Urednik sekcije: prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med.
Prijevod: Tajana Grenko, dr. med.
Jednjak je šuplja cijev koja se proteže od grla (ždrijela) do želuca. Hrana ne prolazi pasivno kroz jednjak u želudac. Zidovi jednjaka aktivno pokreću hranu od gore prema dolje ritmičnim stezanjem (kontrakcijom) mišića koje se naziva peristaltika.
Funkcija jednjaka
|
Kada osoba guta, hrana se u početnoj fazi potiskuje iz usta u grlo, koje se naziva i ždrijelo (1). Potom se otvara gornji jednjačni sfinkter (2) kako bi hrana ušla u jednjak, a od tamo se pokreće peristaltičkim valovima prema dolje (3). Naposljetku prolazi kroz donji jednjačni sfinkter (4) i stiže do želuca (5).
|
Gornji jednjačni sfinkter je kružni mišić koji se smjestio neposredno nakon spoja grla i jednjaka. Nešto iznad spoja jednjaka i želuca nalazi se još jedan kružni sloj mišića koji se zove donji jednjačni sfinkter. Kada jednjak ne obavlja svoju ulogu provodnje zalogaja hrane, ovi su sfinkteri zatvoreni kako se hrana i želučana kiselina ne bi vraćale iz želuca prema ždrijelu i ustima. Tijekom gutanja, sfinkteri se pak otvaraju kako bi hrana nesmetano mogla proći do želuca.
Sa starenjem slabi jačina jednjačne peristaltike kao i pritisak u sfinkterima. Zbog toga su starije osobe sklonije povratnom toku kiseline iz želuca (gastroezofagealna refluksna bolest ili GERB), osobito kada prilegnu netom nakon jela.
Dva najčešća simptoma poremećaja jednjaka su disfagija (osjećaj otežanog gutanja) te bol u prsima ili leđima. Ti se simptomi mogu pojaviti u bilo kojoj bolesti i poremećaju rada jednjaka, a najteža među njima je rak (karcinom).
Među najčešće bolesti jednjaka i poremećaje gutanja spadaju:
Otežano gutanje (disfagija) može biti posljedica mnogih poremećaja jednjaka, no također i pokazatelj oštećenja živčanog sustava.
S druge strane, neki se poremećaji prezentiraju krvarenjem iz probavnog sustava, npr. varikoziteti (proširene vene u donjem dijelu jednjaka). ().