Magnetna rezonancija (MR)

Autor: Mehmet Kocak, MD
Urednik sekcije: Ivan Bekavac, dr. med.
Prijevod: Mia Šalamon Janečić, dr. med.

Kod magnetske rezonancije (MR), jako magnetsko polje i radio valovi vrlo visoke frekvencije se koriste za dobivanje vrlo detaljnih prikaza. MR ne koristi rendgenske zrake i obično je vrlo sigurna. (Vidi također Pregled slikovnih pretraga.)

Postupak MR-a

Za MR, osoba leži na motoriziranom stolu koji se pomiče u uski unutarnji dio velikog cjevastog skenera, koji proizvodi snažno magnetsko polje. Normalno, protoni (pozitivno nabijene čestice atoma) u tkivima nisu posebno uređeni. Ali kada su protoni okruženi jakim magnetskim poljem, kao u MR skeneru, oni se poredaju prema magnetskom polju. Zatim, skener emitira puls radio valova, koji na trenutak izbacuje protone iz njihovog usmjerenja. Dok se protoni ponovno poredaju u smjeru s magnetskim poljem, oslobađaju energiju (tzv. signali). Snaga signala se razlikuje u različitim tkivima. MR skener snima te signale. Računalo se koristi za analizu signala i izradu slika.

Ispitivači mogu promijeniti način na koji se različita tkiva prikazuju na snimci mijenjajući puls radio valova, snagu i smjer magnetskog polja i druge čimbenike. Na primjer, masno tkivo izgleda tamno na jednoj vrsti snimanja, a svijetlo na drugom. Ova različita snimanja pružaju komplementarne informacije, tako da se često dobiva više od jednog.

Kontrastno sredstvo koje sadrži gadolinij (paramagnetskoc kontrastno sredstvo) može se ubrizgati u venu ili zglob. Gadolinij mijenja magnetsko polje tako da čini slike jasnijima.

Prije snimanja, osoba skida većinu ili svu svoju odjeću i dobiva ogrtač koji nema gumbe, kopče, patentne zatvarače ili druge metale na sebi. Svi metalni predmeti (kao što su ključevi, nakit i mobiteli) i drugi predmeti koji mogu biti zahvaćeni magnetskim poljem (kao što su kreditne kartice i satovi) se trebaju ostaviti izvan prostorije za snimanje MR. Osoba mora ležati mirno kada se snimaju slike i povremeno mora zadržati dah. Budući da skener proizvodi glasnu buku lupanja, osoba može dobiti slušalice ili čepiće za uši. Skeniranje može trajati 20 do 60 minuta. Nakon snimanja, osoba može odmah nastaviti sa svojim uobičajenim aktivnostima.

Upotreba MR

MR-u se daje prednost pred kompjutoriziranom tomografijom (CT) kada liječnici trebaju više detalja o mekim tkivima — na primjer, prikazati abnormalnosti mozga, kralježnične moždine, mišića i jetre. MR je posebno koristan za identificiranje tumora u tim tkivima.

MR se također koristi za sljedeće:

  • Mjerenje određenih molekula u mozgu koje razlikuju tumor mozga od apscesa u mozgu

  • Identificirati abnormalnosti ženskih reproduktivnih organa i prijelome u kuku i zdjelici

  • Procjena abnormalnosti zglobova (kao što su oštećenja u ligamentima ili hrskavici u koljenu) i uganuća

  • Procjena krvarenja i infekcije

MR se također koristi kada su rizici od CT-a visoki. Na primjer, MR se preferira kod osoba koje su imale reakciju na jodna kontrastna sredstva koja se koriste kod CT-a i kod trudnica (obzirom da zračenje može uzrokovati oštećenja fetusa).

MR učinjen nakon što se ubrizga kontrastno sredstvo sa gadolinijem u venu, pomaže liječnicima procijeniti upalu, tumore i krvne žile. Ubrizgavanje ovog sredstva u zglob pomaže liječnicima da dobiju jasniju sliku o abnormalnostima zgloba, osobito ako su složena (kao kod ozljeda ili degeneracije ligamenata i hrskavica u koljenu ili rupture).

Varijacije MR-a

Funkcionalna MR

Ova tehnika otkriva metaboličke promjene do kojih dolazi kada je mozak aktivan. Prema tome, može pokazati koja područja mozga su aktivna kada osoba radi određeni zadatak, kao što je čitanje, pisanje, pamćenje, računanje ili pomicanje udova.

Perfuzijski MR

S ovom tehnikom, liječnici mogu procijeniti protok krvi u određenom području. Ove informacije mogu biti korisne tijekom moždanog udara kako bi se utvrdilo je li dotok krvi u dijelove mozga smanjen. Također se može koristiti za identifikaciju područja gdje je povećavan protok krvi - na primjer, kod tumora.

Difuzijski ponderirana MR

Ova tehnika otkriva promjene u kretanju vode u stanicama koje ne funkcioniraju normalno. Koristi se prvenstveno za identifikaciju ranog moždanog udara. Također se koristi za otkrivanje određenih poremećaja u mozgu, za utvrđivanje da li se tumor proširio na mozak ili za razlikovanje apscesa mozga od tumora. Korištenje ove tehnike za snimanje drugih područja osim mozga je ograničeno. Difuzijski ponderirtana MR često se kombinira s drugim tehnikama za procjenu tumora, uglavnom u mozgu.

Magnetska rezonancijska spektroskopija

Ova tehnika koristi radio valove koji se emitiraju gotovo kontinuirano, a ne u impulsima kao kod konvencionalne MR. Magnetska rezonancijska spektroskopija se koristi za otkrivanje poremećaja u mozgu, kao što su epileptički poremećaji, Alzheimerova bolest i tumori mozga i apscesi. Može razlikovati mrtve ostatke unutar apscesa i stanice koje se množe unutar tumora.

Ova tehnika se također koristi za procjenu metaboličkih poremećaja u mišićima i živčanom sustavu.

Magnetska rezonancijska angiografija (MRA)

MRA, kao i konvencionalna angiografija i CT angiografija može pružiti detaljan prikaz krvnih žila. Međutim, sigurnija je i lakše ju je snimiti, iako je skuplja. Često se MRA može izvesti bez ubrizgavanja kontrastnog sredstva.

Magnetska rezonancijska angiografija (MRA) može prikazati protok krvi kroz arterije i vene ili protok krvi samo u jednom smjeru i tako pokazati samo arterije ili samo vene. Kao i u CT angiografiji, računalo se koristi za uklanjanje svih tkiva osim krvnih žila sa prikaza.

Često se gadolinijsko kontrastno sredstvo ubrizgava u venu kako bi se prikazale krvne žile. Ispitivač pažljivo vremenski usklađuje snimanje tako da se slike snimaju kada se gadolinij skuplja u krvnim žilama koje se procjenjuju.

MRA se koristi za procjenu krvnih žila mozga, srca, trbušnih organa, ruku i nogu. Koristi se za otkrivanje sljedećeg:

  • Aneurizme aorte

  • Disekcija aorte

  • Suženja arterija u udovima

  • Krvni ugrušci u venama udova i zdjelice

  • Protok krvi do tumora

  • Tumori koji zahvaćaju krvne žile

Magnetska rezonancijska venografija

Ovaj izraz se specifično odnosi na MRA vena. Često se koristi za otkrivanje krvnog ugruška u veni koja nosi krv iz mozga (cerebralna venska tromboza) i za praćenje učinka liječenja ovog poremećaja.

Echo planar snimanje

Ova ultrabrza tehnika proizvodi sekvence slika u sekundama. Može se koristiti za prikazivanje mozga, srca i trbuha. Budući da je brz, pokreti osobe koja se ispituje ne čine prikaz mutnijim. Također, ova tehnika može pružiti informacije o načinu funkcioniranja tkiva.

Međutim, zahtijeva posebnu opremu i veća je vjerojatnost da će pogrešno protuimačiti određene strukture nego na konvencionalnom MR zbog prirode tehnike.

Nedostaci MR

Vrijeme potrebno za MR je duže nego što je potrebno za CT. Također, obično je manje vjerojatno da će MR biti brzo dostupnija od CT. Stoga, CT može biti bolji u hitnim slučajevima, kao što su ozbiljne ozljede i moždani udar. MR je također skuplji od CT.

Ostali nedostaci uključuju

  • Klaustrofobija, a ponekad i poteškoće da se stane u MR skener jer je to mali, zatvoreni prostor

  • Učinci magnetskog polja na metalne uređaje ugrađene u tijelo

  • Reakcije na kontrastno sredstvo

Problemi vezani uz mali zatvoreni prostor

Prostor u MR skeneru je malen i zatvoren, zbog čega se neki ljudi osjećaju klaustrofobično, čak i ljudi koji obično nisu tjeskobni zbog ograničenih prostora. Neki pretili ljudi imaju poteškoća stati unutar skenera.

Neki MR skeneri (koji se nazivaju otvoreni MRI skeneri) imaju otvorenu stranu i veću unutrašnjost. U njima se ljudi mogu osjećati manje klaustrofobično, a pretili ljudi lakše stanu. Slike napravljene u otvorenim MRI skenerima mogu biti inferiorne u odnosu na one napravljene u zatvorenim skenerima, ovisno o snazi magneta, ali se i dalje mogu koristiti za postavljanje dijagnoze.

Osobe koje su anksiozne zbog MR-a mogu dobiti lijek protiv tjeskobe, kao što je alprazolam ili lorazepam, 15 do 30 minuta prije skeniranja.

Učinci magnetskog polja

Obično se MR ne koristi ako osobe imaju

  • Određeni materijali (poput šrapnela) u određenim dijelovima tijela, osobito u oku

  • Implantirane uređaje na koje mogu utjecati snažna magnetska polja

Ovi uređaji uključuju neke srčane stimulatore, defibrilatore, kohlearne implantate i magnetske metalne kopče za liječenje aneurizmi. Magnetsko polje koje se koristi u MR može uzrokovati pomicanje, pregrijavanje ili kvar implantiranog uređaja. Uređaj je češće zahvaćen ako je ugrađen u prethodnih 6 tjedana (jer ožiljno tkivo, koje može pomoći držati uređaj na mjestu, još nije formirano). Ovi uređaji također mogu iskriviti MR slike.

Neki uređaji, kao što su uobičajeni zubni implantati, umjetni kuk, ili štapovi koji se koriste za ispravljanje kralježnice, nisu pod utjecajem MR.

Prije nego što se napravi MR, osobe koje imaju implantirane uređaje trebaju obavijestiti svog liječnika, koji može odrediti je li snimanje sigurno.

Magnetsko polje MR-a je vrlo snažno i uvijek je uključeno. Dakle, ako je metalni predmet (kao što je spremnik kisika ili šipka za infuziju) blizu ulaza u prostoriju za skeniranje, predmet može biti povučen u skener velikom brzinom. Osoba koja se procjenjuje se može ozlijediti, a odvajanje predmeta od magneta može biti teško.

Reakcije na MR kontrastno sredstvo

Gadolinijska kontrastna sredstva mogu uzrokovati glavobolju, mučninu, bol i osjećaj hladnoće na mjestu ubrizgavanja, promjenu okusa i vrtoglavicu.

Manje je vjerojatno da će ta sredstva uzrokovati ozbiljne reakcije nego jodirana kontrastna sredstva koja se koriste u konvencionalnoj i CT angiografiji.

Međutim, nefrogena sistemska fibroza- teški, životno ugrožavajući poremećaj - se može razviti kada se gadolinijska sredstva koriste kod ljudi koji već imaju ozbiljne probleme s bubrezima ili koji su na dijalizi. Kod nefrogene sistemske fibroze se koža, vezivno tkivo i organi zadebljaju. Na koži se mogu razviti crvene ili tamne mrlje, koža se može osjećati zategnuta, kretanje je teško i ograničeno, a može doći i do disfunkcije organa. Da bi se spriječili razvoj ovog poremećaja, liječnici trebaju:

  • Odrediti koliko dobro funkcioniraju bubrezi tako da se provjeri medicinska dokumentacija osobe i obaviti pretrage krvi i urina

  • Koristiti gadolinij samo kada je to nužno, a kada je nužno, koristiti najnižu dozu i najsigurnije moguće sredstvo

  • Razmotriti druge slikovne pretrage kod osoba s teškim bubrežnim problemima