Urednik sekcije: prof. dr. sc. Petar Gaćina, dr. med.
Prijevod: Dajana Deak, dr. med.
Poremećaji koji utječu na krv nazivaju se poremećaji krvi ili hematološki poremećaji. Mnogo je poremećaja krvi i oni mogu utjecati na broj, kao i na funkciju stanica u krvi (krvnih stanica) ili proteina u sustavu zgrušavanja krvi ili imunološki sustav.
Neki poremećaji u krvi uzrokuju smanjenje broja stanica u krvi:
Drugi krvni poremećaji uzrokuju povećanje broja krvnih stanica:
-
Povećan broj crvenih krvnih stanica se naziva eritrocitoza.
-
Povećan broj bijelih krvnih stanica se naziva leukocitoza.
-
Povećani broj trombocita se naziva trombocitoza ili trombocitemija.
Drugi poremećaji krvi utječu na proteine unutar krvnih stanica ili krvne plazme (tekući dio krvi):
-
Hemoglobin, protein koji nosi kisik unutar crvenih krvnih stanica
-
Proteini imunološkog sustava, kao što su antitijela (također se nazivaju imunoglobulini)
-
Čimbenici zgrušavanja krvi
Krv teče do svake stanice u tijelu i važna je za zdravlje i funkcioniranje svih tjelesnih organa.
Krvne stanice nastaju u koštanoj srži, a mnogi proteini u krvi stvaraju se u jetri ili u samim krvnim stanicama. Krvne stanice i proteini krvi imaju sljedeće funkcije:
-
Crvene krvne stanice sadrže hemoglobin, koji prenosi kisik u svaki dio tijela.
-
Bijele krvne stanice i antitijela se bore protiv infekcija i raka.
-
Trombociti i faktori zgrušavanja krvi zaustavljaju krvarenje ili sprječavaju pojavu krvarenja.
Poremećaji krvi uzrokuju simptome koji mogu biti posljedica prekida ovih funkcija, ali simptomi mogu nastati iz bilo kojeg tkiva i organa koji su time pogođeni.
Liječnici će pitati osobe o simptomima i učiniti fizikalni pregled, ali često prisutnost poremećaja krvi prvi put otkriva test krvi, kao što je kompletna krvna slika (KKS) koja se radi kada liječnik provodi potpunu procjenu pacijenta ili kada istražuje zašto se osoba ne osjeća dobro. Liječnik obično mora napraviti dodatne krvne pretrage kako bi dijagnosticirao poremećaj krvi, a ponekad je potrebna i biopsija koštane srži.