Parodontitis je težak oblik upale desni kod kojih se upala desni proteže do potpornih struktura zuba.
-
Plak i kamenac nastaju između zubi i zubnog mesa, a zatim se šire na podležeću kost.
-
Zubno meso otiče i krvari, nastaje neugodan zadah, a zubi se počnu klimati.
-
Liječnici slikaju rendgenske snimke i mjere dubinu džepova u desnima kako bi utvrdili koliko je težak parodontitis.
-
Potrebna su ponavljana profesionalna čišćenja i ponekad zubna kirurgija i antibiotici.
Parodontitis nastaje kod ljudi koji su skloniji infekciji parodontnih tkiva (tkivo oko zuba) nego što se javlja kod upale desni (gingivitis). Mnoge bolesti i poremećaji, uključujući dijabetes (osobito tip 1), Downov sindrom, Crohnova bolest, leukopenija, i sida, mogu predisponirati razvoju parodontitisa. U osoba s AIDS-om parodontitis brzo napreduje. Pušenje, nedostatk vitamina C (skorbut) i emocionalni stres su faktori za nastanak parodontitisa.
Parodontitis može zahvatiti ljude bilo koje dobi, uključujući i malu djecu. Neki ljudi imaju ozbiljan gingivitis dugi niz godina bez razvoja parodontitisa. Drugi mogu razviti parodontitis, osobito u ranoj dobi (20 do 30 godina starosti), a da prije toga nisu imali značajne upale desni.
Parodontitis je jedan od glavnih uzroka gubitka zuba u odraslih i glavni je uzrok gubitka zuba kod starijih osoba. Infekcija uništava kost koja drži zube na mjestu. Erozija slabi vezu i rasklima zube. Zahvaćenii zub može ispasti ili ga treba izvaditi.
Uzroci
Parodontitis je većinom posljedica upale desni (upala zubnog mesa) i dugotrajnoog nakupljanja plaka (naslage sastavljene uglavnom od bakterija) i kamenca (stvrdnuti plak) na zubima i desnima. Džepovi se formiraju između zuba i desni i protežu se prema dolje između korijena zuba i kosti. U džepovima koji su siromašni kisikom nakuplja se plak, koji kod ljudi s određenom osjetljivošću imunološkog sustava potiče rast agresivnih oblika bakterija. Plak i bakterije uzrokuju kroničnu upalu koja oštećuje tkivo i kost koji drže zube na mjestu. Ako se bolest nastavi, na kraju se izgubi toliko kosti da zub može postati bolno labav i desni se povlače. Gubitak zuba obično počinje u 40-ima.
Parodontitis: Od plaka do gubitka zuba
|
Zdrave desni i kosti čvrsto drže zub na mjestu.
|
 |
|
Nakupljanje plaka iritira desni i one se upale (upala desni). S vremenom se desni povlače sa zuba, stvarajući džep koji ispunjava više plaka.
|
 |
|
Džepovi postaju dublji, a plak se stvrdne u kamenac. Na vrhu se nakuplja više plaka.
|
 |
|
Bakterijska infekcija se spušta na korijen zuba i na kraju uništava kost koja podupire zub. Bez te potpore, zub se rasklima i ispadne.
|
 |
Razvoj parodontitisa kod ljudi se znatno razlikuje, čak i kod onih sa sličnom količinom kamenca. Takve razlike nastaju zbog toga što plak svake osobe sadrži različite vrste i količinu bakterija i zato što je parodontitis rezultat jedinstvenog odgovora imunološkog sustava na bakterije u plaku. Parodontitis može uzrokovati prasak razorne aktivnosti koja traje mjesecima nakon čega slijede razdoblja kada bolest očigledno ne uzrokuje daljnja oštećenja.
simptomi
Rani simptomi parodontitisa su preosjetljive, otečene, krvareće, te crvene desni i loš dah (halitoza). Kako se sve više kosti gubi, zubi se rasklimaju i mijenjaju položaj, a žvakanje postaje bolno. Često se prednji zubi naginju prema van. Parodontitis obično ne uzrokuje bol, osim ako se infekcija, kao što je nakupina gnoja (apscesa), ne stvori u džepu, ako se zubi dovoljno razmaknu da se pomiču pri žvakanju, ili ako osoba ima parodontitis uzrokovan HIV-om.
Dijagnoza
-
Procjena stomatologa
-
Ponekad rentgen
Za dijagnosticiranje parodontitisa stomatolozi pregledavaju zube i tankom sondom mjere dubinu džepova u desni. Rentgen se slika da se vidi koliko je kosti izgubljeno.
liječenje
Ljudi koji imaju faktore rizika, kao što su loša oralna higijena, dijabetes i pušenje, trebali bi se liječiti zbog ovih čimbenika rizika. Liječenje čimbenika rizika povećava uspješnost stomatološkog liječenja kod parodontitisa.
Za razliku od gingivitisa, koji obično nestaje s dobrom oralnom higijenom (svakodnevno četkanje i čišćenje zubnim koncem), parodontitis zahtijeva ponovnu profesionalnu njegu. Ljudi koji imaju dobru oralnu higijenu mogu čistiti zube samo 2 do 3 milimetra ispod linije desni. Međutim, stomatolozi mogu očistiti džepove dubine od 6 do 7 milimetara koristeći tehnike poliranja i kiretiranja korijena, koje temeljito uklanjaju naslage, kamenac i bolesnu površinu korijena.
Za džepove duboke 5 mm (1/5 inča) ili više, često je potrebna operacija. Stomatolozi ili parodontolozi mogu pristupiti zubu ispod linije desni kirurškim otvaranjem režnja tkiva desni (operacija parodontnog režnja). Oni temeljito čiste zube i ispravljaju defekte kostiju (ponekad i presađuju kost), a zatim ponovno zašiju režanj. Stomatolozi ili parodontolozi također mogu ukloniti dio zaraženih i odvojenih desni (gingivektomija) tako da ostatak desni može čvrsto stisnuti zube i ljudi mogu ukloniti plak kod kuće. Ponekad se zubi uklanjaju (ekstrahiraju). Ako su usta bolna nakon operacije, ispiranje usta sa klorheksidinom, koje se koristi 1 minutu dva puta dnevno, može privremeno zamijeniti četkanje i čišćenje zubnim koncem.
Parodontolozi mogu propisati antibiotike (kao što su amoksicilin ili metronidazol), osobito ako se razvije gnojna upala (apsces). Stomatolozi također mogu ubaciti materijale (niti ili gel) koji sadrže antibiotike u duboke džepove desni, tako da visoke koncentracije lijeka mogu doseći bolesno područje. Parodontni apscesi uzrokuju razorno uništenje kosti, ali trenutni kirurški zahvat i antibiotici mogu omogućiti da veliki dio oštećene kosti brzo naraste natrag.
Više informacija