Manjak vitamina A može biti rezultat prehrane s malo vitamina A ili poremećaja apsorpcije ili jetre.
-
Noćno sljepilo je rani simptom.
-
Može se razviti sljepoća
-
Oči, koža i druga tkiva postaju suha i oštećena, a infekcije se češće razvijaju.
-
Dijagnoza se temelji na postojanju simptoma i testovima krvi.
-
Uzimanje visokih doza vitamina A tijekom nekoliko dana korigira nedostatak.
Vitamin A (retinol) je neophodan za funkciju živčanih stanica osjetljivih na svjetlost (fotoreceptora) u mrežnici oka i tako pomaže u održavanju noćnog vida. Također pomaže u održavanju kože i sluznice pluća, crijeva i mokraćnog sustava zdravim i štiti od infekcija. Dobri izvori vitamina A uključuju riblja jetra, ulja, jetra, žumanjke, maslac, vrhnje, i obogaćeno mlijeko. (Vidi također Pregled vitamina.)
Karotenoidi, kao što je beta-karoten, su pigmenti u voću i povrću koji im daju žutu, narančastu ili crvenu boju. Nakon konzumiranja, karotenoidi se polako pretvaraju u vitamin A u tijelu. Karotenoidi se najbolje apsorbiraju iz kuhanog ili homogeniziranog povrća koje se poslužuje s malo masti ili ulja. Dobri izvori karotenoida su tamno zelena, žuta i narančasta povrća te žuti i narančasti plodovi.
Uzroci
Nedostatak Vitamina A obično je uzrokovan
Ovaj nedostatak je čest u područjima svijeta gdje ljudi ne jedu dovoljno hrane koja je dobar izvor vitamina A, kao što su
-
Životinjska i riblja jetra
-
Narančasto, žuto i tamno zeleno povrće te žuto i narančasto voće
-
Jaja
-
Ojačani mliječni proizvodi
FNa primjer, nedostatak vitamina A javlja se u južnoj i istočnoj Aziji, gdje je glavna hrana riža, koja ne sadrži vitamin A. Zlatna riža ima veće količine beta karotena i može smanjiti manjak vitamina A.
Poremećaji koji narušavaju apsorpciju masti u crijevima mogu smanjiti apsorpciju vitamina A topljivog u mastima i povećati rizik od nedostatka vitamina A. Ti poremećaji uključuju kronični proljev, celijakiju, cističnu fibrozu, određene poremećaje gušterače i začepljenje žučnih kanala. Operacija crijeva ili gušterače može imati isti učinak.
Poremećaji jetre mogu ometati skladištenje vitamina A. (Većina vitamina A u tijelu se pohranjuje u jetri.)
Nedostatak vitamina A čest je među ljudima koji već duže vrijeme imaju teški nedostatak proteina i kalorija (proteinsko-energetsku pothranjenost). Osobe s ovim poremećajem ne konzumiraju dovoljno vitamina A, a narušeno je skladištenje i iskoristivost vitamina A .
Simptomi
Rani simptom nedostatka vitamina A je noćna sljepoća, koja je uzrokovana poremećajem mrežnice. U Ubrzo nakon toga, bjeloočnica (konjunktiva) i rožnice očiju mogu postati suhe i debele- stanje koje se naziva .Kseroftalmija. Kseroftalmija je osobito česta među djecom s teškim energetskim i proteinskim deficitom, što uključuje nedostatan unos vitamina A. Pjenasti depoziti (Bitotove točke) mogu se pojaviti u bjeloočnicama očiju. Suha rožnica može omekšati i pogoršati vid, a može doći i do sljepila. Nedostatak vitamina A čest je uzrok sljepoće u zemljama u razvoju.
Koža postaje suha i ljuskava, a sluznica pluća, crijeva i mokraćnog sustava postaje debela i kruta.
Imunološki sustav ne funkcionira normalno, što povećavaji time vjerojatnost infekcija, osobito u dojenčadi i djece.
Rast i razvoj djece može biti usporen. Više od polovice djece s teškim deficitom vitamina A umire.
Dijagnoza
Liječnici mogu posumnjati na nedostatak vitamina A na temelju simptoma, poput noćne sljepoće.
Liječnici mjere razinu vitamina A u krvi. Međutim, razine se ne smanjuju sve dok nedostatak nije ozbiljan jer tijelo pohranjuje velike količine vitamina A.
Ako ljudi imaju problema s vidom u mraku, očni testovi, kao što je elektroretinografija, mogu se učiniti kako bi se utvrdilo dali je tome uzrok nedostatak vitamina A.
Kako bi potvrdio nedostatak vitamina A, liječnici mogu dati oboljelima dodatke vitamina A kako bi vidjeli ublažavaju li simptome.
Prevencija
Kako bi se spriječio nedostatak vitamina A, ljudi trebaju jesti tamno zeleno lisnato povrće, žuto i narančasto voće (kao što su papaje i naranče), mrkvu i žuto povrće (kao što su tikvice i bundeve). Ostali izvori hrane uključuju mlijeko i žitarice koje su obogaćene vitaminom A, jetru, žumanjke i ulja riblje jetre. Karotenoidi koji voću i povrću daju žutu, narančastu ili crvenu boju i koji se u tijelu pretvaraju u vitamin A, najbolje se apsorbiraju iz kuhanog ili homogeniziranog povrća posluženog s nekom masnoćom ili uljem.
Djeca koja žive u zemljama u razvoju i imaju rizik od nedostatka vitamina A trebaju uzimati dodatke vitamina A.
Liječenje
Ljudima koji imaju manjak vitamina A daju se visoke doze vitamina A, obično na usta, tijekom nekoliko dana, nakon čega slijede niže doze sve dok se vid i koža ne poboljšaju. Dojenčad ne smije dobivati ponavljane visoke doze jer takve doze mogu biti toksične.