MSD medicinski priručnik za pacijente

Kada vidjeti liječnika

Autor: Michael R. Wasserman, MD

Urednik sekcije: Ivan Bekavac, dr. med.

Prijevod: Zoran Krišto Legčević, dr. med.

Odluka o tome kada posjetiti liječnika može se razlikovati ovisno o tome je li posjet namijenjen preventivnoj skrbi (rutinskom pregledu), procjeni zdravstvenog problema ili zbrinjavanju hitnog stanja. (Vidi također Uvod u učinkovito korištenje zdravstvene skrbi i Korištenje telemedicine.)

Rutinski posjeti

Općenito, svi bi trebali redovito posjećivati svog liječnika, stomatologa i oftalmologa radi preventivne zdravstvene skrbi. Žene bi trebale redovito posjećivati svog liječnika primarne zdravstvene zaštite ili ginekologa radi ginekološkog pregleda. Od liječnika primarne zdravstvene zaštite mogu dobiti raspored potrebnih pregleda i preporuku o tome koliko ih često trebaju obavljati. Dojenčad i starije osobe obično trebaju češće preventivne preglede, ali njihova učestalost ovisi i o zdravstvenom stanju pojedine osobe. Primjerice, osobe sa šećernom bolešću ili srčanom bolešću, odnosno čimbenicima rizika za njihov razvoj, možda će trebati relativno česte kontrolne preglede.

Posjeti zbog zdravstvenog problema

Kada se između preventivnih pregleda pojave simptomi ili drugi zdravstveni problemi, ljudi mogu biti nesigurni trebaju li posjetiti liječnika. Mnogi simptomi i problemi mogu se zbrinuti kod kuće. Primjerice, većina običnih prehlada ne zahtijeva liječničku pomoć. Mnoge manje posjekotine i ogrebotine mogu se najprije zbrinuti ispiranjem sapunom i vodom, nakon čega se može nanijeti antibiotska mast i postaviti zavoj (vidi Rane: prva pomoć).

Osobe s određenim poremećajima trebale bi se javiti liječniku čim se pojave novi simptomi. Primjerice, ako osobe s kroničnom plućnom bolešću, kao što su astma ili kronična opstruktivna plućna bolest, počnu otežano disati ili ako osobe s oslabljenim imunosnim sustavom dobiju vrućicu, trebale bi se odmah javiti liječniku. Imunosni sustav može biti oslabljen zbog šećerne bolesti, infekcije virusom humane imunodeficijencije (HIV), primjene kemoterapijskih lijekova ili drugih stanja. Osobe s kroničnim poremećajima trebale bi unaprijed razgovarati s liječnikom o tome koji bi ih novi ili promijenjeni simptomi trebali potaknuti na izvanredni pregled.

Kada nisu sigurni trebaju li posjetiti liječnika ili drugog zdravstvenog djelatnika, ljudi se ponekad mogu za savjet obratiti svom liječniku primarne zdravstvene zaštite. Nekim se liječnicima zbog pitanja koja nisu hitna može obratiti elektroničkom poštom, dok drugi preferiraju telefonski kontakt. Nije moguće utvrditi jednostavna pravila o tome kada je posjet liječniku potreban, a kada nije, jer se simptomi istog uzroka mogu znatno razlikovati, dok se simptomi različitih uzroka često preklapaju. Međutim, neki problemi nedvojbeno zahtijevaju javljanje liječniku.

Neki razlozi za javljanje liječniku*

Problem	Razlozi za javljanje liječniku
* Ovaj popis problema i razloga za javljanje liječniku predstavlja samo mali broj mogućih primjera.
Prehlada ili gripa	Povraćanje ili nemogućnost zadržavanja tekućine Bolno gutanje Kašalj koji traje dulje od 2 ili 3 tjedna Bol u uhu Otežano disanje Simptomi koji traju dulje od 7 dana
Proljev	Crna ili krvava stolica Više od 6 do 8 vodenastih stolica u djece Simptomi koji traju dulje od 7 dana Znakovi dehidracije, poput vrlo suhih usta i pazuha, zbunjenosti i smanjenog mokrenja, osobito u djece i starijih osoba Bol u trbuhu ili tjelesna temperatura viša od 38 °C
Probavne tegobe	Osjećaj da je hrana zapela u grlu Pojava ili promjena žgaravice, osobito tijekom tjelesnog napora Česta žgaravica, podrigivanje ili povraćanje Trajna ili jaka bol u trbuhu Uporna mučnina
Opći problemi	Simptomi koji onemogućuju obavljanje uobičajenih aktivnosti, osobito novonastala ili pogoršana zaduha pri naporu Neobjašnjiv gubitak tjelesne težine Omaglica ili osjećaj da će osoba izgubiti svijest Trajan umor Znojenje, osobito obilno ili hladno znojenje
Glavobolja	Jaka glavobolja koja doseže najveći intenzitet unutar nekoliko sekundi Gubitak pamćenja ili zbunjenost Zamagljen ili dvostruki vid Nerazgovijetan govor Gubitak ravnoteže ili vrtoglavica Napadaji Utrnulost ili slabost ruku, nogu ili lica Mučnina ili povraćanje uz novonastalu glavobolju
Srčane tegobe	Ubrzani ili snažni otkucaji srca (palpitacije) Bol u prsima
Tegobe s nogama	Bol u potkoljenicama koja se pogoršava pri hodanju Oticanje gležnjeva ili nogu, osobito novonastalo oticanje jednog stopala ili jedne noge
Menstruacijske tegobe	Izostanak prve menstruacije do 16. godine života Iznenadan prestanak menstruacija Menstruacija koja traje znatno dulje nego obično ili je krvarenje izrazito obilno Iznenadan osjećaj bolesti tijekom uporabe tampona Jaki grčevi koji onemogućuju uobičajene aktivnosti
Osip	Tjelesna temperatura od 38 °C ili viša Osip koji je bolan ili praćen oteklinom ili stvaranjem gnoja
Upala sinusa	Oteklina ili crvenilo oka ili područja oko oka Poremećaji vida
Povraćanje	Umjerena ili jaka bol u trbuhu Znakovi dehidracije, osobito u djece i starijih osoba Zeleni, crni ili krvavi povraćeni sadržaj

Posjeti hitnoj službi

U slučaju pravog hitnog stanja potrebno je nazvati broj 112 ili lokalnu hitnu medicinsku službu kako bi se osigurao hitan prijevoz i zbrinjavanje u najbližoj odgovarajućoj bolnici. Međutim, ponekad je teško procijeniti što se smatra hitnim stanjem jer se simptomi mogu znatno razlikovati. Korisno je unaprijed naučiti što više o simptomima životno ugrožavajućih stanja, kao što su srčani udar i moždani udar, ali često je potrebna i dobra prosudba. Ako postoji mogućnost da je problem opasan po život, potrebno je potražiti pomoć u hitnoj službi. Sljedeća stanja nedvojbeno zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu:

Znakovi srčanog udara, kao što su bol u prsima, otežano disanje i omaglica
Znakovi moždanog udara, kao što su mišićna slabost, paraliza ili gubitak osjeta na jednoj strani tijela, otežan govor, zbunjenost, poremećaji vida, vrtoglavica te gubitak ravnoteže ili koordinacije
Otežano disanje
Jako krvarenje
Opekline s otvorenom ili oguljenom kožom ili mjehurima, opekline nastale udisanjem, opekline koje zahvaćaju veliku površinu tijela ili opekline šaka, lica, stopala ili spolovila
Teška ozljeda, primjerice ozljeda nastala u prometnoj nesreći
Trovanje koje uzrokuje simptome; ako su simptomi blagi ili se još nisu razvili, najprije se može nazvati centar za kontrolu otrovanja radi savjeta
Teška alergijska reakcija
Znakovi šoka, poput omaglice, smetenosti te hladne i vlažne kože
Iznenadna jaka bol u bilo kojem dijelu tijela
Povraćanje krvi ili iskašljavanje veće količine krvi, odnosno više od nekoliko krvavih pruga u iskašljaju
Naglo i izrazito pogoršanje ozbiljnog kroničnog poremećaja, kao što su astma ili šećerna bolest

Odlazak u hitnu službu zbog manje ozbiljnih problema može biti opravdan kada liječnik primarne zdravstvene zaštite nije dostupan, primjerice tijekom noći ili vikendom. Međutim, osoblje hitne službe možda nije upoznato s prethodnim zdravstvenim problemima osobe, a gužva može dovesti do dugog čekanja na pregled. U nekim sustavima zdravstvenog osiguranja prije odlaska u hitnu službu može biti potrebno najprije nazvati liječnika primarne zdravstvene zaštite kako bi se ostvarilo pravo na naknadu troškova, osim kada simptomi upućuju na stanje opasno po život. Ljudi bi se trebali upoznati s pravilima svog zdravstvenog osiguranja prije nego što nastupi hitno stanje.