Poremećaji uzrokovani psihoaktivnim supstancama

Autori: Coreen B. Domingo, DrPH
Xuefeng Zhang
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Tomislav Franić, dr. med.
Prijevod: Paula Marinović, dr. med.

Poremećaji uzrokovani supstancama su vrsta poremećaja povezanog sa psihoaktivnim supstancama koji uključuje poteškoće uzrokovane izravnim učincima korištene supstance.

Poremećaji uzrokovani supstancama uključuju:

  • Intoksikacija

  • Sindrom ustezanja

  • Psihički poremećaji uzrokovani supstancama

Postoje mnoge supstance koje mogu uzrokovati poremećaj induciran supstancama. Do pojave poremećaja može doći bez obzira je li tvar legalna, društveno prihvatljiva ima li legitimnu medicinsku uporabu (s receptom ili bez njega). Specifične manifestacije i liječenje intoksikacije i ustezanja variraju ovisno o kojoj supstanci je riječ i razmatraju se drugdje u Ovom Priručniku.

Ljudi koji venozno konzumiraju droge su pod rizikom za razvoj zdravstvenih tegoba povezanih sa samom injekcijom, a posebno su skloni različitim infekcijama.

Intoksikacija

Intoksikacija se odnosi na neposredne i privremene učinke određene supstance. Intoksikacija narušava kogniciju i narušava sposobnost prosuđivanja te osobe, a može promijeniti i raspoloženje. Ovisno o supstanci, osoba može osjetiti uzbuđenje ili čak euforiju, ili može osjećati opće smirenje, opuštenost i sanjivost.

Mnogi lijekovi narušavaju fizičko funkcioniranje i koordinaciju, što dovodi do padova i prometnih nezgoda, a pojedine supstance uzrokuju agresivno ponašanje, što često dovodi do sukoba. S obzirom da se koriste veće količine supstance (što se naziva predoziranjem), štetni učinci postaju izraženiji, s ozbiljnim komplikacijama i često povećanim rizikom smrti.

Tolerancija znači da je ljudima potrebno sve više supstance da osjete efekte koje su izvorno dobivali i s manjim dozama. Ljudi mogu razviti ogromnu toleranciju na tvari kao što su opioidi i alkohol.

Sindrom ustezanja

Sindrom ustezanja se odnosi na simptome koji nastaju kada ljudi naglo prestanu uzimati određenu supstancu ili uzimaju znatno manju količinu nego uobičajeno. Mogu se razviti različiti neugodni simptomi koji se razlikuju ovisno o kojoj supstanci je rijec. Ustezanje od nekih supstanci (npr alkohola ili barbiturata) može biti vrlo dramatično, pa čak i opasno po život. Većinom kada osoba osjeti simptome sindroma ustezanja, zna da će uzimanje više tvari te simptome ublažiti.

Hoće li se pojaviti sindrom ustezanja ovisi samo o tvari i trajanju njezina korištenja, a ne o tome ima li osoba poremećaj zlouporabe psihoaktivnih supstanci, te koristi li supstancu rekreativno i je li ona ilegalna. Neki lijekovi na recept, osobito opioidi, sedativi i stimulansi, mogu rezultirati simptomima ustezanja čak i kada se uzimaju kako je propisano za legitimne medicinske razloge i kroz relativno kratke periode (manje od 1 tjedna za opioide).

Osobe kod kojih se jave simptomi ustezanja nekada su se smatrali fizički ovisnima o dotičnoj supstanci, no, "ovisnost" ima negativne konotacije koje sugeriraju nezakonitu uporabu supstanci, pa liječnici radije izbjegavaju ovu terminologiju.

Psihički poremećaji izazvani psihoaktivnim supstancama

Psihički poremećaji uzrokovani psihoaktivnim supstancama obuhvaćaju psihičke promjene nastale uporabom supstanci ili ustezanjem od istih koje podsjećaju na neovisne psihičke poremećaje kao što su depresija, psihoza, ili anksioznost.

Da bi se psihički poremećaj smatrao poremećajem izazvanim upotrebom psihoaktivne supstance, mora biti poznato ima li određena supstanca sposobnost uzrokovati takav poremećaj. Supstance mogu biti članovi 10 razreda supstanci koje tipično uzrokuju poremećaje povezane s uzimanjem psihoaktivnih supstanci:

  • Alkohol

  • Anksiolitici i sedativni lijekovi

  • Kofein

  • Kanabis (uključujući marihuanu i sintetske kanabinoide)

  • Halucinogeni (uključujući LSD, fenciklidin i psilocibin)

  • Inhalanti (kao što su razrjeđivači boje i određena ljepila)

  • Opioidi (uključujući fentanil, morfij i oksikodon)

  • Stimulansi (uključujući amfetamine i kokain)

  • Duhan

  • Ostalo (uključujući anaboličke steroide i druge često zloupotrebljavane supstance)

Uz gore nabrojane postoje i mnoge druge tvari koje mogu uzrokovati psihičke poremećaje. Najčešći primjeri uključuju antikolinergičke lijekove i kortikosteroide, koji mogu uzrokovati privremene simptome psihoze.

Uz to, psihički poremećaj bi trebao:

  • Pojaviti se u roku od mjesec dana od trovanja ili ustezanja od tvari

  • Uzrokovati značajne smetnje ili oštećenje funkcioniranja

  • Ne biti prisutan prije uporabe tvari

  • Ne pojavljuje se samo tijekom akutnog delirija uzrokovanog supstancom

  • Ne trajati značajan vremenski period *

Određeni poremećaji mišljenja uzrokovani alkoholom, inhalantima ili sedativima / hipnoticima i perceptivni poremećaji uzrokovani halucinogenima mogu biti dugotrajni.