Jetreni metilji

Autor: Richard D. Pearson, MD
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Adriana Vince, dr. med. i dr. sc. Neven Papić, dr. med.
Prijevod: Diana Didović, dr. med.

Određene vrste metilja uzrokuju infekciju jetre.

  • Ljudi se zaraze ako jedu cistično meso u kojima se nalaze larve metilja.

  • Ovisno o vrsti i intenzitetu infekcije, ljudi mogu imati povišenu temperaturu, zimicu, bolove u trbuhu ili bol, žuticu, svrbež, proljev i gubitak težine.

  • Liječnici dijagnosticiraju infekciju vizualizacijom jajašaca u stolici ili u sadržaju crijeva.

  • Ovisno o vrsti metilja, koriste se lijekovi poput prazikvantela, albendazola ili triklabendazola.

Metilji su paraziti plošnjaci. Postoje mnoge vrste metilja. Različite vrste imaju sklonost inficiranju različitih dijelova tijela. U Europi, Africi, Dalekom istoku i Južnoj Americi česte su infekcije jetrenim metiljma, ali su one rijetke u SAD-u. (Vidi također Pregled parazitskih infekcija.)

Metilji koji uzrokuju jetrenu infekciju uključuju

  • Clonorchis sinensis (Kineski ili orijentalni jetreni metilj), koji uzrokuje klonorhijazu

  • Opisthorchis viverrini i O. felineus, koji uzrokuju infekciju koja nalikuje klonorhijazu

  • Fasciola hepatica (zajednički jetreni metilj ili ovčji metilj), koji uzrokuje fascioliozu i tipično inficira ovce i goveda

Životni ciklus metilja je složen. Ljudi se mogu inficirati jetrenim metiljima kad progutaju ciste koje sadrže nezrele metilje (larve):

  • Clonorchis sinensis i Opisthorchis u sirovoj, nedovoljno pečenoj, sušenoj, soljenoj ili kiseljenoj slatkovodnoj ribi; Clonorchis sinensis se ponekad nalazi i u slatkovodnim škampima

  • Fasciola hepatica ili Fasciola gigantica u cistama vodene potočarke ili ostalih vodenih biljaka koje rastu u vodi koja je kontaminirana ovčjim ili goveđim gnojem koji sadrži ciste

Nakon što se ciste Clonorchis sinensis i Opisthorchis progutaju, ličinle ostavljaju ciste u crijevima i putuju natrag u crijevo te ulaze u žučni kanal (cijev koja prenosi žuč iz jetre i žučnog mjehura u crijevo). Zatim se penju u žućne kanaliće jetre, a ponekad i u žučni mjerhur. Tamo se razvijaju u odrasle jedinke i proizvode jajašca. Odrasle jedinke mogu živjeti 20 do 30 godina ako se ne liječe. Jajašca se izlučuju stolicom, a potom ih progutaju puževi. Zaraženi puževi oslobađaju nezrele metilje koje mogu plivati (nazivaju se cercariae). Cercariae oslobođene iz zaraženih puževa tvore ciste u raznim slatkovodnim ribama.

Nakon što se ciste Fasciola hepatica ili Fasciola gigantica progutaju, dospijevaju do crijeva i otpuštaju nezrele larve. Ličinke se kreću kroz stijenku crijeva u trbušnu šupljinu i jetru, a potom u žučne kanale. Tamo se razvijaju u odrasle metilje koji proizvode jajašca. Jaja se izlučuju stolicom. U vodi se iz jajašaca oslobađaju larve koje prodiru u puževe. Zaraženi puževi oslobađaju nezrele metilje (cercariae) koje tvore ciste na potočarki i drugim vodenim biljkama.

Simptomi

U početku, jetrena metiljavost može biti asimptomatska ili ovisno o vrsti i težini infekcije, može dovesto do vrućice, zimice, bolova u trbuhu, povećanja jetre, mučnine, povraćanja i koprivnjače. Fasciola češće uzrokuju ovakve simptome.

S vremenom, ukoliko odrasli metilji zaštopaju dovoljno žučnih vodova, bolesnici mogu razviti žuticu (žutica), svrbež, proljev i gubitak težine. svrbež, proljev i gubitak na tjelesnoj masi. Ponekad metilji oštećuju jetru uzrokujući ožiljke (fibroza). Ostale komplikacije uključuju bakterijske infekcije žučnih kanala, žučne kamence i pankreatitis.

Ponekad jetreni metilji uzrokuju infekciju stijenke crijeva, pluća, kože ili ždrijela.

Nakon nekoliko godina kod zaraženih osoba se može razviti karcinom žučnih kanala (kolangiokarcinom). Ta vrsta karcinoma opisuje se kod vijetnamskih veterana koji su možda jeli sirove ili nedovoljno pečene slatkovodne ribe zaražene jetrenim metiljima dok su služile u jugoistočnoj Aziji. Je li infekcija jatrenim metiljima doprinijela razvoju raka u vijetnamskim veterana valja još proučiti-

Dijagnoza

  • Ispitivanje uzorka stolice

  • Slikovne pretrage jetre

  • Krvne pretrage na protutijela

Liječnici postavljaju dijagnozu infekcije s Clonorchis, Opisthorchis ili Fasciola kada vizualiziraju jajašca metilja u stolici bolesnika ili u sadržaju bolesnikovih crijeva. Međutim, pronalaženje jajašaca u stolici može biti teško.

U ranim fazama fascioloze mogu se naprviti krvne pretrage kako bi se provjerilo ima li bolesnik protutijela proti metilja. Protutijela se mogu detektirati u krvi tjednima prije nego što su jajašca prisutna u stolici. (Protutijela su proteini koje proizvodi imunološki sustav kako bi pomogli u obrani tijela od napadača, uključujući i parazite). Testovi se također provode kako bi se izmjerila razina eozinofila (vrsta bijelih krvnih stanica) u krvi. Broj eozinofila može biti povećan kod bolesnika s infekcijom metiljima.

Slikovne pretrage jetre, poput ultrazvuka, kompjutorizirane tomografije (CT), magnetske rezonancije (MRI), endoskopske retrogradn kolangiopanokreatografije (ERCP) ili kolangiografije, mogu se učiniti kako bi se vizualiziralo oštećenje jetre i žučnih putova. Povremeno tijekom endoskopije (promatranje probavnog sustava kamerom iznutra) liječnici bidi odrasle metilje u žučnim kanalićima.

Prevencija

Temeljito kuhanje slatkovodne ribe ili kozica iz područja gdje su Clonorchis i Opisthorchis infekcije česte pomaže u sprječavanju infekcija jetrenim metiljima. Treba izbjegavati konzumaciju, sirovih, sušenih, soljenih ili ukiseljenih riba s ovih područja. Sirova potočarka i druge vodene biljke ne smiju se jesti na područjima gdje se mogu ovce ili goveda mogu zaraziti fasciolom.

Liječenje

  • Lijek koji eliminira metilja iz tijela (antihelmintski lijek)

  • Ponekad operacija zbog opstrukcije u žučnim kanalima

Infekcije jetrenim metiljima liječi se lijekom koji eliminira metilja iz tijela. Ti lijekovi uključuju

  • Prazikvantel ili albendazol za klonorhijazu

  • Triklabendazol za fasciolozu

  • Možda nitazoksanid za fasciolozu

Operacija može biti potrebna ukoliko metilji blokiraju žučne kanaliće.

Politika privatnosti