Kralježnična moždina

Autor: Steven A. Goldman, MD, PhD
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med.
Prijevod: doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med.

Kraježnična moždina je duga, krhka, tubarna struktura koja započinje na kraju moždanog debla i nastavlja se gotovo do dna kralježnice. Kralježnična moždina sastoji se od živaca koji nose dolazne i odlazne poruke između mozga i ostatak tijela. Također je središte za reflekse, kao što je patelarni refleks - refleksa koljena ( vidi: Refleksni luk: Bez mozga).

Poput mozga, kralježnična moždina je pokrivena s tri sloja tkiva (meninge). Kralježnična moždina i moždane ovojnice nalaze se u spinalnom kanalu, koji prolazi kroz središte kralježnice. Kod većine odraslih osoba, kralježnica se sastoji od 26 pojedinačnih stražnjih kostiju (kralježaka). Baš kao što lubanja štiti mozak, kralješci štite kralježnicu. Kralješci su odvojeni diskovima od hrskavice, koji djeluju kao jastuci, smanjujući sile koje stvaraju pokreti kao što su hodanje i skakanje. Kralješci i diskovi hrskavice proširuju duljinu kralježnice i zajedno tvore kralježnicu.

Poput mozga, kičmena moždina se sastoji od sive i bijele tvari. Središte kralježnične moždine je u obliku leptira i sastoji se od sive tvari. Prednja krila (koja se nazivaju i rogovi) sadrže motorne živčane stanice (neurone), koje prenose informacije iz mozga ili kralježnice u mišiće, potičući pokret. Stražnji rogovi sadrže osjetne živčane stanice, koje prenose osjetne informacije iz drugih dijelova tijela kroz leđnu moždinu do mozga. Okolna bijela tvar sadrži stupove živčanih vlakana koji nose osjetne informacije do mozga od ostatka tijela (uzlazni putevi) i stupce koji nose motorne impulse od mozga do mišića (silazni putovi).