Povijest bolesti i fizikalni pregled probavnih poremećaja

Autor: Jonathan Gotfried, MD
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med.
Prijevod: Filip Brusić, dr. med.

Liječnik obično utvrđuje ima li osoba probavni poremećaj na temelju povijesti bolesti i fizikalnog pregleda. Liječnik zatim odabire odgovarajuće postupke koji pomažu u potvrđivanju dijagnoze, utvrđivanju opsega i težine poremećaja, te u planiranju liječenja.

Povijest bolesti

Liječnik kroz razgovor s osobom dobiva podatke te prepoznaje simptome koji čine povijest bolesti. Dodatne informacije dobiva postavljanjem specifičnih pitanja. Na primjer, u razgovoru s osobom koja se žali na bol u trbuhu, liječnik može prvo pitati: "Kakva je bol?" Nakon toga mogu uslijediti pitanja poput: "Javlja li se bol nakon jela?" ili "Pogoršava li se bol kada se sagnete?"

Fizikalni pregled

Na početku pregleda liječnik promatra trbuh iz različitih kutova, tražeći oticanje (distenziju) trbušnog zida koje se može javiti zbog nenormalnog rasta ili povećanja organa. Postavljanjem stetoskopa na trbuh liječnik osluškuje zvukove koji prate normalno kretanje sadržaja kroz crijevo, ali i abnormalne zvukove.koji se mogu javiti uslijed poremećaja. Blagim pritiskom ruku o trbušnu stijenku liječnik može primijetiti nadražaj stijenke ili abnormalne mase u trbuhu. Bol koja je uzrokovana nježnim pritiskom na stijenku trbuha i koja se pojačava popuštanjem pritiska (povratni ili "rebound" nadražaj) može upućivati na upalu ili infekciju ovojnice trbušne šupljine (peritonitis).

Anus i rektum pregledavaju se prstom (uz pomoć rukavica), a mali uzorak stolice ponekad se testira na prisutnost prikrivene (okultne) krvi. Pregled zdjelice u žena često pomaže u razlikovanju probavnih poremećaja od ginekoloških.

Psihološka procjena

Budući da su probavni sustav i mozak međusobno izrazito povezani (), ponekad je u dijagnostici probavnih problema potrebna psihološka procjena. U takvim slučajevima, liječnici ne ukazuju na to da su probavni problemi izmišljeni ili zamišljeni nego da probavni problemi mogu biti posljedica tjeskobe (anksioznosti), depresije ili drugih mentalnih poremećaja koji se mogu liječiti. Ti poremećaji mogu utjecati na to koliko su aktivne kontrakcije (stezanje mišića) probavnog trakta i/ili koliko su ljudi osjetljivi na takve podražaje.