklični citrulirani peptid i reumatoidni faktor. Autoantitijela u krvi mogu ukazivati na autoimune bolesti kao što su reumatoidni artritis ili sistemski eritematozni lupus.
antinuklearna antitijela (ANA)‡
SE je brzina sedimentacije kojom se mjeri brzina taloženja crvenih krvnih zrnaca na dno epruvete koja sadrži uzorak krvi. Crvena krvna zrnca koja se brzo talože na dno epruvete, obično znači da je velika vjerojatnost tjelesne (sistemne) upale, ali mnogi čimbenici mogu utjecati na brzinu SE, uključujući dob i anemiju, tako da je navedeni test neadekvatan za tumačenje. Da bi se utvrdila prisutnost upalnog zbivanja, liječnici ponekad moraju učiniti još jedan test koji se zove C-reaktivni protein (CRP) (protein koji cirkulira u krvi i dramatično se povećava u razini upale).
Slikovne pretrage su ponekad potrebne, osobito ako postoji mogućnost tumora kostiju ili zglobova. Rendtgenske zrake prvi su izbor, ali ponekad računalna tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MRI).
Ako se sumnja na određeni poremećaj, mogu biti potrebni drugi testovi (vidi tablicu Neki uzroci i značajke boli u više zgloba).
Liječenje
Bolovi u zglobovima: poliartikularna bol
Liječi se temeljni poremećaj. Na primjer, osobama s autoimunom bolesti (kao što je sistemski eritematozni lupus) ponekad je potrebno u terapiju uvesti imunospresiv. Osobama s infekcijom s gonorejom, u terapiju treba uvesti antibiotik.
Simptomi se obično mogu otkloniti prije nego se postavi dijagnoza. Upala se obično može ublažiti snesteroidnim protuupalnim lijekovima (NSAR). Bolovi bez prisustva upale obično se sigurnije kupiraju acetaminofenom (paracetamol). Imobilizacija zgloba udlagom ili remenom ponekad može olakšati bol. Primjena topline (na primjer, s jastučićem za grijanje) može smanjiti bol ublažavanjem grčeva mišića oko zglobova (na primjer, nakon ozljede). Primjena hladnoće (npr. s ledom) može pomoći u ublažavanju boli uzrokovane upalom zglobova. Grijanje ili hlađenje zgloba treba trajati najmanje 15 minuta kako bi se omogućila adekvatna penetracija. Koža mora biti zaštićena od ekstremnih vrućina i hladnoće. Na primjer, led treba staviti u plastičnu vrećicu i umotati u ručnik.
Nakon što se smirila akutna bol i upala , fizikalna terapija može biti korisna za ponovno uspostavljanje ili održavanje raspona pokreta i jačanje okolnih mišića. Kod osoba s kroničnim artritisom, kontinuirana tjelesna aktivnost važna je kako bi se spriječila trajna ukočenost zglobova (kontraktura) i gubitak mišića (atrofija).
Osnove za starije osobe
Osteoartritis je najčešći uzrok bolova u zglobovima u starijih osoba. Iako je češći kod mlađih odraslih (u dobi od 30 do 40 godina), reumatoidni artritis može se javiti u kasnijoj životnoj dobi (dob iznad 60 godina). Starije odrasle osobe koje mogu imati reumatoidni artritis, također mogu imati novostvorene. Osobe starije od 55 godina koje imaju ukočenost zdjeličnog i ramenog obruča praćenog bolovima koja je obično lošija ujutro mogu imati reumatsku polimialgiju. Prepoznavanje reumatske polimialgije je važno jer liječenje može pomoći u sprečavanju drugih problema. Giht kod starijih žena ima tendenciju utjecati na distalne interfalangealne (DIP) zglobove ruku (prve zglobove od vrhova prstiju).
Ključne točke
Ključne točke o bolovima u zglobovima
Akutna bol u više zglobov, najčešće je posljedica upale, gihta ili akutizacije kroničnih zglobnih oboljenja.
Kronična bol u više zglobova, obično je posljedica osteoartritisa ili upalnog poremećaja (kao što je reumatoidni artritis) ili, u djece, juvenilnog idiopatskog artritisa.
Ukoliko ese nakupi znatna količina zglobne tekućine, uzorak tekućine se obično mora uzorkovati i analizirati.
Cjeloživotna tjelesna aktivnost pomaže u održavanju raspona pokreta kod osoba s kroničnim artritisom.