Neinfektivni meningitis je upala slojeva tkiva koja prekrivaju mozak i kralježničnu moždinu (meninge) i prostor ispunjen tekućinom između meninge (subarahnoidni prostor) kada je uzrokovan poremećajima koji nisu infekcije, lijekovima ili cjepivima.
(Vidi također Uvod u meningitis.)
Mozak i kralježnična moždina pokriveni su s tri sloja tkiva koji se nazivaju meninge. Subarahnoidni prostor nalazi se između srednjeg sloja i unutarnjeg sloja moždane ovojnice. Ovaj prostor sadrži cerebrospinalnu tekućinu, koja teče između meninga, ispunjava prostore unutar mozga i pomaže ublažavanju udaraca mozga i kralježnične moždine.
Neinfektivni meningitis je vrsta aseptičnog meningitisa (meningitis uzrokovan nečim drugim osim bakterija koje obično uzrokuju akutni meningitis).
Tkiva koja prekrivaju mozak
|
Unutar lubanje mozak je prekriven s tri sloja tkiva koji se nazivaju meninge:
-
Dura mater (vanjski sloj)
-
Arachnoidea mater (srednji sloj)
-
Pia mater (unutarnji sloj)
Između arahnoidne membrane i pie mater nalazi se subarahnoidni prostor. Ovaj prostor sadrži cerebrospinalnu tekućinu, koja teče između meninga, ispunjava prostore unutar mozga i pomaže ublažavanju udaraca mozga i kralježnične moždine.
|
Uzroci
Neinfektivni meningitis je uzrokovan poremećajima koji nisu infekcije, lijekovima ili cjepivima. Sveukupno, ova stanja su rijetki uzroci meningitisa.
Poremećaji koji najčešće uzrokuju neinfektivni meningitis uključuju poremećaje koji uzrokuju upalu, kao što je upala koja se događa kada se imunološki sustav organizma poremećen i napadne vlastita tkiva (autoimuni poremećaji). Takve bolesti su reumatoidni artritis i sistemski eritematozni lupus (lupus).
Lijekovi koji mogu uzrokovati neinfektivni meningitis uključuju nesteroidne protuupalne lijekove (NSAIL) i određene antibiotike. Neinfektivni meningitis uzrokovan NSAIL-ima može se pojaviti kod osoba koje imaju autoimune bolesti kao što su reumatoidni artritis ili sistemski eritematozni lupus (lupus).
Neinfektivni meningitis se također može razviti nakon curenja tekućine iz moždane ciste u subarahnoidni prostor. Takve ciste mogu biti prisutne pri rođenju ili biti uzrokovabe infekcijom trakavicama (cisticerkoza).
Neki uzroci neinfektivnog meningitisa
|
Tip
|
Primjeri
|
|---|
|
* Ranitidin (koji se uzima oralno, intravenozno i bez recepta) je uklonjen s tržišta u Sjedinjenim Američkim Državama i mnogim drugim zemljama zbog neprihvatljive razine N-nitrosodimetilamin (NDMA), tvar koja vjerojatno uzrokuje rak.
|
|
*Subarahnoidni prostor sadrži cerebrospinalnu tekućinu i nalazi se između srednjih i unutarnjih slojeva tkiva koji pokrivaju mozak i kralježničnu moždinu (meninge).
|
|
Poremećaji
|
Behçetova bolest
Rak koji se proširio u mozak iz drugih dijelova tijela (kao što se može pojaviti kod leukemije, limfoma, melanoma ili raka dojke ili pluća)
Rheumatoid artritis
Puknuće ciste mozga
Sarkoidoza
Sjögrenov sindrom
Sistemski eritematozni lupus (lupus)
|
|
Lijekovi koji suprimiraju imunološki sustav (koriste se za liječenje autoimunih poremećaja i upala ili za sprečavanje odbacivanja transplantiranog organa)
|
Azatioprin
Ciklosporin
Citozin arabinozid
Imunoglobulini koji se daje intravenski
Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAIL), kao što su ibuprofen, naproksen, sulindak i tolmetin
|
|
Ostali lijekovi
|
Određeni antibiotici, kao što su ciprofloksacin, isoniazid i penicilin
Karbamazepin (antiepileptik)
Fenazopiridin (koristi se za liječenje urinarnih simptoma)
Ranitidin (koristi se za liječenje čira na želucu)
Sulfa lijekovi, kao što su trimetoprim-sulfametoksazol (antibiotik) i sulfasalazin (koji se koriste za liječenje ulceroznog kolitisa)
|
|
Tvari koje se ubrizgavaju u subarahnoidni prostor * radi liječenja ili dijagnoze
|
Anestetici
Antibiotici
Kemoterapijski lijekovi
Radiološka kontrastna sredstva koja se koriste u slikovnim pretrgama
|
Simptomi
Obično, neinfektivni meningitis uzrokuje simptome slične onima kod bakterijskog meningitisa, ali su blaži i mogu se razviti sporije. Simptomi uključuju glavobolju, ukočen vrat i često vrućicu. Kada vrat postane ukočen, spuštanje brade do prsa postaje bolno.
Većina se osoba oporavi za 1 do 2 tjedna.
Dijagnoza
Liječnici će posumnjati na meningitis kada osobe imaju glavobolju i ukočen vrat, osobito s vrućicom. Zatim će pokušatiutvrditi je li meningitis bakterijski (zahtijeva hitno liječenje) ili nije. Ako su simptomi manje ozbiljni, uzrok je manje vjerojatno da će biti bakterijski.
Lumbalna punkcija vrši se kako bi se dobio uzorak cerebrospinalne tekućine, koji se šalje u laboratorij na analizu. Kompjuterizirana tomografija (CT) ili snimanje magnetskom rezonancijom (MRI) prvo se vrši ako liječnici sumnjaju da je tlak unutar lubanje povišenili da je uzrok cista mozga ili druga masa u mozgu. U takvim slučajevima lumbalna punkcija može prouzročiti opasan po život poremećaj hernijacija mozga. Nakon što setlak unutar lubanje snizi ili ako se ne otkrije masa, vrši se lumbalna punkcija.
Lumbalna punkcija vrši se kako bi se dobio uzorak cerebrospinalne tekućine, koji se šalje u laboratorij gdje se analizira. Analiziraju se razine šećera i proteina te broj i vrsta bijelih krvnih stanica u tekućini. Tekućina se kultivira kako bi se provjerilo ima li bakterija i time isključio ili potvrdio bakterijski meningitis. Neinfektivni meningitis je moguć kada tekućina sadrži višak bijelih krvnih stanica (što ukazuje na upalu) i ne sadrži bakterije koje bi mogle biti uzrok. Zatim se obavljaju druge pretrage kako bi se identificirali infektivni organizmi osim bakterija, kao što su virusi i gljivice u cerebrospinalnoj tekućini.
Neinfektivni meningitis je vjerojatan ako osove imaju poremećaj ili uzmaju lijek koji može uzrokovati meningitis, a simptomi osobe i rezultati ispitivanja ne ukazuju na infekciju.
Liječenje
Ako osbe izgledaju teško bolesne, liječnici odmah započinju liječenje bez čekanja na rezultate pretraga kako bi utvrdili uzrok. Liječenje uključuje antibiotike koji se daju dok liječnici nisu sigurni da ti osobe nemaju bakterijski meningitis, koji, ako se ne liječi, može brzo uzrokovati trajno oštećenje mozga ili smrt. također se primjenjuje aciklovir (antivirusni lijek) u slučaju infekcije zbog herpes simplex virusa.
Nakon što je uzrok identificiran, liječnici shodno tome tretiraju uzrok - na primjer, liječenjem poremećaja ili prekidanje uzimanja lijeka. Simptomi se tretiraju prema potrebi.