Medikacijske greške su propusti od strane liječnika, ljekarnika, drugih zdravstvenih djelatnika te pacijenata, pri propisivanju, izdavanju, uzimanju ili pohranjivanju lijekova. Ljudi se mogu razboljeti zbog medikacijskih grešaka koje mogu dovesti i do pogoršanja bolesti. Procjenjuje se da u Sjedinjenim Američkim Državama medikacijske greške koštaju zdravstveni sustav do 177 milijardi dolara (ovisno o definicijama) svake godine. (Također vidjeti Pregled lijekova.)
Medikacijske greške mogu biti uzrokovane sljedećim:
-
Ljudi se zbune i krivo uzimaju lijekove.
-
Liječnici propišu pogrešan lijek ili napišu recept s pogrešnom dozom.
-
Ljekarnici netočno pročitaju recept ili kutiju s lijekom i daju pogrešan lijek ili dozu.
-
Skrbnici netočno pročitaju tekst kutije za lijek i daju pogrešan lijek ili dozu.
-
Skrbnici daju lijek pogrešnoj osobi.
-
Ljekarnik ili osoba pogrešno pohranjuje lijek, čime dolazi do smanjenja jačine lijeka.
-
Ljudi koriste lijek kojemu je istekao rok valjanosti.
-
Ljudi uzimaju lijek s hranom u slučaju kada se lijek najbolje apsorbira na prazan želudac, ili bez hrane kada je hrana potrebna kako bi se spriječile nuspojave.
Medikacijske greške najčešće nastaju zbog zabune o tome kada i kako uzimati lijekove, što uzrokuje uzimanje krivog lijeka ili doze. Uobičajeni razlozi za zabunu uključuju stavljanje više od jednog lijeka u jednu bočicu, istrošene upute na bočici s lijekovima, nerazumijevanje upute na bočici s lijekom, imati više od jedne bočice istog lijeka i imati toliko puno lijekova da ljudi postani nesigurni kada koji lijek trebaju uzeti (i koji su već uzeli).
Korištenje organizatora lijekova
Organizatori lijekova mogu biti korisni, osobito kada ljudi uzimaju nekoliko različitih lijekova dnevno. Ovi organizatori imaju odvojene odjeljke za svaki dan u tjednu i za do 4 različita doba dana. Pacijenti ili njihovi skrbnici stavljaju lijekove za tjedan dana u odgovarajuće odjeljke. Naprimjer, ako je propisano da se lijek uzima jednom dnevno ujutro, stavit će jednu dozu u "jutarnji" odjeljak svakog dana. U odgovarajuće doba dana, pacijenti uzimaju sve lijekove u tom određenom odjeljku. Budući da se svi lijekovi u odjeljku uzimaju u isto vrijeme, nije važno što su različiti lijekovi pomiješani. Osim što podsjećaju pacijente, ovi organizatori dopuštaju skrbnicima kontrolu uzimanja lijekova.
Razumijevanje propisanih uputa
Pacijenti trebaju biti sigurni da razumiju kako i kada uzimati lijek kada podignu recept. Ako ne razumiju, trebaju pitati svog ljekarnika da im objasni kako uzimati njihove lijekove.
Propisivanje lijekova
Liječnici ponekad čine greške prilikom propisivanja lijekova, osobito među određenim skupinama ljudi. Stariji ljudi, trudnice i djeca posebno su izloženi riziku jer obično zahtijevaju drugačije lijekove, drugačije doze ili oboje. Ostale pogreške uključuju interakcije lijekova, u kojima jedan lijek povećava ili smanjuje učinak drugog lijeka.
Interakcije lijekova se češće javljaju kod ljudi koji uzimaju mnogo lijekova. Kako bi se taj rizik sveo na najmanju moguću mjeru, liječnici moraju znati sve lijekove koje njihovi pacijenti uzimaju - uključujući one koje propisuju drugi zdravstveni djelatnici i lijekove koji se izdaju bez recepta. Pacijenti bi trebali imati popis svih lijekova (uključujući i doze) koje trenutno uzimaju i nositi taj popis prilikom svakog zdravstvenog pregleda ili odlaska u hitnu službu. Ako postoji bilo kakva dvojba o tome koji se lijekovi koriste, pacijentima se savjetuje da donesu sve svoje lijekove pri zdravstvenim pregledima radi provjere.
Davanje i primjena lijekova
Lijekovi se mogu dati pogrešno u ustanovama. Lijek se može dati krivoj osobi, u krivo vrijeme ili krivim putem primjene. Naprimjer, lijek se može dati preko vene (intravenski), kada se treba dati preko usta. Određeni lijekovi se moraju davati polako kada se daju preko vene, a neki lijekovi se ne smiju davati istovremeno. U nekim zemljama ustanove imaju kompjutorizirane ljekarničke sustave koji dijele svaku dozu pacijentovog lijeka označenu s bar kodom koji se skenira i usklađuje s identifikacijskom narukvicom pacijenta. Takvi sustavi mogu pomoći smanjiti učestalost medikacijskih grešaka.
Pravilno spremanje lijekova
Ljekarnici trebaju skladištiti lijekove na odgovarajući način. Naprimjer, mnogi lijekovi se moraju držati dalje od topline, a neki lijekovi moraju biti u hladnjaku. Ljekarne za naručivanje preko pošte moraju paziti da se lijekovi ne pregriju tijekom transporta. Ako ljudi kod kuće neispravno pohranjuju lijekove, vjerojatno će se smanjiti jačina lijeka puno prije isteka navedenog roka valjanosti.
Pacijenti bi trebali provjeriti tekst kutije lijeka kako bi vidjeli je li lijek potrebno pohraniti u hladnjak ili održavati hladnim. S druge strane, nepotrebne mjere opreza mogu otežati pacijentima uzimanje lijekova prema uputama i trošiti njihovo vrijeme. Naprimjer, neotvoreni inzulin bi trebao biti u hladnjaku, ali otvorena bočica može biti sigurno pohranjena izvan hladnjaka relativno dugo, ako nije izložena suncu ili prekomjernoj toplini. Dodatno, ako djeca nemaju pristup lijeku, lijekovi se mogu pohraniti u svojim originalnim, za djecu sigurnim spremnicima s običnim poklopcem.
Uzimanje lijekova kojima je istekao rok valjanosti
Ljudi greškom koriste lijekove s isteklim rokom valjanosti. Lijekovi kojima je istekao rok valjanosti su često nedjelotvorni jer propadaju s vremenom. Međutim, neki lijekovi (kao što su aspirin i tetraciklin) propadaju u toksične tvari i mogu zapravo biti štetni ako se koriste nakon isteka roka valjanosti.
Više informacija