Bol u prsima

Autori: Andrea D. Thompson, MD, PhD
Michael J. Shea, MD
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: Pavao Mioč dr. med.

Bol u prsima je vrlo čest simptom. Bol može biti oštra ili tupa, iako neki ljudi umjesto boli navode osjećaj nelagode, napetosti, pritiska, nadutosti ili pečenja u prsima Ponekad ljudi imaju i bolove u leđima, vratu, čeljusti, gornjem dijelu trbuha ili ruci Ostali simptomi, kao što su mučnina, kašalj ili otežano disanje, mogu biti prisutni ovisno o uzroku boli u prsima.

Mnogi ljudi su svjesni da bol u prsima može ukazivati na poremećaje koji ugrožavaju život te ponekad traže pregled i kod minimalnih simptoma. Drugi ljudi, uključujući mnoge koji imaju ozbiljne bolesti, minimaliziraju ili ignoriraju njihove simptome.

Uzroci

Mnogi poremećaji uzrokuju bol ili nelagodu u prsima, no mnogi od njih ne zahvaćaju srce. Bol u prsima može biti uzrokovana i poremećajima probavnog sustava, pluća, mišića, živaca ili kostiju.

Česti uzroci

Ukupno gledajući, najčešći uzroci bolova u prsima su

Akutni koronarni sindromi (srčani udar i nestabilna angina pektoris) uzrokovan je iznenadnim začepljenjem arterije koja opskrbljuje srčani mišić (koronarna arterija) čime se prekida dotok krvi u područje srčanog mišića. Kada dio srčanog mišića odumre uslijed smanjenog dotoka krvi, govorimo o srčanom udaru (infarkt miokarda). U stabilnoj angini pektoris, dugotrajno sužavanje koronarne arterije (npr. ateroskleroza) ograničava protok krvi kroz tu arteriju. Ovaj ograničeni protok krvi rezultira boli u prsima koja se javlja u naporu.

Stanja opasna po život

Neki uzroci boli u prsima su neposredno životno ugrožavajući, ali su, izuzev srčanog udara i nestabilne angine pektoris, relativno rijetki:

Drugi uzroci kreću se od ozbiljnih, potencijalno ugrožavajućih stanja pa sve do poremećaja koji su samo neugodni, ali nisu opasni.

Procjena

Osobe s bolovima u prsima trebaju biti pregledane od strane liječnika. Sljedeće informacije mogu pomoći ljudima da odluče kada je potreban pregled liječnika i pomoći im da znaju što mogu očekivati tijekom obrade.

Znakovi upozorenja

Kod osoba s nelagodom ili bolovima u prsima, određeni simptomi su razlog za brigu. Oni uključuju:

  • Udarajuću ili stezajuću bol

  • Kratkoću daha

  • Znojenje

  • Mučninu ili povraćanje

  • Bolove u leđima, vratu, čeljusti, gornjem dijelu trbuha, ramenu ili ruci

  • Omaglicu ili nesvjesticu

  • Osjećaj brzog ili nepravilnog rada srca

Kada posjetiti liječnika

Nisu svi uzroci boli u prsima ozbiljni, no neki su opasni po život, stoga sljedeći ljudi trebaju odmah posjetiti liječnika:

  • Oni s novonastalom boli u prsima (unutar nekoliko dana)

  • Oni koji imaju neki od gore navedenih znakova upozorenja

  • Oni koji sumnjaju na pojavu srčanog udara (na primjer, zbog simptoma koji su slični onima kod prethodnog srčanog udara)

Ti bi ljudi trebali nazvati hitnu medicinsku pomoć (194) ili ih treba odvesti u hitnu službu što je prije moguće. Oni ne bi smjeli samostalno voziti u bolnicu.

Bol u prsima koja traje nekoliko sekundi (manje od 30 sekundi) rijetko je uzrokovana bolestima srca. Osobe s vrlo kratkom boli u prsima moraju posjetiti liječnika, ali odlazak u hitnu službu obično nije potreban.

Osobe koje su imale bolove u prsima duže vrijeme (tjedan dana ili više) trebaju posjetiti liječnika unutar nekoliko dana, osim ako se ne pojave znakovi upozorenja ili se bol stalno pojačava, odnosno pojavljuje češće. U tom slučaju bi trebali otići u bolnicu odmah.

Što radi liječnik

Liječnici prvo postavljaju pitanja o simptomima i povijesti bolesti, a zatim obavljaju fizikalni pregled. Ono što saznaju tijekom razgovora (uzimanje anamneze) i fizikalnog pregleda često sugerira uzrok boli u prsima i daljnje dijagnostičke pretrage koje bi mogle biti potrebne.

Međutim, simptomi uzokovanim ozbiljnim i manje ozbiljnim poremećajima u području prsnog koša se preklapaju i u uvelike variraju. Na primjer, iako tipičan srčani udar uzrokuje tupu, stezajuću bol u prsima, neki ljudi sa srčanim udarom imaju samo blagu nelagodu u prsima ili se žale na probavne tegobe, bol u ruci ili ramenu (spomenuta bol - vidi: Što je projicirana bol?). S druge strane, probavne tegobe mogu jednostavno biti posljedica želučanih poremećaja, a bol u ramenu posljedica upale mišića. Isto tako, prsni koš je obično bolan na dodir kod ljudi s koštano-mišićnim uzrokom boli, ali može biti bolan kod ljudi sa srčanim udarom, stoga osobe s boli u prsima obično zahtijevaju liječničku obradu.

Neki uzroci i značajke bolova u prsima

Uzroci

Uobičajene značajke *

Pretrage

* Značajke uključuju simptome i nalaze liječničkog pregleda. Navedene značajke su tipične što ne znači da su uvijek prisutne.

Kod većine ljudi s bolovima u prsima, razina kisika u krvi se mjeri senzorom postavljenim na prst (pulsna oksimetrija), snima se EKG i rendgenski snimak prsnog koša.

Znakovi upozorenja uključuju

  • Abnormalni vitalni znakovi (ubrzana ili usporena frekvencija srca, ubrzano disanje i nizak krvni tlak)

  • Znakovi smanjenog protoka krvi (npr. zbunjenost, blijeda ili siva boja kože te pretjerano znojenje)

  • Kratkoća daha

  • Nenormalan šum disanja ili puls

  • Novonastali šum na srcu

§Navedeni uzroci, iako su neugodni, obično nisu opasni, osim ako nije drugačije opisano.

CT = kompjutorska tomografija; EKG = elektrokardiografija.

Poremećaji srca

Srčani udar (infarkt miokarda) ili nestabilna angina pektoris

Neposredno životno ugrožavajuće

Iznenadna, stezajuća bol

  • koja se širi u vilicu ili ruku

  • može biti stalna ili prolazna

Ponekad prisutna zaduha ili mučnina

Bol koja se javlja tijekom napora i popušta nakon odmora (angina pektoris)

Određeni srčani šumovi se mogu čuti stetoskopom

Česti znakovi upozorenja

EKG, snima se nekoliko puta tijekom određenog vremena

Krvne pretrage za mjerenje parametara koje ukazuju na oštećenje srca (srčani markeri)

Ako su EKG i razine srčanog markera normalne, CT koronarnih arterija ili test opterećenja

Ako su EKG ili razine srčanog markera izvan granica normale, kateterizacija srca (koronarografija)

Disekcija prsne aorte (razdor u stijenci prsne aorte)

Neposredno životno ugrožavajuće

Iznenadna, trgajuća bol koja se širi ili počinje u sredini leđa

Ponekad omaglica, moždani udar, bol, hladnoća ili utrnulost noge (što ukazuje na neadekvatan dotok krvi u nogu)

Ponekad se puls ili krvni tlak u jednom udu razlikuju od onog u drugom udu

Obično kod osoba starijih od 55 godina koje imaju od ranije poznat visok krvni tlak

Znakovi upozorenja

Rendgenski snimak prsa

CT aorte

ultrazvuk srca s ultrazvučnim uređajem koji se uvodi u jednjak (transezofagijska ehokardiografija)

Perikarditis (upala srčane ovojnice)

Potencijalno životno ugrožavajuće

Oštra bol

  • Stalna ili prolazna

  • Često se pogoršava pri udisaju, gutanjem hrane ili u ležećem položaju

  • Popušta pri naginjanju tijela prema naprijed

Neobičan šum srca, čujan uz pomoć stetoskopa

EKG

ultrazvuk srca (ehokardiografija)

Krvne pretrage za mjerenje parametara koji ukazuju na oštećenje srčanog mišića (srčani markeri)

magnetska rezonancija (MR)

Poremećaji probavnog sustava

Puknuće (ruptura) jednjaka

Neposredno životno ugrožavajuće

Iznenadna, jaka bol odmah nakon povraćanja ili nakon medicinskog zahvata u jednjaku (npr. endoskopija jednjaka i želuca ili transezofagijska ehokardiografija)

Nekoliko znakova upozorenja

Rendgenski snimak prsa

Rendgenska snimka jednjaka slikana nakon što osoba proguta vodotopivi kontrast (ezofagografija)

Upala gušterače (pankreatitis)

Potencijalno životno ugrožavajuće

Teška, konstantna bol

  • Pojavljuje se u gornjem dijelu trbuha ili u donjem dijelu prsnog koša

  • Često se pojačava tijekom ležanja

  • Smanjuje se pri naginjanju prema naprijed

Povraćanje

Osjetljivost gornjeg dijela abdomena

Ponekad šok

Često kod ljudi koji neumjereno konzumiraju alkohol ili kod osoba koje imaju žučne kamence

Krvne pretrage- mjerenje enzima (lipaza) koje proizvodi gušterača

Ponekad CT trbuha

Želučani vrijed (peptički ulkus)§

Ponavljajuća, nejasna nelagoda

  • Pojavljuje se u gornjoj sredini trbuha ili u donjem dijelu prsnog koša

  • Popušta nakon prijeme sredstava za neutralizaciju želučane kiseline (antacidi), a ponekad i nakon jela

Često kod ljudi koji puše, piju alkohol ili oboje

Nema znakova upozorenja

Pregled liječnika

Ponekad endoskopija

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)§

Ponavljajuća, bol karaktera pečenja

  • Širi se od gornje sredine trbuha do grla

  • Pogoršava se pri saginjanju i ležanju

  • Popušta na primjenu antacida

Pregled liječnika

Ponekad endoskopija

Poremećaji žučne vrećice i žučnog kanala (bolest žučnog sustava)§

Ponavljajuća nelagoda

  • Pojavljuje se u gornjem desnom dijelu trbuha ili u donjoj sredini prsnog koša

  • Pojavljuje se nakon obroka (ali ne nakon napora)

Ultrazvuk žučnog mjehura

Ponekad hepatobilijarna scintigrafija

Poremećaji gutanja kao posljedica abnormalnog kretanja (propulzija) hrane kroz jednjak

Bol koja

  • se razvija postupno tijekom dugog vremenskog razdoblja

  • Može, ali i ne mora se pojaviti tijekom gutanja

Obično otežano gutanje.

Ponekad rendgenska snimka gornjeg dijela probavnog sustava nakon davanja kontrasta na usta (barijeva kaša)

Test kojim se utvrđuje jesu li kontrakcije u probavnom traktu sustavu uredne (manometrija jednjaka)

Plućni poremećaji

Plućna embolija (začepljenje plućne arterije krvnim ugruškom)

Neposredno životno ugrožavajuće

Često oštra bol pri udisaju, zaduha, brzo disanje i ubrzani otkucaji srca

Ponekad blaga vrućica, iskašljavanje krvi, ili šok

Vjerojatnije je kod ljudi s faktorima rizika za plućnu emboliju (kao što su prethodni krvni ugrušci, nedavna operacija, posebno operacija na nogama, dugotrajno mirovanje, gips na nozi, starija dob, pušenje ili rak)

CT ili scintigrafija pluća

Ponekad krvni test za otkrivanje krvnih ugrušaka (d-dimeri)

Tenzijski pneumotoraks (kolabirana pluća kao posljedica ulaska zraka u prsnu šupljinu)

Neposredno životno ugrožavajuće

Značajan nedostatak zraka

Nizak krvni tlak, nabrekle vene vrata i oslabljen šum disanja na jednoj strani prsnog koša koji se može čuti stetoskopom.

Obično se javlja tek nakon teške ozljede prsa

Obično samo liječnički pregled

Ponekad rendgenski snimak prsnog koša

Upala pluća (penumonija)

Potencijalno životno ugrožavajuće

Vrućica, zimica, kašalj i obično žut ili zelen iskašljaj

Često kratak dah

Ponekad bol pri udisaju

Brzi otkucaji srca i zastoj u plućima otkriveni tijekom pregleda

Rendgenski snimak prsa

Pneumotoraks (kolabirana pluća)

Potencijalno životno ugrožavajuće

Iznenadna, oštra bol, obično na jednoj strani prsišta

Ponekad kratkoća daha

Ponekad oslabljen šum disanja na jednoj strani prsišta koji se može čuti stetoskopom

Rendgenski snimak prsa

Pleuritis (upala poplućnice)§

Oštra bol pri disanju

Obično kod ljudi koji su nedavno imali upalu pluća ili virusnu respiratornu infekciju

Ponekad kašalj

Nema znakova upozorenja

Obično samo liječnički pregled

Ostali poremećaji

Bol u prsnom košu,§ uključujući mišiće, ligamente, živce i rebra (bol mišićno-koštanog podrijetla)

Bol koja

  • Obično je konstantna (traje par dana ili duže)

  • Pogoršava se pokretom i / ili disanjem

  • Ne mora imati vidljivog uzroka ili može biti posljedica kašljanja ili prekomjerne aktivnosti

Osjetljivost jednog mjesta na prsima

Nema znakova upozorenja

Samo liječnički pregled

Fibromialgija

Bol koja je

  • Gotovo konstantna

  • Zahvaća veći dio tijela

  • Obično ju prati umor i loša kvaliteta sna

Samo liječnički pregled

Herpes zoster§

Oštra bol u pojasu oko sredine prsnog koša, ali samo na jednoj strani

Osip u obliku malih mjehurića u bolnom području ponekad ispunjenih gnojem koji se može pojaviti i tek nakon nastupa boli

Samo liječnički pregled

Karcinomi prsnog koša ili prsnog koša

Ponekad bol koja se pogoršava pri udisaju

Ponekad kronični kašalj, podatak o pušenju ili gubitku tjelesne mase, oticanje limfnih čvorova u vratu

Rendgenski snimak prsa

CT prsa

Ponekad slikanje kostiju

Pretrage

Za odrasle osobe s iznenadnom boli u prsima, pretrage se rade kako bi se isključili životno ugrožavajući zroci. Za većinu ljudi, početni testovi uključuju

  • Mjerenje razine kisika pomoću senzora postavljenog na prst (pulsna oksimetrija)

  • Elektrokardiografija (EKG)

  • Rendgenski snimak prsa

Ako simptomi ukazuju na akutni koronarni sindrom ili ako nijedan drugi uzrok nije jasan (osobito kod osoba koje su pod povećanim rizikom), liječnici obično mjere razine tvari koje ukazuju na oštećenje srčanog mišića (srčani markeri) u krvi (barem dva odvojena puta tijekom nekoliko sati) i ponove snimanje EKG-a.

Ako ti testovi ne dokažu akutni koronarni sindrom, liječnici često, prije nego što se bolesnici otpuste kući ili unutar nekoliko dana, rade test opterećenja. Za test opterećenja, EKG ili slikovna metoda (kao što je ehokardiografija) rade se tijekom vježbanja (često na traci za trčanje) ili nakon davanja lijeka (npr. dipiridamol) kako bi se ubrzali otkucaji srca i povećao protok krvi kroz koronarne arterije.

Ako se sumnja na plućnu emboliji rade se kompjutorska tomografija (CT) pluća ili scintigrafija pluća. Ako je plućna embolija manje vjerojatna, no i dalje moguća, često se radi test iz krvi za otkrivanje ugrušaka (d-dimeri). Ako je ovaj test negativan, plućna embolija je malo vjerojatna, no ako je test pozitivan, često se rade druge pretrage, kao što su ultrazvučni pregled krvnih žila nogu ili CT prsnog koša.

Kod osoba koje dugo imaju bolove u prsima, neposredno životno ugrožavajuća stanja su manje vjerojatna. Većina liječnika u početku čini samo rendgenski snimak prsnog koša, a zatim i druge testove na temelju simptoma i fizikalnog pregleda.

Liječenje

Liječe se specifični identificirani poremećaji. Ako uzrok nije jasno benigan, ljudi se obično primaju u bolnicu ili u jedinicu za promatranje radi praćenja rada srca i daljnje obrade. Simptomi se prema potrebi liječe paracetamolom ili opioidima dok se ne postavi dijagnoza.

Ključne točke

  • Bolovi u prsima mogu biti uzrokovani ozbiljnim životno ugrožavajućim poremećajima, stoga osobe s novonastalom boli u prsima (u roku od nekoliko dana) trebaju odmah dobiti liječničku pomoć.

  • Simptomi životno ugrožavajućih i životno neugrožavajućih stanja se preklapaju, pa su obično potrebne različite pretrage kako bi se odredio točan uzrok.