Alergije na lijekove

Autor: Daphne E. Smith Marsh, PharmD, BC-ADM, CDE
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Goran Hauser, dr. med.
Prijevod: Igor Rubinić, dr. med.

Ljudi ponekad pogrešno shvate mnoge nuspojave lijekova kao alergije. Naprimjer, osobe koje osjećaju nelagodu u želucu nakon uzimanja aspirina (česta nuspojava), često kažu da su "alergične" na aspirin. Međutim, to zapravo nije alergijska reakcija. Prave alergijske reakcije uključuju aktivaciju imunološkog sustava lijekom (vidjeti također Pregled alergijskih reakcija). Upotreba aspirina može uzrokovati nelagodu u želucu jer aspirin ometa prirodnu zaštitnu barijeru želuca protiv želučane kiseline.

Alergijske reakcije (obično preosjetljivosti) na lijekove relativno su rijetke. Za razliku od drugih vrsta nuspojava, broj i težina alergijskih reakcija obično ne koreliraju s količinom uzetog lijeka. Kod osoba koje su alergične na lijek, čak i mala količina lijeka može izazvati alergijsku reakciju (vidjeti Alergijske reakcije: uvod). Ove reakcije variraju od blagih i jednostavno neugodnih do teških i životno ugrožavajućih. Primjeri su

  • Osipi i svrbež

  • Vrućica

  • Sužavanje dišnih puteva i teško disanje

  • Oteklina tkiva (kao što je grkljan i otvor između glasnica koji se zatvara kako bi se zaustavio protok zraka u pluća [glotis]), što otežava disanje

  • Pad krvnog tlaka, ponekad do opasno niskih razina

Ostale vrste alergijskih reakcija na lijekove još su rjeđe od reakcija preosjetljivosti. Obično su potrebni dani ili tjedni da se razviju i obično traju dulje. Ove reakcije uključuju različite vrste antitijela koja reagiraju s lijekom i napadaju različite dijelove tijela. Na primjer, mogu utjecati na crvena krvna zrnca i dovesti do anemije ili uzrokovati upalu koja može utjecati na kožu, zglobove ili bubrege.

Alergije na lijekove ne mogu se predvidjeti, jer se reakcije događaju nakon što je osoba prethodno bila izložena lijeku (bilo da je primijenjen na kožu, uzet preko usta ili ubrizgan) jednom ili više puta, bez ikakve alergijske reakcije. Blaga reakcija se može liječiti antihistaminikom. Teška ili životno ugrožavajuća anafilaktička reakcija može zahtijevati injekciju adrenalina ili kortikosteroida, kao što je hidrokortizon.

Prije propisivanja novog lijeka, liječnici obično pitaju ima li osoba poznate alergije na lijekove. Osobe koje su imale teške alergijske reakcije trebale bi nositi medicinsku ogrlicu ili narukvicu s upisanim alergijama na lijekove. Ova informacija (naprimjer, alergija na penicilin) može upozoriti medicinsko i pomoćno medicinsko osoblje u slučaju nužde.

Više informacija

Slijede neki izvori na engleskom jeziku koji mogu biti korisni. Imajte na umu da PRIRUČNIK nije odgovoran za sadržaj ovih izvora.

  • American Association of Poison Control Centers: Pristup informacijama o raznim otrovima, telefonskoj liniji za hitne slučajeve (1-800-222-1222) i savjetima o prevenciji.

  • FDA Adverse Event Reporting System: Pristup pitanjima i odgovorima o FDA-ovom sustavu prijavljivanja nuspojava (FAERS).