Kompresija kralježnične moždine

Autor: Michael Rubin, MDCM
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med.
Prijevod: Berislav Ruška, dr. med.

Ozljede i poremećaji mogu vršiti pritisak na kralježničnu moždinu, uzrokujući bolove u leđima i vratu, trnce, slabost mišića i druge simptome.

  • Kralježnična moždina može biti komprimirana kostima, krvlju (hematomi), gnojem (apscesima), tumorom (bio on zloćudan ili ne), ili rupturiranim ili iskliznutim diskom.

  • Simptomi, kao što su bol u leđima ili vratu, abnormalni osjeti, slabost mišića ili oslabljena kontrola mjehura i crijeva, mogu biti blagi ili teški.

  • Liječnici dijagnozu temelje na simptomima i rezultatima kliničkog pregleda, snimanju magnetskom rezonancijom ili drugim radiološkim testovima .

  • Kortikosteroidi se često daju kako bi se smanjila oteklina u moždini ili oko kralježnične moždine i kako bi na taj način pomogli smanjiti pritisak na kralježničnu moždinu.

  • Ovisno o uzroku, operacija i/ili terapija zračenjem mogu se koristiti za ublažavanje pritiska.

(Vidi također Pregled poremećaja kralježnične moždine.)

Uobičajeno, kralježnična moždina je zaštićena kralježnicom, ali određene ozljede i poremećaji mogu uzrokovati pritisak (kompresiju) na kralježničnu moždinu, ometajući time njezinu normalnu funkciju. Ove ozljede i poremećaji mogu također komprimirati korijene spinalnih živaca koji prolaze kroz prostore između kralježaka, ili komprimirati snop živaca koji se proteže niz kralježničnu moždinu (cauda equina).

Do kompresije kralježnične moždine može doći

  • Iznenada, uzrokujući simptome u minutama ili u nekoliko sati ili u nekoliko dana do tjedana

  • Polako i postupno, uzrokujući simptome koji se pogoršavaju mjesecima ili godinama

Uzroci

Kralježnična moždinu može pritisnuti sljedeće:

  • Kost: Ako su kralješci slomljeni (fraktura), dislocirani ili abnormalno rastu (kao što se događa u cervikalnoj spondilozi), oni mogu stisnuti kralježničnu moždinu. Vertebra koja je oslabljena rakom ili osteoporoza može se slomiti nakon neznatne ili čak bez ozljede.

  • Vezivno tkivo: Vezivno tkivo koje oblaže spinalni kanal često se povećava i stvrdnjava kako ljudi stare. Ova promjena sužava spinalni kanal i komprimira kralježničnu moždinu. (Spinalni kanal je prolaz koji prolazi kroz središte kralježnice i sadrži kralježničnu moždinu.)

  • Nakupljanje krvi (hematom): Krv se može nakupiti u moždini ili oko kralježnične moždine. Najčešći uzrok spinalnog hematoma je ozljeda, ali i mnogi drugi uzroci mogu uzrokovati hematome. Navedeno uključuje i abnormalne veze između krvnih žila (arteriovenske malformacije), tumore, poremećaje krvarenja i upotrebu antikoagulansa (koji ometaju zgrušavanje krvi) ili trombolitičkih lijekova (koji razbijaju krvne ugruške).

  • Tumori: Rak koji se proširio (metastazirao) na kralježnicu ili prostor oko kralježnične moždine čest je uzrok kompresije. Rijetko, tumor unutar kralježnične moždine uzrokuje kompresiju. Tumor može ili ne mora biti zloćudan.

  • Nakupina gnoja (apsces): Gnoj se može akumulirati izvan kralježnične moždine ili, rjeđe, u kralježničnoj moždini i može ju komprimirati.

  • Rupturirani ili iskliznuti disk: Iskliznuti disk može pritisnuti korjene spinalnih živaca (dio spinalnih živaca uz kralježničnu moždinu) i ponekad samu kralježničnu moždinu.

Kompresija se može razviti u minutama ili za nekoliko sati ili za nekoliko dana do tjedana. Ona je obično rezultat

  • Ozljede (najčešći uzrok), koja često dovodi do prijeloma ili dislokacije kralješka

  • Tumora koji su se proširili iz ostalih dijelova tijela

  • Apscesa

  • Hematoma

  • Rupturiranih diskova

Međutim, kosti koje postupno slabe (na primjer, zbog raka ili osteoporoze) mogu se iznenada prelomiti, što može naglo uzrokovati ili pogoršati kompresiju (vidi Kompresijske frakture kralježnice).

Kompresija se može razvijati postepeno, mjesecima ili godinama. Tipični uzroci uključuju

Simptomi

Lagana kompresija može uzrokovati blage simptome ako ometa samo neke živčane impulse koji idu gore i dolje po kralježničnoj moždini. Ovi simptomi mogu uključivati

  • Neudobnost ili bol u leđima ili vratu

  • Blagu slabost mišića

  • Trnce

  • Ostale promjene osjeta

  • Kod muškaraca, teškoće s postizanjem i održavanjem erekcije (erektilna disfunkcija)

Ako je pritisnuta kralježnična moždina u donjem dijelu leđa, bol se može širiti niz nogu, ponekad do stopala. Ako je zahvaćena kralježnična moždina u vratu, bol može isijavati niz ruke. Ako je uzrok rak, apsces ili hematom, vrat ili leđa mogu biti osjetljiva na dodir u zahvaćenom području. Ponekad se izgubi osjet. Refleksi, uključujući potrebu za mokrenjem, mogu se izgubiti. Ako se kompresija poveća, simptomi se mogu pogoršati.

Značajna kompresija može blokirati većinu živčanih impulsa, uzrokujući

  • Tešku mišićnu slabost

  • Utrnulost

  • Zadržavanje urina

  • Gubitak kontrole nad mjehurom i crijevima

Ako su blokirani svi živčani impulsi, to rezultira s:

  • Paralizom (koja može uzrokovati probleme s disanjem ako je kralježnična moždina u vratu komprimirana)

  • Potpuni gubitak osjeta u području koje kontrolira dio kralježnične moždine ispod dijela koji je komprimiran

Kada kompresija počne uzrokovati simptome, oštećenje se može pogoršati, ovisno o uzroku, u roku od nekoliko minuta ili više sati.

Dijagnoza

  • Klinički pregled

  • Magnetska rezonancija ili mijelografija s kompjutorskom tomografijom

Osobe sa simptomima koji upućuju na kompresiju kralježnične moždine zahtijevaju hitnu liječničku pomoć jer brza dijagnoza i liječenje mogu povratiti ili smanjiti gubitak funkcije.

Budući da je kralježnična moždina organizirana na specifičan način, liječnici mogu odrediti koji je dio kralježnične moždine pogođen na temelju simptoma i rezultata kliničkog pregleda. Primjerice, ako su noge (ali ne i ruke) slabe i ukočene, a funkcije mjehura i crijeva pštećene, kralježnica biti oštećena u razini prsnog koša (torakalno) ili donjeg dijela leđa (lumbalno). Položaj boli ili osjetljivosti duž kralježnice također pomaže liječnicima odrediti mjesto oštećenja.

Magnetska rezonancija (MR) se izvodi odmah ako je moguće. Ili ako MR nije dostupan, izvodi se mijelografija kompjutorskom tomografijom (CT). Ovi testovi obično pokazuju gdje je kralježnična moždina komprimirana i može ukazivati na uzrok. Ovi testovi mogu detektirati frakturu ili dislokaciju kralješka, herniju diska, abnormalni rast kostiju, područje krvarenja, apsces ili tumor. Mijelografija s CT-om uključuje snimanje CT-a kralježnice nakon što se napravila lumbalna punkcija kako bi se ubrizgala mala količina kontrastnog sredstva, koje se može vidjeti na rendgenskim zrakama, u prostor oko kralježnične moždine. Na taj način liječnici mogu odrediti da li kompresija u potpunosti blokira normalan protok cerebrospinalne tekućine kroz taj prostor.

Ako se smatra da je uzrok prijelom ili dislokacija zbog ozljede, može se obaviti i snimanje rendgenom. Rendgen pruža informacije brzo, omogućujući liječnicima da brzo procijene problem.

Uzrok kompresije može se potvrditi tijekom kirurškog zahvata radi smanjenja pritiska na kralježničnu moždinu.

Ako MR ili mijelografija s CT-om otkriju neprepoznatljivu abnormalnu masu koja uzrokuje kompresiju, liječnici prvo odlučuju treba li je ukloniti. Ako ne, liječnici obično rade biopsiju. Mogu ukloniti uzorak tkiva za testiranje insercijom igle u masu (obično vođene CT-om) ili ponekad kirurškim zahvatom.

Liječenje

  • Obično operacija

  • Ponekad se intravenski daju kortikosteroidi

  • Za tumore, uobičajeno radioterapija (sa ili bez operacije)

  • Za apscese ili hematome, ponekad drenaža

Ako je gubitak funkcije djelomičan ili vrlo svjež (obično kada kompresija naglo nastane), kompresija se mora odmah ukloniti. Kad se kompresija otkrije i brzo liječi, prije nego što se unište živčani putevi, liječenje može spriječiti trajno oštećenje kralježnične moždine, a funkcija se obično oporavi. Kirurški je zahvat obično potreban za ublažavanje kompresije. Kirurški zahvat također može biti potreban za umetanje čeličnih šipki, vijaka i/ili klinova i na taj način za stabiliziranje kralježnice.

Drugi tretmani variraju ovisno o uzroku.

Kod određenih poremećaja (kao što su tumori i možda tupe ozljede), visoke doze kortikosteroida, kao što je deksametazon ili metilprednizolon, daju se intravenski što je prije moguće. Kortikosteroidi mogu smanjiti oticanju u ili oko kralježnične moždine, koje može doprinositi kompresiji. Odmah nakon davanja kortikosteroida, tumori se uklanjaju kirurški i/ili tretiraju radioterapijom.

Operacija se obavlja u sljedećim slučajevima:

  • Simptomi se pogoršavaju usprkos liječenju.

  • Potrebna je biopsija.

  • Kralježnica je nestabilna.

  • Tumori su prisutni ili se vrate nakon radioterapije.

  • Liječnici sumnjaju da je uzrok apsces ili hematom.

Ako je uzrok rak, liječenje obično uključuje kortikosteroid (kao što je deksametazon) i kirurški zahvat i/ ili terapiju zračenjem. Kortikosteroid pomaže ublažiti oticanje i pritisak na kralježničnu moždinu.

Ako apsces uzrokuje simptome disfunkcije kralježnične moždine (kao što je paraliza i gubitak kontrole nad crijevom ili mjehurom), neurokirurg kirurški drenira apsces što je prije moguće. Također se daju i antibiotici. Ako se simptomi disfunkcije kralježnične moždine nisu razvili, izvlačenje gnoja kroz iglu, davanje antibiotika ili oboje može biti sve što je potrebno.

Ako je uzrok hematom, nakupljena krv se kirurški drenira odmah. Osobama koje imaju poremećaj krvarenja ili koji uzimaju određene antikoagulanse daju se injekcije vitamina K i transfuzije plazme kako bi se uklonila ili smanjila sklonost krvarenju.

Politika privatnosti