Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: Pavao Mioč dr. med.
Kardiovaskularne bolesti su skupina poremećaja koji zahvaćaju srce i krvne žile. Mogu se podijeliti na:
-
Srčane poremećaje: zahvaćaju srčani mišić, srčane zaliske i krvne žile koje opskrbljuju srčani mišić (koronarne arterije).
-
Poremećaje perifernih krvnih žila: zahvaćaju krvne žile ruku, nogu i trupa (sve osim onih koje opskrbljuju srce).
Poremećaji koji zahvaćaju krvne žile koje opskrbljuju mozak nazivaju se cerebrovaskularni poremećaji, npr.moždani udar.
Niti jedan simptom sam za sebe nije dokaz srčane bolesti, ali određeni simptomi dijagnozu čine vjerojatnijom, a nekoliko simptoma zajedno može činiti dijagnozu srčane bolesti gotovo sigurnom. Liječnici utvrđuju simptome tijekom razgovora s pacijentom kada se saznaje povijest bolesti (anamneza) i tijekom fizikalnog pregleda pacijenta. Često su potrebni razni dijagnostički postupci radi potvrde dijagnoze. Međutim, ponekad čak i teške bolesti srca ne uzrokuju nikakve simptome, sve do uznapredovale faze (vidi Ograničenje tjelesne aktivnosti). Rutinski zdravstveni pregledi ili posjet liječniku iz drugog razloga mogu otkriti bolest srca kod bolesnika koji nemaju nikakve simptome. Ponekad se dijagnostički postupci izvode kako bi se otkrile bolesti srca, čak i kada nema dokaza o postojanju istih.
Simptomi bolesti srca su:
Međutim, ovi simptomi ne ukazuju nužno na bolesti srca. Na primjer, bol u prsima može biti posljedica bolesti dišnog (respiratornog) ili probavnog sustava, a ne nužno srčane bolesti. Kratkoća daha često je prisutna kod bolesti dišnog sustava. Umor može biti uzrokovan raznim poremećajima.
Simptomi bolesti perifernih krvnih žila razlikuju se ovisno o tome koje su krvne žile zahvaćene. Simptomi mogu biti:
Ovi simptomi ne ukazuju nužno na poremećaj krvnih žila. Na primjer, grčevi mišića i zamor mišića mogu biti posljedica i poremećaja mišićno-koštanog ili živčanog sustava.