Bolovi koji izgledaju kao da dolaze iz zglobova ponekad dolaze iz struktura izvan zglobova, kao što su ligamenti, tetive ili mišići (vidi Uvod u biologiju mišićno-koštanog sustava). Primjeri takvih poremećaja su burzitis i tendinitis.
Prava bol u zglobovima (artralgija) može ili ne može biti praćena upalom zglobova (artritis). Najčešći simptom upale zglobova je bol. Upaljeni zglobovi također mogu biti topli i natečeni, a rjeđe koža može biti crvena. Artritis može uključivati zglobove udova ali i zglobove središnjeg dijela kostura, kao što su kralježnica ili zdjelica. Bol se može pojaviti prilikom pkreta u zglobu ili može biti prisutan u mirovanju. Drugi simptomi, kao što su osip, vrućica, bol u oku ili čireve u ustima, mogu biti prisutni, ovisno o uzroku boli u zglobovima.
Različiti poremećaji često utječu na različit broj zglobova. Zbog toga liječnici razmatraju različite uzroke boli kada bol zahvaća jedan zglob ( vidi: Bol u zglobovima: pojedinačni zglob) ili kada zahvaća više od jednog zgloba. Kada je zahvaćeno više zglobova, veća je vjerojatnost da će neki poremećaji utjecati na isti zglob na obje strane tijela (na primjer, oba koljena ili obje ruke) u odnosu na druge poremećaje. To se naziva simetrični artritis. Također, kod nekih poremećaja, napad artritisa ostaje u istim zglobovima tijekom napada. Kod drugih poremećaja, artritis se pomiče iz zgloba u zglob (migracijski artritis).
Uzroci
U većini slučajeva, uzrok boli nastao unutar više zglobova je artritis. Poremećaji koji uzrokuju artritis mogu se međusobno razlikovati u određenim karakteristikama, kao što su sljedeće:
-
Koliko i koje zglobove obično uključuju
-
Da li je središnji dio kostura, poput kralježnice ili zdjelice, obično uključen
-
Da li je artritis nagli (akutni) ili dugotrajni (kronični)
Akutni artritis koji pogađa više zglobova, najčešće je posljedica
Manje česti uzroci akutnog artritisa u više zglobova uključuju Lajmsku bolest (također može zahvatiti samo jedan zglob), gonoreja i streptokokne bakterijske infekcije, reaktivni artritis (artritis koji se razvija nakon infekcije probavnog ili urinarnog trakta), i giht.
Kronični artritis koji pogađa više zglobova, najčešće je posljedica
Neki kronični upalni poremećaji mogu utjecati na kralježnicu kao i na zglobove udova (koji se nazivaju periferni zglobovi). Neki češće zahvaćaju određene dijelove kralježnice. Na primjer, ankilozantni spondilitis češće pogađa donji dio (slabinski) kralježnice, dok reumatoidni artritis u pravilu pogađa gornji (vratni) dio kralježnice.
Najčešći poremećaji izvan zglobova koje uzrokuju bol jesu:
Burzitis i tendinitis često su posljedica ozljede, što obično pogađa samo jedan zglob. Međutim, određeni poremećaji uzrokuju burzitis ili tendinitis u mnogim zglobovima.
Procjena
U procjenjivanju bolova u zglobovima, liječnici prvo pokušavaju odlučiti je li bol u zglobovima uzrokovana poremećajem zglobova ili ozbiljnom tjelesnom (sustavnom) bolešću. Pri poremećajima koji zahvaćaju cijelo tijelo može biti potrebno žurno liječenje. Sljedeće informacije mogu pomoći ljudima da odluče kada će posjetiti liječnika i znati što mogu očekivati tijekom procjene.
Znakovi upozorenja
Kod osoba s boli u više od jednog zgloba, simptomi koji zahtjevaju brzu obradu jesu:
Oticanje zglobova, toplina i crvenilo
Novi osip, mrlje ili ljubičaste mrlje
Rane u ustima ili nosu ili na genitalijama
Bol u prsima, kratkoća daha ili novi ili teški kašalj
Bolovi u trbuhu
Groznica, znojenje, gubitak težine ili zimica
Crvenilo očiju ili bol
Kada posjetiti liječnika
Osobe s znakovima upozorenja trebaju odmah posjetiti liječnika. Osobe bez znakova upozorenja trebaju nazvati liječnika. Liječnik odlučuje koliko je hitan pregled na temelju težine i mjesta boli, jesu li zglobovi natečeni, je li uzrok dijagnosticiran ranije te ima li drugih čimbenika. Tipično,odlaganje pregleda od nekoliko dana nije štetno za osobe koje nemaju znakova upozorenja.
Što će liječnik učiniti
Liječnici prvo postavljaju pitanja o simptomima i povijesti bolesti. Tada započinju fizički pregled. Ono što liječnici pronađu tijekom povijesti i fizički pregled često sugerira uzrok bolova u zglobovima i usmjerava testove koje je možda potrebno učiniti (vidi tablicu) Neki uzroci i značajke boli u više od jednog zgloba).
Liječnici pitaju o težini boli, pojavi boli (iznenadnom ili postupnom), o tome kako se simptomi mijenjaju tijekom vremena, i što povećava ili smanjuje bol (na primjer, odmor ili kretanje ili vrijeme u kojem se simptomi pogoršavaju ili smanjuju). Pitaju o ukočenosti zglobova i oteklini, prethodno dijagnosticiranim poremećajima zglobova i riziku od izloženosti spolno prenosivim bolestima i lajmskoj bolesti.
Liječnici tada obavljaju potpun fizički pregled. Oni provjeravaju sve zglobove (uključujući i one u kralježnici) radi oticanja, crvenila, topline, osjetljivosti i zvukova koji se stvaraju kada se zglobovi pomaknu (nazivaju se krepitacije). Zglobovi se pokreću kroz cijeli raspon pokreta, najprije od same osobe bez pomoći (koja se zove aktivni raspon pokreta), a zatim od strane liječnika (zove se pasivni raspon pokreta). Ovo ispitivanje pomaže u određivanju strukture koja uzrokuje bol te ako je prisutna upala. Oni također provjeravaju oči, usta, nos i genitalno područje za čireve ili druge znakove upale. Na koži se traže znakovi prisutnosti osipa. Ispituje se prisutnost uvećanih limfnih čvorovate se pregledavaju pluća i srce. Liječnici obično testiraju funkciju živčanog sustava tako da mogu otkriti poremećaje mišića ili živaca.
Neki nalazi daju korisne naznake o uzroku. Na primjer, ako je osjetljivost oko zgloba, ali ne preko zgloba, uzrok je vjerojatno burzitis ili tendinitis. Ako je osjetljivost prisutna u području cjeloga globa, moguće je da se radi o fibromijalgiji. Ako je kralježnica osjetljiva kao i zglobovi, mogući uzroci uključuju osteoartritis, reaktivni artritis, ankilozantni spondilitis i psorijatični artritis. Nalazi u ruci mogu pomoći liječnicima u razlikovanju između reumatoidnog artritisa i osteoartritisa, dva posebno uobičajena tipa artritisa. Na primjer, reumatoidni artritis je vjerojatnije da uključuje velike zglobove (one koji se spajaju s prstima) i zapešće. Osteoartritis je vjerojatnije da uključuje zglob u blizini nokta. Nije vjerojatno da će zapešće biti pogođeno osteoartritisom, osim u podnožju palca.
Neki uzroci i značajke boli u više od jednog zglobaUzrok | Zajedničke značajke * | testovi† |
* Značajke uključuju simptome i rezultate liječničkog pregleda. Navedene značajke su tipične, ali ne uvijek prisutne. |
†X-zrake su često nepotrebne. Ako je tekućina u spoju, tekućina se često mora ukloniti radi ispitivanja. |
‡Simptomi mogu početi iznenada, ali poremećaj je obično kroničan ili se ponavlja. |
§Autoantitijela su antitijela usmjerena protiv vlastitih tkiva osobe. Primjeri uključuju antinuklearna antitijela, anti-dvolančanu DNA, anticiklični citrulinirani peptid i reumatoidni faktor. |
CT = kompjutorska tomografija; MRI = magnetska rezonancija. |
Poremećaji obično uzrokuju simetričnu bol u zglobovima |
|---|
fibromialgija | Zglobovi nisu upaljeni Kronična raširena bol i osjetljivost mišića (koji mogu uključivati zglobove i / ili leđa) Umor Ponekad sindrom iritabilnog crijeva ili poremećaj spavanja Obično je kronična, često pogađa žene Često depresija ili drugi poremećaji raspoloženja | Ponekad dijagnostika nije nepotrebna |
Infektivni artritis uzrokovan virusima | Bolovi u zglobovima sa ili bez upale, obično se razvijaju tijekom nekoliko sati ili dana Ostali simptomi virusne infekcije (na primjer, hepatitis B može uzrokovati žuticu, hepatitis C može uzrokovati ljubičaste mrlje na nogama, a HIV uzrokuje oticanje limfnih čvorova) | Analiza tekućine u zglobovima Krvne pretrage za identifikaciju virusa (najčešće hepatitis C ili B ili parvovirus) |
Juvenilni idiopatski artritis | kroničan,‡ simetrična upala zglobova tijekom djetinjstva Bol u donjem dijelu leđa Otekle žlijezde u cijelom tijelu ili epizode groznice Povećana jetra i slezena Višak tekućine oko srca ili pluća Osip ili bol u oku i crvenilo | Krvni testovi za autoantitijela§ |
Ostale bolesti koje uzrokuju upalu zglobova (npr Sjögrenov sindrom i sistemska skleroza) | Bol u mnogim zglobovima sa ili bez blagog otoka | Krvni testovi za autoantitijela§ |
Reumatoidni artritis | kroničan,‡ simetrična upala malih i velikih zglobova Umor i jutarnja ukočenost Na kraju, deformacija zglobova (osobito zglobova i zglobova zgloba) Ponekad izražene otekline pod kožom i sindrom karpalnog tunela Češći je među mlađim odraslim osobama, ali se može pojaviti kod osoba starijih od 60 godina | X-zrake Krvni testovi za autoantitijela§ |
Serumska bolest (reakcija imunološkog sustava protiv velikih količina stranih proteina u krvotoku) | Bol i upala u nekoliko zglobova Vrućica, osip i otečene žlijezde Kod osoba za koje je poznato da su bile izložene stranim proteinima (na primjer, transfuziji krvi) do 21 dan prije početka simptoma | Ponekad krvni testovi |
Sindromi koji uzrokuju neuobičajenu fleksibilnost zglobova (kao što su Ehlers-Danlosov sindrom) | Obično bolovi u mnogim zglobovima Upala zglobova vrlo rijetka Povećana gipskost/elastičnost kože Kod ljudi za koje je poznato da imaju česte dislokacije zglobova Kod osoba za koje se zna da su sličnom bolešću pogođeni članovimi obitelji | Ponekad genetsko testiranje |
Sistemni eritematozni lupus i drugi rjeđi autoimuni poremećaji (for primjerice, autoimuni miozitis, Sjögrenov sindrom, i vaskulitis (upala kvnih žila) kao što je imunoglobulin-A povezni vaskulitis) | Bol u zglobovima‡ s upalom ili bez nje koja se može pojaviti kada se poremećaj zapali Ostali simptomi ovise o specifičnoj autoimuni bolesti, kao što su promjene kože; bol u trbuhu; bol u mišićima; bolest bubrega; tekućina oko pluća, srca ili drugih organa (serozitis); ili suhe oči i suha usta | Krvne pretrage za različita autoantitijela§ Ponekad biopsija kože, bubrega ili drugih uključenih organa Analiza urina |
Poremećaji koji obično uzrokuju asimetričnu bol u zglobovima |
|---|
Ankilozantni spondilitis | Zahvaćeni veliki zglobovi Bol u donjem dijelu leđa kod većine ljudi Crvenilo očiju i bol (iritis) Tendinitis ahilove tetive Propuštanje krvi natrag kroz aortni ventil (aortna insuficijencija) | Rendgenski zraci Ponekad CT ili MRI |
Behçetova bolest | kroniča‡i ili ponavljajući čirevi u ustima i genitalijama Ponekad bol u oku i crvenilo Često počinje u dvadesetima Obično u dijelovima Azije i Bliskog istoka (relativno rijetko u SAD-u) | Ponekad testiranje nepotrebno |
Giht i srodnih poremećaja (na primjer, kalcijev pirofosfatni artritis (ranije pseudogut) | Iznenadna i jaka bol, toplina i oteklina (osobito u prstima ili koljenima, ali mogu biti gotovo svi zglobovi) Ponekad groznica Često je zahvaćen samo jedan zglob, ali ponekad i više njih | Ispitivanje tekućine u zglobovima |
Infektivni endokarditis (infekcija sluznice srca i često srčanih zalistaka) | Bolovi u zglobovima i otekline Uobičajene su groznica, noćno znojenje, osip, gubitak težine i šum srca | Krvni testovi ehokardiografija |
osteoartritis | Kronična bol, najčešće u koljenima i kukovima i malim zglobovima na prstima, koji se također mogu povećati i blago deformirati Nema crvenila Često bol u leđima i vratu | Rendgenski zraci |
Psoriatični artritis | Psorijaza (ponekad s malo ili bez oštećenja kože) Ponekad kronična,‡ simetrična upala zglobova Kronični deformiteti prstiju, nožnih prstiju i noktiju tendinitis Crvenilo očiju i bol | Rendgenski zraci |
Reaktivni artritis i enteropatski artritis | Iznenadna bol, obično uključuje velike zglobove nogu ili stopala, često 1 do 3 tjedna nakon infekcije gastrointestinalnog trakta (kao što je gastroenteritis) ili genitourinarnog trakta (kao što je uretritis) Ponekad zahvaćenost kralježnice | Testovi za spolno prenosive bolesti |
Dijagnostika
Sljedeći su dijagnostički testovi najvažniji:
Ispitivanje tekućine u zglobovima
Krvni testovi za autoantitijela
Brzina sedimentacije eritrocita (SE) i C-reaktivni protein
Ako su zglobovi natečeni, liječnici obično uzimaju uzorak zglobne tekućine radi ispitivanja (postupak se zove zglobna aspiracija ili artrocenteza). Liječnici anesteziraju područje prije uzimanja uzorka, tako da ljudi tijekom postupka imaju vrlo malo ili nimalo boli. Liječnici obično daju uzorak zglobne tekućine na mikrobiološku analizu kako bi utvrdili eventualno prisustvo infekcije. Pod mikroskopom traže kristale u tekućini, koji ukazuju na giht ili srodne poremećaje. Broj bijelih krvnih stanica u tekućini pokazuje je li zglob upaljen.
Liječnici također često rade analizu krvi za autoantitijela. Primjeri takvih testova su antinuklearna antitijela, anti-dvolančana DNA, anticiklični citrulirani peptid i reumatoidni faktor. Autoantitijela u krvi mogu ukazivati na autoimuni poremećaj kao što je reumatoidni artritis ili sistemski eritematozni lupus.
SE je test koji mjeri brzinu kojom se crvena krvna zrnca spuštaju na dno epruvete koja sadrži uzorak krvi. Krv koja se brzo taloži obično znači da je tjelesna (sustavna) upala vjerojatna, ali mnogi čimbenici mogu utjecati na SE test, uključujući dob i anemiju, tako da je test ponekad netočan. Da bi se utvrdilo je li prisutna upala, liječnici ponekad rade još jedan test krvi nazvan C-reaktivni protein (CRP) (protein koji cirkulira u krvi i dramatično se povećava u razini upale).
Slikovne pretrage su ponekad potrebne, osobito ako postoji mogućnost tumora kostiju ili zglobova. Rendtgenske zrake prvi su izbor, ali ponekad računalna tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MRI).
Ako se sumnja na određeni poremećaj, mogu biti potrebni drugi testovi (vidi tablicu Neki uzroci i značajke boli u više od jednog zgloba).
Liječenje
Liječi se temeljni poremećaj. Na primjer, osobe s autoimunim poremećajem (kao što je sistemski eritematozni lupus) mogu trebati lijek koji potiskuje imunološki sustav. Osobe s infekcijom gonorejom u zglobu trebaju antibiotike.
Simptomi se obično mogu otkloniti prije nego se otkrije dijagnoza. Upala se obično može ublažiti snesteroidnim protuupalnim lijekovima (NSAR). Bolovi bez upale obično se tretiraju sigurnije acetaminofenom (paracetamol). Imobilizacija zgloba udlagom ili remenom može ponekad olakšati bol. Primjena topline (na primjer, s jastučićem za grijanje) može smanjiti bol ublažavanjem grčenja mišića oko zglobova (na primjer, nakon ozljede). Primjena hladnoće (npr. s ledom) može pomoći u ublažavanju boli uzrokovane upalom zglobova. Toplina ili hladnoća treba nanositi najmanje 15 minuta kako bi se omogućila duboka penetracija. Koža mora biti zaštićena od ekstremnih vrućina i hladnoće. Na primjer, led treba staviti u plastičnu vrećicu i umotati u ručnik.
Nakon što se smirila akutna bol i upala , fizikalna terapija može biti korisna za ponovno uspostavljanje ili održavanje raspona pokreta i jačanje okolnih mišića. Kod osoba s kroničnim artritisom, kontinuirana tjelesna aktivnost važna je kako bi se spriječila trajna ukočenost zglobova (kontraktura) i gubitak mišića (atrofija).
Osnove za starije osobe
Osteoartritis je najčešći uzrok bolova u zglobovima kod starijih osoba. Iako je češći kod mlađih odraslih (dob 30 do 40), reumatoidni artritis može se javti u kasnijoj životnoj dobi (dob iznad 60). Starije odrasle osobe koje mogu imati reumatoidni artritis također mogu imati rak. Osobe starije od 55 godina koje imaju ukočenost kuka i ramena i bol koja je obično lošija ujutro mogu imati reumatsku polimialgiju. Prepoznavanje reumatske polimialgije je važno jer liječenje može pomoći u sprečavanju drugih problema.
Ključne točke
Akutna bol u višestrukim zglobovima najčešće je posljedica upale, gihta ili početka ili izbijanja kroničnog zglobnog poremećaja.
Kronična bol u višestrukim zglobovima obično je posljedica osteoartritisa ili upalnog poremećaja (kao što je reumatoidni artritis) ili, u djece, juvenilnog idiopatskog artritisa.
Kada se nakupi znatna količina zglobne tekućine, uzorak tekućine se obično mora uzorkovati i ispitati.
Cjeloživotna tjelesna aktivnost pomaže u održavanju raspona pokreta kod osoba s kroničnim artritisom.