Nizak krvni tlak je onaj koji uzrokuje simptome poput vrtoglavice i gubitka svijesti. Vrlo nizak krvni tlak može uzrokovati oštećenje organa, proces poznat kao šok.
-
Različiti lijekovi i poremećaji mogu utjecati na tjelesni sustav za održavanje krvnog tlaka.
-
Kada je krvni tlak prenizak, može doći do disfunkcije mozga te nesvjestice.
Tijelo održava krvni tlak u arterijama unutar uskog raspona. Kada je krvni tlak previsok, može dovesti do oštećenja organa i krvnih žila. Visoki krvni tlak može čak uzrokovati puknuće krvne žile i dovesti do krvarenja ili drugih komplikacija.
Kada je krvni tlak prenizak, nedovoljno krvi dopire do svih dijelova tijela. Kao rezultat, stanice ne primaju dovoljno kisika i hranjivih tvari, a otpadni proizvodi se ne uklanjaju na odgovarajući način, stoga zahvaćene stanice i organi počinju slabije funkcionirati. Vrlo nizak krvni tlak može biti opasan po život jer može dovesti do stanja šoka, u kojemu su organi oštećeni nedostatkom protoka krvi.
Zdravi ljudi koji imaju nizak krvni tlak, ali još uvijek u normalnom rasponu (mjereno u mirovanju) imaju tendenciju da žive dulje od ljudi koji imaju krvni tlak na gornjoj granici normalnog.
Tijelo ima nekoliko načina normalizacije krvnog tlaka nakon što se krvni tlak poveća ili smanji tijekom uobičajenih aktivnosti, kao što su vježbanje ili spavanje. Oni uključuju:
-
Promjena promjera malih arterija (arteriola) i, u manjoj mjeri, vena
-
Promjena količine krvi koja se ispumpava iz srca u tijelo (minutni volumen)
-
Promjena volumena krvi u krvnim žilama
-
Promjena položaja tijela
Promjena promjera arteriola i vena
Mišićno tkivo (koje se naziva glatkim mišićima) unutar zidova arteriola dopušta tim krvnim žilama da se šire (dilatacija) ili sužavaju (konstrikcija). Što se arteriole više sužavaju, veći je otpor protoku krvi te time uzrokuju viši krvni tlak jer je potreban veći pritisak da krv prođe kroz uži prostor. Isto tako, širenje arteriola smanjuje otpor protoku krvi, čime se smanjuje krvni tlak. Stupanj suženja ili proširenja arteriola je pod utjecajem:
Živaca koji skupljaju glatke mišiće u arteriolama, pri tome smanjujući njihov promjer
Hormona koji se stvaraju u bubrezima
Određenih lijekova
Vene također igraju ulogu u kontroli krvnog tlaka, iako je njihov učinak na krvni tlak mnogo manji od arteriola. Vene se šire i sužavaju kako bi promijenile količinu krvi koju mogu zadržati (kapacitet). Kada se vene stisnu, smanjuje se njihova sposobnost zadržavanja krvi, omogućujući povrat veće količine krvi u srce iz kojeg se potom pumpa u arterije. Kao rezultat toga, krvni tlak se povećava. Nasuprot tome, kada se vene šire, povećava se njihova sposobnost zadržavanja krvi, omogućujući povrat manje količine krvi u srce. Kao rezultat, krvni tlak se smanjuje.
Promjena minutnog volumena
Što se više krvi istiskuje iz srca u minuti (veći minutni volumen), to je viši krvni tlak , sve dok širina arterija ostaje konstantna. Količina krvi koja se istiskuje tijekom svakog otkucaja srca može biti pod utjecajem:
Brzine kucanja srca
Jačine stiskanja srca
Količine krvi koja dolazi u srce iz vena
Tlaka u arterijama nasuprot kojeg srce mora istiskivati krv
Srčanim zaliscima koji propuštaju krvi i sprečavaju povratak krvi
Promjena volumena krvi
Što je veći volumen krvi u arterijama, veći je krvni tlak, sve dok širina arterija ostaje konstantna. Na volumen krvi u arterijama utječe:
Količina tekućine u tijelu (hidracija)
Propuštaju li vrlo male arterije tekućinu (na primjer, ako su razine proteina u krvi vrlo niske i / ili postoji oštećenje unutarnjeg zida malih arterija, tekućina će curiti iz njih u tkiva)
Količina tekućine koju bubrezi odstranjuju urinom
Određeni lijekovi, posebno diuretici (lijekovi koji pomažu bubrezima da odstrane vodu iz tijela)
Promjena položaja tijela
Krvni tlak može varirati pod izravnim utjecajem gravitacijske sile. Kad osoba stoji, krvni tlak je viši u nogama nego u glavi, kao što je tlak vode na dnu bazena viši od onog na vrhu bazena. Kada osoba legne, krvni tlak se izjednačuje po cijelom tijelu.
Kada osoba ustane, krv iz vena u nogama teže se vraća u srce. Kao odgovor, srce istiskuje manje krvi, a krvni tlak može privremeno pasti. Kada osoba sjedne ili legne, krv se može lakše vratiti u srce, a minutni volumen i krvni tlak se povećavaju. Podizanje nogu iznad razine srca može povećati povrat krvi u srce, što povećava minutni volumen i povisuje krvni tlak.
Praćenje i kontroliranje krvnog tlaka
Baroreceptori su specijalizirane stanice smještene unutar arterija koje djeluju kao senzori krvnog tlaka. Posebno su važne one smještene u velikim arterijama vrata i prsa. Kada baroreceptori otkriju promjenu krvnog tlaka potiču tijelo da reagira kako bi se održao stabilan krvni tlak. Živci nose signale od tih senzora i mozga do:
Srca, kojemu se signalizira da promijeni brzinu i snagu otkucaja (čime se mijenja količina ispumpane krvi). Ova promjena je jedna od početnih i brzo ispravlja niski krvni tlak.
Arteriole, kojima se signalizira da se suze ili šire (čime se mijenja otpor krvnih žila).
Vene, kojima se signalizira da se suze ili šire (čime se mijenja njihova sposobnost zadržavanja krvi).
Bubrega, kojima se signalizira da mijenjaju količinu izlučene tekućine (pri čemu mijenjaju volumen krvi u krvnim žilama) i da mijenjaju količinu hormona koje proizvode (pri čemu signaliziraju arteriolama da se suze ili šire i mijenjaju volumen krvi). S obzirom da je potrebno dugo vremena da se vide rezultati ovo je najsporiji mehanizam na koji organizam kontrolira krvni tlak.
Na primjer, kada osoba krvari, volumen krvi, a time i krvni tlak, pada. U takvim slučajevima senzori aktiviraju višestruke procese kako bi spriječili preveliki pad krvnog tlaka: povećava se broj otkucaja srca povećavajući količinu ispumpane krvi; vene se sužavaju, smanjujući njihovu sposobnost zadržavanja krvi, a arteriole se sužavaju, povećavajući njihovu otpornost na protok krvi. Ako se krvarenje zaustavi, tekućine iz ostatka tijela pomiču se u krvne žile kako bi počele obnavljati volumen krvi, a time i krvni tlak. Bubrezi smanjuju proizvodnju urina te na taj način pomažu tijelu da zadrži što više tekućine koja se vraća u krvne žile. Naposljetku, koštana srž i slezena stvaraju nove krvne stanice, a volumen krvi se potpuno obnavlja.
Ipak, načini na koje tijelo može pratiti i kontrolirati krvni tlak imaju ograničenja. Na primjer, ukoliko osoba brzo izgubi mnogo krvi, tijelo to ne može dovoljno brzo kompenzirati, krvni tlak pada, a organi mogu početi oslabljeno raditi (šok).
Osim toga, kako ljudi stare, tijelo sporije reagira na promjene krvnog tlaka.
Uzroci
Nizak krvni tlak obično nastaje zbog jednog ili više navedenih razloga:
Dilatacija arteriola može biti uzrokovana:
Toksinima koje proizvode bakterije tijekom određenih teških bakterijskih infekcija (septički šok)
Nekim lijekovima
Ozljedama kralježnične moždine, kod kojih su oštećeni živci koji uzrokuju stiskanje arteriola
Alergijskim reakcijama (anafilaksija)
Određenim endokrinim poremećajima, kao što je Addisonova bolest
Raznovrsni poremećaji srca koje umanjuju sposobnost srca da pumpa krv i smanjuju minutni volumen uključuju:
Premali volumen krvi u tijelu može biti posljedica:
Dehidracije
Krvarenja
Poremećaja bubrega
Nizak krvni tlak također se javlja kada su živci koji provode signale između mozga, srca i krvnih žila oštećeni neurološkim poremećajima, zvanim autonomne neuropatije.
Kad osoba brzo promijeni položaj iz sjedećeg u stojeći, krvni tlak u krvnim žilama u mozgu se smanjuje, što rezultira privremenim osjećajem omaglice ili slabosti. To se naziva ortostatska hipotenzija. Može biti izraženija u osoba koje su dehidrirane, tople (kao što je kod izlaska iz vruće kupke), imaju određene bolesti ili su ležale ili sjedile duže vrijeme. Ortostatska hipotenzija može uzrokovati gubitak svijesti. Kod većine ljudi tijelo brzo reagira povećanjem krvnog tlaka i sprječavanjem gubitka svijesti.
Neki uzroci niskog krvnog tlakaŠto se događa u tijelu | Primjeri uzroka |
|---|
Autonomni živčani sustav postaje oštećen | Amiloidoza Dijabetes Atrofija višestrukih sustava Parkinsonova bolest |
Protok krvi u srce je blokiran | Tijekom trudnoće, maternica pritišće donju šuplju venu (glavnu venu koja nosi krv iz nogu) prilikom ležanja u određenim položajima Povećan pritisak u trbuhu kod naprezanja prilikom stolice, mokrenja ili kod podizanja teških tereta |
Krvne žile postaju dilatirane (proširene) | Alkohol Neke alergijske reakcije Neki antidepresivi, kao što je amitriptilin Antihipertenzivni lijekovi koji šire krvne žile (kao što su blokatori kalcijskih kanala, inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima i blokatori receptora angiotenzina II) Značajnije bakterijske infekcije Izlaganje toplini Oštećenja živaca (koja mogu nastati zbog dijabetesa, amiloidoze ili oštećenja kralježničke moždine) Nitrati |
Smanjen volumen krvi | Proljev Diuretici (lijekovi koji pomažu bubrezima u odstranjivanju tekućine iz tijela, poput furosemida i hidroklorotiazida) Pretjerano krvarenje Pretjerano znojenje Pretjerano mokrenje (čest simptom neliječenog dijabetesa ili Addisonove bolesti) |
Centri mozga koji kontroliraju krvni tlak su inhibirani | Alkohol Antidepresivi Antihipertenzivni lijekovi kao što su metildopa i klonidin Barbiturati |
Smanjen minutni volumen | Abnormalni srčani ritmovi Bolesti srčanih zalistaka Oštećenje ili oslabljen rad srčanog mišića (kao na primjer kod srčanog udara ili miokarditisa) Plućna embolija |
Simptomi
Kada je krvni tlak prenizak, prvi organ koji zakazuje je obično mozak jer se nalazi na vrhu tijela, a tijek krvi se mora boriti protiv gravitacije da bi došao do mozga. Posljedično, većina ljudi s niskim krvnim tlakom se osjeća ošamućeno ili imaju omaglice, pogotovo u stajaćem položaju, a neki se čak mogu onesvijestiti. Ljudi prilikom gubitka svijest padnu na pod te pritom dovode mozak u razinu srca. Kao rezultat, krv teče u mozak bez borbe protiv gravitacije, povećavajući protok krvi u mozgu te pomažući da se zaštiti od daljnjeg oštećenja. Međutim, ako je krvni tlak dovoljno nizak, može doći do oštećenja mozga. Također, nesvjestica može rezultirati ozbiljnim ozljedama glave ili drugih dijelova tijela.
Nizak krvni tlak povremeno uzrokuje kratkoću daha ili bol u prsima zbog neadekvatnog dotoka krvi u srčani mišić (stanje koje se naziva angina).
Svi organi počinju zakazivati ako krvni tlak postane i ostane dovoljno nizak. Ovo stanje naziva se šok.
Poremećaj koji uzrokuje nizak krvni tlak može prouzročiti mnoge druge simptome koji nisu uzrokovani niskim krvnim tlakom. Na primjer, infekcija može izazvati vrućicu.
Neki simptomi nastaju kada tijelo pokušava povećati niski krvni tlak. Na primjer, kada se arteriole stisnu, protok krvi u kožu, stopala i ruke se smanjuje te ta područja mogu postati hladna i plava. Kada srce kuca brže i snažnije, mogu se osjetiti palpitacije (svijest o otkucajima srca).
Dijagnoza
Liječnik mjeri krvni tlak i puls dok osoba leži nekoliko minuta. Ukoliko krvni tlak nije nizak i osoba se osjeća dobro, ista se ustaje te se provjera krvnog tlaka vrši odmah nakon ustajanja te nakon nekoliko minuta stajanja. Mogu se provesti i drugi testovi kako bi se odredio uzrok niskog krvnog tlaka, kao što su:
Liječenje
Liječnici djeluju na temeljni uzrok niskog krvnog tlaka. Ako srce može podnijeti dodatni volumen, ljudima se često daje tekućina putem vene.
Ovisno o uzroku simptoma, liječnici mogu preporučiti nošenje elastičnih kompresijskih čarapa preko potkoljenice i bedra kako bi pomaknuli krv iz vena u nogama natrag do srca.