Zdravi ljudi se značajno razlikuju u svojoj cjelokupnoj osobnosti, raspoloženju i ponašanju. Svaka osoba se također razlikuje iz dana u dan, ovisno o okolnostima. Međutim, iznenadna, velika promjena osobnosti i / ili ponašanja, posebno ona koja nije povezana s očiglednim događajem (kao što je uzimanje droge ili gubitak voljene osobe), često ukazuje na problem.
(Vidi također Pregled duševnih bolesti.)
Promjene osobnosti i ponašanja mogu se grubo kategorizirati kao jedno od sljedećeg:
Ove kategorije nisu poremećaji. Oni su samo jedan od načina na koji liječnici organiziraju različite vrste abnormalnih misli, govora i ponašanja. Ove promjene u osobnosti i ponašanju mogu biti uzrokovane fizičkim ili duševnim zdravstvenim problemima.
Ljudi mogu imati više od jedne vrste promjena. Na primjer, ljudi koji imaju smetenost zbog interakcije lijekova ponekad imaju halucinacije, a ljudi s ekstremima raspoloženja mogu imati deluzije.
Smetenost i delirij
Smetenost i delirij odnose se na poremećaj svijesti. Naime, ljudi su manje svjesni svoje okoline i, ovisno o uzroku, mogu biti pretjerano uznemireni i ratoborni ili pospani i tromi. Kod nekih ljudi se izmjenjuje manja budnost i pretjerana budnost. Njihovo razmišljanje djeluje pomućeno, sporo ili neprikladno. Oni imaju problema s fokusiranjem na jednostavna pitanja i sporo reagiraju. Govor može biti nejasan. Često ljudi ne znaju koji je dan i možda neće moći reći gdje se nalaze. Neki ne mogu dati svoje ime.
Delirij često proizlazi iz ozbiljnog, novorazvijenog tjelesnog problema ili reakcije na lijek, posebno kod starijih ljudi. Osobe s delirijem trebaju hitnu liječničku pomoć. Ako se uzrok delirija brzo otkrije i ispravi, delirij se obično može izliječiti.
Deluzije
Deluzije su fiksna lažna uvjerenja koja ljudi imaju unatoč dokazima protiv tih uvjerenja. Neke deluzije se temelje na pogrešnom tumačenju stvarnih percepcija i iskustava. Na primjer, ljudi se mogu osjećati progonjenim, misleći da ih osoba iza njih na ulici prati ili da je obična nesreća svrhovita sabotaža. Drugi ljudi misle da tekstovi pjesama ili novinski članci sadrže poruke koje se odnose na njih.
Neka uvjerenja izgledaju uvjerljivija i teško ih je identificirati kao deluzije jer bi se mogle pojaviti ili su se dogodile u stvarnom životu. Na primjer, ljude povremeno prate vladini istražitelji ili im posao sabotira suradnik. U takvim slučajevima, uvjerenje se može identificirati kao deluzija po tome koliko se ljudi čvrsto drže uvjerenja unatoč dokazima koji govore suprotno.
Druge je deluzije lakše identificirati. Na primjer, u religioznim ili grandioznim deluzijama, ljudi mogu vjerovati da su Isus ili predsjednik države. Neke deluzije su prilično bizarne. Na primjer, ljudi mogu misliti da su svi njihovi organi zamijenjeni dijelovima stroja ili da njihova glava sadrži radio koji prima poruke od vlade.
Neorganiziran govor
Neorganizirani govor odnosi se na govor koji ne sadrži očekivane logičke veze između misli ili između pitanja i odgovora. Na primjer, ljudi mogu prelaziti s jedne teme na drugu bez da završe misao. Teme mogu biti malo povezane ili potpuno nepovezane. U drugim slučajevima, ljudi odgovaraju na jednostavna pitanja s dugim, nekoherentnim odgovorima, punim irelevantnih detalja. Odgovori mogu biti nelogični ili potpuno nesuvisli. Ova vrsta govora razlikuje se od poteškoća u izražavanju ili razumijevanju jezika (afazija) ili oblikovanju riječi (disartrija) koje su uzrokovane poremećajem u mozgu kao što je moždani udar.
Povremeno pogrešni ili namjerno izbjegavajući, nepristojni ili šaljivi govor, ne smatra se neorganiziranim govorom.
Neorganizirano ponašanje
Neorganizirano ponašanje odnosi se na obavljanje neobičnih stvari (kao što su svlačenje ili masturbiranje u javnosti ili vikanje i psovanje bez očiglednog razloga) ili nesposobnost za normalno ponašanje. Osobe s neorganiziranim ponašanjem obično imaju poteškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti (kao što je održavanje dobre osobne higijene ili uzimanje hrane).
halucinacije
Halucinacije se odnose na čujenje, viđenje, mirisanje, kušanje ili osjećanje stvari koje zapravo nisu tamo. To jest, ljudi percipiraju stvari, naizgled kroz svoja osjetila, koje nisu uzrokovane vanjskim poticajima. Može biti uključeno bilo koje osjetilo. Najčešće halucinacije uključuju čujenje stvari (slušne halucinacije), obično glasove. Glasovi često daju pogrdne komentare o osobi ili zapovijedaju osobi da nešto učini.
Nisu sve halucinacije uzrokovane duševnim poremećajem. Neke vrste halucinacija vjerojatnije uzrokuje neurološki poremećaj. Na primjer, prije pojave napadaja, ljudi mogu namirisati nešto kada nema mirisa (olfaktorna halucinacija).
Ekstremi raspoloženja
Ekstremi raspoloženja uključuju izljeve bijesa, razdoblja krajnjeg ushićenja (manije) ili depresije, i, obrnuto, konstantno izražavanje malo ili nimalo osjećaja (izgleda kao da ne reagiraju ili su apatični).
Uzroci
Iako ljudi ponekad pretpostavljaju da su promjene u osobnosti, razmišljanju ili ponašanju posljedica duševnog poremećaja, postoje mnogi mogući uzroci. Svi uzroci u konačnici uključuju mozak, ali podjela na četiri kategorije može biti od pomoći:
-
Duševni poremećaji
-
Lijekovi (uključujući intoksikaciju, sustezanje i nuspojave)
-
Poremećaji koji uglavnom utječu na mozak
-
Tjelesni (sustavni) poremećaji koji također utječu na mozak
Duševni poremećaji
Duševni poremećaji uključuju
Lijekovi
Lijekovi mogu utjecati na osobnost ili ponašanje kada uzrokuju
-
Intoksikaciju: Osobito alkohol (kada se konzumira u velikim količinama), amfetamini, kokain, halucinogeni (kao što je LSD), i fenciklidini (PCP)
-
Sustezanje: Alkohol, barbiturati, benzodiazepini, i opioidi
-
Nuspojeve: Lijekovi namijenjeni utjecaju na rad mozga (uključujući antikonvulzive, antidepresive, antipsihotike, sedative, i stimulante), lijekovi s antikolinergičnim učinkom (poput antihistaminika), opioidi za ublažavanje bolova, i kortikosteroidi
Rijetko, određeni antibiotici i lijekovi koji se koriste za liječenje visokog krvnog tlaka uzrokuju promjene u osobnosti i ponašanju.
Poremećaji koji uglavnom utječu na mozak
Ti poremećaji mogu utjecati na osobnost, raspoloženje ili ponašanje. Oni uključuju
Tjelesni poremećaji koji također utječu na mozak
Tjelesni poremećaji koji također utječu na mozak uključuju
-
Zatajenje bubrega
-
Zatajenje jetre
-
Niska razina šećera u krvi (hipoglikemija)
-
Sistemski eritematozni lupus (lupus)
-
Poremećaji štitnjače, kao što je nedovoljno aktivna štitna žlijezda (hipotireoza) ili pretjerano aktivna štitna žlijezda (hipertireoza)
Rjeđe, Lymeova bolest, sarkoidoza, sifilis, ili nedostatak vitamina uzrokuju promjene u osobnosti i ponašanju.
Procjena
Tijekom početne procjene, liječnici pokušavaju utvrditi jesu li simptomi posljedica duševnog ili tjelesnog poremećaja.
Sljedeće informacije mogu pomoći ljudima da odluče kada je potrebna procjena liječnika i pomoći im da znaju što mogu očekivati tijekom procjene.
Znakovi upozorenja
Kod ljudi sa promjenama u osobnosti ili ponašanju, određeni simptomi i karakteristike su razlog za zabrinutost. Ti znakovi upozorenja uključuju
-
Simptome koji se pojavljuju iznenada
-
Pokušaje da naude sebi ili drugima ili prijetnje da će to učiniti
-
Smetenost ili delirij
-
Vrućicu
-
Tešku glavobolju
-
Simptome koji upućuju na neispravan rad mozga, kao što su poteškoće pri hodanju, ravnoteži, ili problema s govorom ili vidom
-
Nedavnu ozljeda glave (unutar nekoliko tjedana)
Kada posjetiti liječnika
Osobe koje imaju znakove upozorenja treba što prije pregledati liječnik. Možda će biti potrebno pozvati provoditelje zakona ako su osobe nasilne.
Osobe koje nemaju znakove upozorenja trebaju posjetiti liječnika u roku od dan ili dva ako je promjena osobnosti ili ponašanja recentna. Ako se promjena dogodila postupno tijekom određenog vremenskog razdoblja, osobe bi trebale posjetiti liječnika čim je to praktično, no i odgoda od tjedan dana ili malo više nije štetna.
Što liječnik radi
Liječnici prvo postavljaju pitanja o simptomima i povijesti bolesti. Liječnici tada obavljaju fizički pregled, uključujući i neurološki pregled s ispitivanjem psihičkog statusa (koji, između ostalog, procjenjuje sposobnost praćenja pažnje, pamćenja i raspoloženja, i sposobnost apstraktnog razmišljanja, slijeđenja uputa i korištenja jezika). Ono što se identificira tijekom anamneze i fizičkog pregleda često upućuje na mogući uzrok promjena i na pretrage koje će možda trebati obaviti (vidi tablicu Neki uzroci i značajke promjena osobnosti i ponašanja).
Pitanja uključuju kada su simptomi započeli. Mnogi duševni poremećaji započinju u tinejdžerskim ili dvadesetim godinama. Ako duševni poremećaj započne tijekom srednje dobi ili kasnije, pogotovo ako nema očitih okidača (poput gubitka voljene osobe), vjerojatnije je da je uzrok tjelesni poremećaj. Također je vjerojatnije da je tjelesni poremećaj uzrok kada se duševni simptomi značajno promijene tijekom srednje dobi ili kasnije kod osoba s kroničnim duševnim poremećajem. Ako su promjene započele nedavno i iznenada kod osobe bilo koje dobi, liječnici pitaju o stanjima koja mogu pokrenuti takve promjene. Na primjer, pitaju jesu li osobe tek počele ili prestale uzimati lijekove na recept ili rekreacijske droge.
Liječnici pitaju o drugim simptomima koji mogu ukazivati na uzrok, kao što su
-
Palpitacije: Moguće prekomjerno djelovanje štitne žlijezde ili korištenje ili sustezanje od lijeka
-
Tremor: Parkinsonova bolest ili sustezanje od lijeka
-
Poteškoće u hodu ili govoru: Multipla skleroza, Parkinsonova bolest, moždani udar ili intoksiciranost opijatima ili sedativima
-
Glavobolja: Infekcija mozga, tumor mozga ili krvarenje u mozgu
-
Utrnulost ili trnci: Moždani udar, multipla skleroza ili nedostatak vitamina
Osobe također pitaju jesu li prethodno dijagnosticirani i liječeni zbog duševnog poremećaja ili poremećaja s napadajima. Ako su liječeni, liječnici pitaju jesu li prestali uzimati lijekove ili su smanjili dozu. Međutim, budući da osobe s duševnim poremećajima također mogu razviti tjelesne poremećaje, liječnici ne pretpostavljaju automatski da je bilo kakvo novo abnormalno ponašanje uzrokovano duševnim poremećajem.
Liječnici se raspituju o tjelesnim poremećajima koje osobe imaju (kao što je dijabetes) i o njihovom načinu života (kao što su bračni status, radna situacija, obrazovanje, korištenje alkohola i droga za rekreaciju i stambeni uvjeti). Liječnici također pitaju imaju li članovi obitelji bilo kakve tjelesne poremećaje koji mogu uzrokovati duševne simptome (kao što je multipla skleroza).
Tijekom fizičkog pregleda, liječnici traže znakove tjelesnih poremećaja i promjena psihičkog statusa, osobito
-
Vrućicu i ubrzani rad srca (ukazuje na infekciju, sustezanje od alkohola ili uporabu amfetamina ili kokaina u visokim dozama)
-
Smetenost ili delirij (upućuje na intoksikaciju ili sustezanje od lijekova)
-
Abnormalnosti tijekom neurološkog pregleda, poput poteškoća u oblikovanju riječi ili razumijevanja jezika (može upućivati na poremećaj u mozgu)
Smetenost i delirij su češće posljedica tjelesnog poremećaja. Osobe s duševnim poremećajima rijetko su smetene ili u delirantne. Međutim, mnogi tjelesni poremećaji koji uzrokuju promjene u ponašanju ne uzrokuju smetenost ili delirij, ali često uzrokuju druge simptome koji mogu izgledati kao duševni poremećaj.
Liječnici savijaju vrat osobe prema naprijed. Ako je to teško ili bolno, uzrok može biti meningitis. Liječnici provjeravaju otekline na nogama i trbuhu koje mogu nastati zbog zatajenja bubrega ili jetre. Ako koža ili bjeloočnice izgledaju žuto, uzrok može biti zatajenje jetre.
Liječnici mogu pregledati unutrašnjost očiju ručnim uređajem koji izgleda kao mala svjetiljka (naziva se oftalmoskop). Ako liječnici vide oticanje dijela optičkog živca (edem optičkog diska), pritisak unutar lubanje može biti povećan, a tumori ili krvarenje u mozgu mogu biti uzrok duševnih simptoma.
Neki uzroci i značajke promjena osobnosti i ponašanja
|
Uzrok
|
Zajedničke značajke *
|
Pretrage
|
|---|
|
* Značajke uključuju simptome i rezultate liječničkog pregleda. Navedene značajke su tipične, ali ne uvijek prisutne.
|
|
CT = kompjutorska tomografija; EKG = elektrokardiografija; EEG = elektroencefalografija; IQ = kvocijent inteligencije; MRI = snimanje magnetskom rezonancijom; PET = emisijska pozitronska tomografija.
|
|
Duševni poremećaji
|
|---|
|
Bipolarni poremećaj
|
Simptomi koji se javljaju u epizodama koje traju od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci i uključuju maniju, depresiju ili oboje
Epizode manije:
-
Ushićenje ili razdražljivost
-
Grandioznost
-
Razgovorljivost
-
Povećana aktivnost
-
Smanjena potreba za spavanjem
-
Bijeg misli, skakanje s jedne ideje na drugu
-
Ponekad halucinacije ili deluzije progona
Epizode depresije:
-
Osjećaj krivnje ili bezvrijednosti
-
Tuga, očaj i pesimistično raspoloženje
-
Gubitak interesa za tipične užitke
-
Nedostatak energije
-
Previše spavanja ili poteškoće sa spavanjem
-
Misli o smrti ili samoubojstvu
|
Pregled liječnika
|
|
Depresija
|
Epizode depresije opisane u bipolarnom poremećaju (vidi gore) bez povijesti manije
|
Pregled liječnika
|
|
Shizofrenija
|
Obično simptomi koji se razvijaju sporo, s blago nezorganiziranim razmišljanjem i teškoćom suočavanja s dnevnim rutinama
Kasniji simptomi:
-
Deluzije i / ili halucinacije
-
Često nezainteresiranost i nedostatak emocija
-
Sve više neorganizirano razmišljanje i ponašanje
-
Poteškoće održavanja odnosa i zapošljavanja
|
Pregled liječnika
|
|
Tvari
|
|---|
|
Upotreba tvari, osobito
-
Alkohol
-
Amfetamini
-
Kokain
-
Halucinogeni
-
fenciklidini (PCP)
|
Agitacija i ponekad panika ili agresija
Ponekad halucinacije
S dugotrajnom upotrebom alkohola:
Uz dugotrajnu upotrebu amfetamina:
S kratkotrajnom prekomjernom uporabom amfetamina ili kokaina:
|
Pregled liječnika
Ponekad testovi krvi ili urina za detekciju tvari
Ponekad EEG (koji bilježi električnu aktivnost mozga)
|
|
Sustezanje od lijekova / tvari, posebno
-
Alkohol
-
Barbiturati
-
Benzodiazepini
|
Tipično značajna smetenost i delirij
Tresanje (tremor), glavobolja, znojenje, vrućica i ubrzani otkucaji srca ili palpitacije
Ponekad napadaji, halucinacije i poremećaji spavanja
Obično kod ljudi koji koriste lijekove / tvari
|
Pregled liječnika
Ponekad testovi krvi ili urina za detekciju lijekova / tvari
|
|
Nuspojave lijeka
|
Različite, ovisno o lijeku
Lijekovi s antikolinergičkim učincima, kao što su
|
Pregled liječnika
Ponekad ukidanje lijeka kako bi se vidjelo da li će se simptomi povući
|
|
Poremećaji mozga
|
|---|
|
Alzheimerova bolest
|
Simptomi koji polako napreduju
Gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u pronalaženju pravih riječi i loša prosudba
Poteškoće s dnevnim aktivnostima (kao što je balansiranje čekovne knjižice ili pronalaženje puta u njihovom susjedstvu)
Obično kod osoba starijih od 60 godina
|
Pregled liječnika
Često CT, MRI, ili PET mozga
Detaljno ispitivanje psihičkih funkcija koje uključuje niz pitanja i zadataka (neuropsihološko testiranje)
|
|
Infekcije mozga kao što su
|
Glavobolja
Obično smetenost i vrućica
Bol i / ili ukočenost kada liječnik savije vrat naprijed (češće kod osoba s meningitisom)
Kod herpes simpleks encefalitisa - halucinacije neugodnih mirisa i ponekad napadaji
|
Lumbalna punkcija
Često CT ili MRI mozga
Kultura uzoraka krvi, urina i materijala iz grla
EEG
|
|
Ozljede glave (kao što je sindrom nakon potresa mozga)
|
Zaborav i glavobolje
Emocionalna nestabilnost u tjednima nakon značajne ozljede glave
|
CT ili MRI mozga
Ispitivanje IQ i izvršnih funkcija kao što su sposobnost planiranja i rješavanja problema (neurokognitivno testiranje)
|
|
Tumori mozga ili krvarenje u mozgu
|
Kod tumora mozga, glavobolja koja se postupno razvija i često je gora tijekom noći ili rano ujutro i kada se leži ravno
Kod krvarenja, glavobolja koja počinje iznenada (zove se glavobolja groma)
Često smetenost i pospanost
Ponekad napadaji
|
CT ili MRI mozga
|
|
Multipla skleroza
|
Slabost i / ili utrnulost koja dolazi i prolazi u različitim dijelovima tijela
Ponekad djelomični gubitak vida ili dvostruki vid
Ponekad simptomi koji se pogoršavaju toplinom (npr. toplom kupkom ili vrućim vremenom)
|
MRI mozga i leđne moždine
Ponekad lumbalna punkcija
Studije provođenja živca (mjerenje koliko brzo živci prenose signale) i elektromiografija (stimulacija mišića i bilježenje njihove električne aktivnosti)
|
|
Parkinsonova bolest
|
Podrhtavanje (tremor) ruku i prstiju u mirovanju
Ukočenost i poteškoće pri kretanju i održavanju ravnoteže
Usporeni govor i ograničeni izrazi lica
|
Pregled liječnika
|
|
Poremećaji s napadajima (tipično kompleksni parcijalni napadaji)
|
Epizode nenormalnog ponašanja
Obično smetenost i buljenje
Ponekad nevoljno žvakanje, dodirivanje usana jednom uz drugu i besciljni pokreti udova
Tipično bez gubitka svijesti i bez općeg podrhtavanja tijela (konvulzije)
Ponekad halucinacije mirisa ili okusa
|
MRI mozga
EEG
|
|
Moždani udar
|
Simptomi koji se pojavljuju iznenada
Obično slabost ili paraliza na jednoj strani tijela i nestabilnost pri hodanju
|
CT ili MRI mozga
|
|
Tjelesni (sustavni) poremećaji
|
|---|
|
Hipoglikemija (niska razina šećera u krvi)
|
Slabost, znojenje i smetenost
Gotovo uvijek kod ljudi koji uzimaju lijekove za dijabetes
|
Pretrage za mjerenje razine šećera (glukoze) u krvi
|
|
Zatajenja bubrega
|
Oticanje nogu, gubitak apetita i mučnina
Slabost koja se obično razvija nekoliko tjedana
|
Pretrage krvi i urina za procjenu funkcioniranja bubrega
|
|
Zatajenje jetre
|
Žuta boja kože i / ili bjeloočnice (žutica)
Obično oticanje nogu i / ili trbuha
Crvenkasto ljubičasti osip malih točkica (petehije)
Obično kod ljudi za koje se zna da imaju poremećaj jetre
|
Krvne pretrage za procjenu funkcioniranja jetre (testovi funkcije jetre)
|
|
Sistemski eritematozni lupus (lupus)
|
Obično bolni, otečeni zglobovi
Često osip, osobito na licu ili područjima izloženim sunčevom svjetlu
Ponekad glavobolja
|
Krvne pretrage za provjeru određenih antitijela
|
|
Poremećaji štitne žlijezde, uključujući
|
Tipično kod hipertireoze: Lupanje srca, prekomjerno znojenje, poteškoće u podnošenju topline, povećan apetit, gubitak težine, drhtavica (tremor), a ponekad i ispupčene oči
Tipično kod hipotireoze: Umor, konstipacija, poteškoće u podnošenju hladnoće, smanjen apetit, povećanje težine, spori govor, tromost, otečeno lice, opušteni kapci, gruba i zadebljala suha koža, gubitak obrva
|
Krvne pretrage za procjenu funkcioniranja štitne žlijezde
|
|
Nedostatak vitamina, poput nedostatka tiamina ili vitamina B12
|
Dezorijentacija, oslabljeno pamćenje i razdražljivost
Nenormalne senzacije u rukama i nogama
Ostali simptomi, ovisno o tome koji je vitamin nedostatan
|
Krvni testovi za mjerenje razine vitamina
|
Pretrage
Pretrage obično uključuju sljedeće:
-
Mjerenje razine kisika u krvi pomoću senzora pričvršćenog na vršak prsta osobe (pulsna oksimetrija)
-
Krvne pretrage za mjerenje razine šećera (glukoze)
-
Krvni testovi za mjerenje razine alkohola i razine bilo koje antikonvulzivne terapije koju osoba uzima
-
Testovi urina za provjeru na droge
-
Kompletna krvna slika (CBC)
-
Ponekad krvne pretrage za mjerenje razine elektrolita i za procjenu funkcije bubrega.
Za većinu ljudi za koje se zna da imaju duševni poremećaj, daljnja obrada nije potrebna ako su njihovi jedini simptomi pogoršanje njihovih tipičnih simptoma, ako su budni i pri svijesti, te ako su rezultati ovih pretraga i njihov fizički pregled normalni.
Za većinu drugih ljudi, obično se obavljaju krvne pretrage za provjeru zaraze HIV-om.
Ostali testovi rade se uglavnom na temelju simptoma i rezultata pregleda (vidi tablicu Neki uzroci i značajke promjena osobnosti i ponašanja). Testovi mogu uključivati
-
Kompjuterizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MRI) mozga: Ako su se tek pojavili simptomi mentalne disfunkcije ili ako ljudi imaju delirij, glavobolju, nedavnu ozljedu glave ili bilo kakvu abnormalnost otkrivenu tijekom neurološkog pregleda
-
Lumbalna punkcija: ako ljudi imaju simptome meningitisa ili ako su rezultati CT-a normalni u osoba s vrućicom, glavoboljom ili delirijem
-
Krvne pretrage za procjenu funkcije štitne žlijezde: Ako ljudi uzimaju litij, imaju simptome poremećaja štitne žlijezde, ili su stariji od 40 godina i imaju promjene u osobnosti ili ponašanju koje su tek započele (osobito osobe s obiteljskom anamnezom poremećaja štitne žlijezde i žene)
-
Rendgenski snimak prsnog koša: Ako ljudi imaju vrućicu ili produktivni kašalj ili iskašljavaju krv
-
Krvne kulture (za provjeru bakterija u krvotoku): Ako su ljudi jako bolesni i imaju vrućicu
-
Krvne pretrage za procjenu funkcije jetre: Ako ljudi imaju simptome poremećaja jetre ili povijest zlouporabe alkohola ili droga ili ako određene informacije o njima nisu dostupne
Liječenje
Osnovno se stanje ispravlja ili liječi kad je to moguće. Bez obzira na uzrok, ljudi koji predstavljaju opasnost za sebe ili druge obično trebaju biti hospitalizirani i liječeni bez obzira žele li ili ne. Mnoge države zahtijevaju da takve odluke donosi netko tko je imenovan za donošenje odluka o zdravstvenoj skrbi za duševno bolesnu osobu (zamjenski donositelj odluka). Ako osoba nije imenovala donositelja odluke, liječnici se mogu obratiti najbližoj rodbini ili sud može odrediti hitnog skrbnika.
Osobe koje nisu opasne za sebe ili druge, mogu odbiti procjenu i liječenje, unatoč poteškoćama koje njihovo odbijanje može stvoriti za njih i njihovu obitelj.
Ključne točke
-
Nisu sve promjene u osobnosti i ponašanju posljedica duševnih poremećaja.
-
Drugi uzroci uključuju lijekove (uključujući sustezanje i nuspojave), poremećaje koji uglavnom utječu na mozak i tjelesne sustavne poremećaje koji utječu na mozak.
-
Liječnici su posebno zabrinuti za osobe koje imaju smetenost ili delirij, vrućicu, glavobolju, simptome koji upućuju na neispravnost mozga ili nedavnu ozljedu glave te za ljude koji žele naštetiti sebi ili drugima.
-
Tipično, liječnici obavljaju krvne testove za mjerenje razine kisika, šećera (glukoze) i određenih lijekova (kao što su antikonvulzivi) koje osoba uzima, a mogu i druge testove na temelju simptoma i rezultata pregleda.