Neurogena artropatija uzrokovana je progresivnim, često vrlo brzim razaranjem zglobova, koje nastaje jer osobe ne mogu osjetiti bol pa nisu svjesne ranih znakova oštećenja zglobova.
-
Neurogena artropatija posljedica je osnovnog poremećaja koji zahvaća živce, poput šećerne bolesti ili moždanog udara.
-
Osobe razvijaju neurogenu artropatiju jer ne mogu osjetiti ozljede koje oštećuju zglobove.
-
Tipični simptomi uključuju ukočenost, nakupljanje tekućine u zglobu ili bol u zglobovima.
-
Dijagnoza se temelji na rendgenskim snimkama.
-
Liječenje osnovnog živčanog poremećaja, stabilizacija zglobova i prijeloma te ponekad operacija mogu pomoći.
Bilo koji zglob može biti zahvaćen, ovisno o mjestu oštećenja živaca. Najčešće su zahvaćeni sljedeći zglobovi:
Često je zahvaćen samo jedan zglob, a obično ne više od dva ili tri zgloba.
Uzroci
Neurogena artropatija
Kada su određeni živci oštećeni, osobe mogu izgubiti sposobnost osjećanja boli. Različite bolesti, kao što su šećerna bolest, bolesti kralježnične moždine (poput ozljeda i šupljina ispunjenih tekućinom u kralježničnoj moždini [siringomijelija]) i sifilis, mogu oštetiti te živce. Najčešći su uzroci:
Osobe s oštećenjem živaca mogu više puta ozlijediti zglob, a da to ne primijete. Ozljede se mogu pojavljivati godinama prije nego što dođe do propadanja zgloba. Međutim, kada propadanje započne, zglob se može trajno razoriti u roku od nekoliko mjeseci.
Simptomi
Neurogena artropatija
U ranim stadijima neurogena artropatija nalikuje osteoartritisu jer su zglobovi ukočeni i u njima se nakuplja tekućina. Bol je često rani simptom. Međutim, budući da je sposobnost osjećanja boli često oslabljena, bol je obično neočekivano blaga u odnosu na stupanj oštećenja zgloba. Ako poremećaj brzo napreduje, zglob može postati izrazito bolan. U tim je slučajevima zglob obično otečen zbog viška tekućine i abnormalnog rasta kostiju. Može izgledati deformirano jer je došlo do prijeloma, a ligamenti su se rastegnuli, omogućujući pomicanje labavih dijelova kosti i hrskavice iz njihova položaja. Pomicanje zgloba može uzrokovati grubi zvuk zbog fragmenata kosti koji se slobodno kreću u zglobu. Zglob se na dodir može doimati poput „vrećice pune kostiju“.
Različiti su zglobovi zahvaćeni ovisno o osnovnom poremećaju. Primjerice, komplikacije neliječenog sifilisa zahvaćaju koljeno i kuk, dok šećerna bolest zahvaća stopalo i gležanj. Siringomijelija obično zahvaća zglobove kralježnice i gornjih udova, osobito lakta i ramena.
Rijetko se razvije i artritis uzrokovan bakterijama (vidi Infektivni artritis), pri čemu osobe mogu, ali ne moraju, imati povišenu tjelesnu temperaturu ili opći osjećaj bolesti (malaksalost), koji se obično javlja kod infektivnog artritisa. Infektivni artritis osobito je vjerojatan kod osoba sa šećernom bolešću.
Strukture poput krvnih žila, živaca i kralježnične moždine mogu biti pritisnute zbog prekomjernog rasta kostiju.
Dijagnoza
Neurogena artropatija
Liječnici posumnjaju na neurogenu artropatiju kada osoba ima poremećaj koji zahvaća živce i tipične simptome oštećenja zglobova.
Rendgenske snimke mogu pokazati oštećenje zglobova, koje često uključuje naslage kalcija, abnormalni rast kostiju i deformacije.
Prevencija
Neurogena artropatija
Neurogena artropatija ponekad se može spriječiti pravilnom njegom stopala i izbjegavanjem ozljeda.
Udlage ili posebne čizme ponekad pomažu u zaštiti osjetljivih zglobova.
Liječenje
Neurogena artropatija
Liječenje osnovnog živčanog poremećaja ponekad može usporiti ili čak zaustaviti oštećenje zglobova. Stabilizacija bezbolnih prijeloma i nestabilnih zglobova može pomoći u zaustavljanju ili smanjenju oštećenja.
Kuk i koljeno mogu se kirurški popraviti ili zamijeniti. Međutim, umjetni zglobovi često se prerano olabave ili pomaknu.
Više informacija
Neurogena artropatija