Zdravi ljudi se značajno razlikuju po svojoj cjelokupnoj ličnosti, raspoloženju i ponašanju. Svaka osoba se također razlikuje iz dana u dan, ovisno o okolnostima. Međutim, iznenadna, velika promjena vezana uz ličnost i / ili ponašanje, posebno ona koja nije povezana s očiglednim događajem (kao što je uzimanje droge ili gubitak voljene osobe), često ukazuje na problem.
(Vidi također Pregled mentalnih bolesti.)
Iznenadne promjene u ličnosti i ponašanju mogu se grubo kategorizirati kao one koje uključuju jednu od sljedećih vrsta simptoma:
Ove kategorije nisu poremećaji. Oni su samo jedan od načina na koji liječnici organiziraju različite vrste abnormalnih misli, govora i ponašanja. Ove promjene u ličnosti i ponašanju mogu biti uzrokovane tjelesnim ili mentalnim zdravstvenim problemima.
Ljudi mogu imati više od jedne vrste promjena. Na primjer, ljudi koji imaju smetenost zbog interakcije lijekova ponekad imaju halucinacije, a ljudi s ekstremima raspoloženja mogu imati deluzije.
Smetenost i delirij
Smetenost i delirij odnose se na poremećaj svijesti. To jest, ljudi su tada manje svjesni svoje okoline i, ovisno o uzroku, mogu biti pretjerano uznemireni i ratoborni ili pospani i tromi. Kod nekih ljudi se izmjenjuje smanjena budnost i pretjerana budnost. Njihovo razmišljanje djeluje pomućeno, sporo ili neprikladno. Oni imaju problema s fokusiranjem na jednostavna pitanja i sporo reagiraju. Govor može biti nejasan. Često ne znaju koji je dan i nekada ne mogu reći gdje se nalaze. Neki ne znaju svoje ime.
Delirij često proizlazi iz ozbiljnog, novorazvijenog tjelesnog problema ili reakcije na lijek, posebno kod starijih ljudi. Osobe s delirijem trebaju hitnu liječničku pomoć. Ako se uzrok delirija otkrije i brzo ispravi, delirij se obično može izliječiti.
Deluzije
Deluzije su fiksna lažna uvjerenja koja ljudi imaju unatoč dokazima koji govore suprotno. Neke deluzije se temelje na pogrešnom tumačenju stvarnih percepcija i iskustava. Na primjer, ljudi se mogu osjećati progonjenima, misleći da ih prati osoba iza njih na ulici ili da je obična nesreća namjerna sabotaža. Drugi ljudi misle da tekstovi pjesama ili novinski članci sadrže poruke koje se odnose na njih (ideje odnosa).
Neka se uvjerenja čine uvjerljivija i teško ih je identificirati kao deluzije jer bi se mogle dogoditi ili su se dogodile u stvarnom životu. Na primjer, ljude povremeno prate državni istražitelji ili kolege sabotiraju rad. U takvim slučajevima, uvjerenje se može identificirati kao deluzija po tome koliko se ljudi čvrsto drže uvjerenja unatoč dokazima koji govore suprotno.
Druge je deluzije lakše identificirati. Na primjer, u religioznim ili grandioznim deluzijama, ljudi mogu vjerovati da su Isus ili predsjednik države. Neke deluzije su prilično bizarne. Na primjer, ljudi mogu misliti da su im svi njihovi organi zamijenjeni dijelovima stroja ili da se u njihovoj glavi nalazi radio koji prima poruke od vlade.
Dezorganiziran govor
Dezorganiziran govor odnosi se na govor koji ne sadrži očekivane logičke veze između misli ili između pitanja i odgovora. Na primjer, ljudi mogu prelaziti s jedne teme na drugu bez da završe misao. Teme mogu biti slabo povezane ili potpuno nepovezane. U drugim slučajevima, ljudi odgovaraju na jednostavna pitanja s dugim, nespretnim odgovorima, punim nevažnih detalja. Odgovori mogu biti nelogični ili potpuno nesuvisli. Ova vrsta govora razlikuje se od poteškoća u izražavanju ili razumijevanju jezika (afazija) ili oblikovanju riječi (disartrija) koje su uzrokovane poremećajem mozga kao što je moždani udar.
Povremeno pogrešni ili namjerno izbjegavajući, nepristojni ili šaljivi govor, ne smatra se dezorganiziranim govorom.
Dezorganizirano ponašanje
Dezorganizirano ponašanje odnosi se na sasvim neuobičajene radnje (kao što su svlačenje ili masturbiranje u javnosti ili vikanje i psovanje bez očiglednog razloga). Osobe s dezorganiziranim ponašanjem obično imaju poteškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti (kao što je održavanje adekvatne osobne higijene ili uzimanje hrane).
Halucinacije
Halucinacije se odnose na pojavu kada osoba čuje, vidi, namiriše, okusi ili dodiruje nešto čega zapravo nema. To jest, ljudi percipiraju stvari, naizgled kroz svoja osjetila, koje nisu uzrokovane vanjskim podražajem. Može biti uključeno bilo koje osjetilo. Najčešće halucinacije uključuju slušne (auditivne halucinacije), obično glasove. Glasovi često daju pogrdne komentare o osobi ili zapovijedaju osobi da nešto učini.
Nisu sve halucinacije uzrokovane mentalnim poremećajem. Psihodelične droge, kao što su LSD, meskalin i psilocibin, nazivaju se halucinogenima jer mogu uzrokovati vizualne halucinacije. Neke vrste halucinacija vjerojatnije su uzrokovane neurološkim poremećajem. Na primjer, prije pojave epileptičnog napadaja, ljudi mogu namirisati nešto kada nema podražaja (olfaktorna halucinacija).
Ekstremi raspoloženja
Ekstremi raspoloženja uključuju izljeve bijesa, razdoblja ekstremnog ushićenja (manije) ili depresije, i, obrnuto, konstantno izražavanje malo ili nimalo osjećaja (izgleda kao da ne reagiraju ili su apatični).
Uzroci
Iako ljudi ponekad pretpostavljaju da su promjene u ličnosti, razmišljanju ili ponašanju posljedica mentalnog poremećaja, postoje mnogi mogući uzroci. Svi uzroci u konačnici uključuju mozak, ali podjela na četiri kategorije može biti od pomoći:
Mentalni poremećaji
Lijekovi (uključujući intoksikaciju, sustezanje i nuspojave)
Poremećaji koji pretežno utječu na mozak
Tjelesni (sustavni) poremećaji koji također utječu na mozak
Mentalni poremećaji
Mentalni poremećaji uključuju
Lijekovi
Lijekovi mogu utjecati na ličnost ili ponašanje kada uzrokuju
Intoksikaciju: Osobito alkohol (kada se konzumira u velikim količinama), amfetamini, kokain, halucinogeni (kao što je LSD), i fenciklidini (PCP)
Sustezanje: Alkohol, barbiturati, benzodiazepini, i opioidi
Nuspojave: Lijekovi koji utječu na funkciju mozga (uključujući antiepileptike, antidepresive, antipsihotike, sedative, i stimulanse), lijekovi s antikolinergičnim učinkom (kao što su antihistaminici), opioidni analgetici, i kortikosteroidi
Rijetko, određeni antibiotici i lijekovi koji se koriste za liječenje visokog krvnog tlaka uzrokuju promjene u ličnosti i ponašanju.
Poremećaji koji pretežno utječu na mozak
Ovi poremećaji mogu utjecati na ličnost, raspoloženje ili ponašanje. Oni uključuju
Tjelesni poremećaji koji također utječu na mozak
Tjelesni poremećaji koji također utječu na mozak uključuju
Rjeđe, Lymeova bolest, sarkoidoza, sifilis, ili nedostatak vitamina uzrokuju promjene u ličnosti i ponašanju.
Procjena
Tijekom početne procjene, liječnici pokušavaju utvrditi jesu li simptomi posljedica mentalnog ili tjelesnog poremećaja.
Sljedeće informacije mogu pomoći ljudima da odluče kada je potrebna procjena liječnika i pomoći im da znaju što mogu očekivati tijekom procjene.
Znakovi upozorenja
Kod ljudi sa promjenama u ličnosti ili ponašanju, određeni simptomi i karakteristike su razlog za zabrinutost. Ti znakovi upozorenja uključuju
Simptome koji se pojavljuju iznenada
Pokušaje da naude sebi ili drugima ili prijetnje da će to učiniti
Smetenost ili delirij
Vrućicu
Tešku glavobolju
Simptome koji upućuju na neispravan rad mozga, kao što su poteškoće pri hodanju, ravnoteži, ili problemi s govorom ili vidom
Nedavnu ozljedu glave (unutar nekoliko tjedana)
Kada posjetiti liječnika
Osobe koje imaju znakove upozorenja treba što prije pregledati liječnik. Možda će biti potrebno pozvati policijske službenike ako su osobe nasilne.
Što liječnik radi
Liječnici prvo postavljaju pitanja o simptomima i povijesti bolesti. Liječnici zatim obavljaju fizički pregled, uključujući i neurološki pregled s ispitivanjem psihičkog statusa (koji, između ostalog, procjenjuje sposobnost pažnje, pamćenje i raspoloženje, i sposobnost apstraktnog razmišljanja, slijeđenja uputa i korištenja jezika). Ono što se identificira tijekom anamneze i fizičkog pregleda često upućuje na mogući uzrok promjena i na pretrage koje će možda trebati obaviti (vidi tablicu Određeni uzroci i značajke promjena ličnosti i ponašanja).
Pitanja uključuju kada su simptomi započeli. Mnogi mentalni poremećaji započinju u tinejdžerskim ili dvadesetim godinama. Ako mentalni poremećaj započne tijekom srednje dobi ili kasnije, pogotovo ako nema očitih okidača (poput gubitka voljene osobe), vjerojatnije je da je uzrok tjelesni poremećaj. Također je vjerojatnije da je tjelesni poremećaj uzrok kada se mentalni simptomi značajno promijene tijekom srednje dobi ili kasnije kod osoba s kroničnim mentalnim poremećajem. Ako su promjene započele nedavno i iznenada kod osobe bilo koje dobi, liječnici pitaju o stanjima koja mogu pokrenuti takve promjene. Na primjer, pitaju jesu li osobe tek počele ili prestale uzimati lijekove na recept ili rekreacijske droge.
Liječnici pitaju o drugim simptomima koji mogu ukazivati na uzrok, kao što su
Palpitacije: Moguće prekomjerno djelovanje štitne žlijezde ili upotreba ili prestanak uzimanja lijeka (sustezanje)
Tremor: Parkinsonova bolest ili sustezanje od lijeka
Poteškoće u hodu ili govoru: Multipla skleroza, Parkinsonova bolest, moždani udar ili intoksiciranost opijatima ili sedativima
Glavobolja: Infekcija mozga, tumor mozga ili krvarenje u mozgu
Utrnulost ili trnci: Moždani udar, multipla skleroza ili nedostatak vitamina
Osobe također pitaju jesu li prethodno dijagnosticirani i liječeni zbog mentalnog poremećaja ili epilepsije. Ako su liječeni, liječnici pitaju jesu li prestali uzimati lijekove ili su smanjili dozu. Međutim, budući da osobe s menatlnim poremećajima također mogu razviti tjelesne poremećaje, liječnici ne pretpostavljaju automatski da je bilo kakvo novo abnormalno ponašanje uzrokovano mentalnim poremećajem.
Liječnici se raspituju o tjelesnim poremećajima koje osobe imaju (kao što je dijabetes) i o njihovom načinu života (kao što su bračni status, radna situacija, obrazovanje, korištenje alkohola, duhana i rekreacijskih droga te stambeni uvjeti). Liječnici također pitaju imaju li članovi obitelji bilo kakve tjelesne poremećaje koji mogu uzrokovati psihičke simptome (kao što je multipla skleroza).
Tijekom fizičkog pregleda, liječnici traže znakove tjelesnih poremećaja i promjena psihičkog statusa, osobito
Vrućicu i ubrzani rad srca (ukazuje na infekciju, sustezanje od alkohola ili uporabu amfetamina ili kokaina u visokim dozama)
Smetenost ili delirij (upućuje na intoksikaciju ili sustezanje od lijekova)
Abnormalnosti tijekom neurološkog pregleda, poput poteškoća u oblikovanju riječi ili razumijevanja jezika (može upućivati na poremećaj mozga)
Smetenost i delirij su češće posljedica tjelesnog poremećaja. Osobe s mentalnim poremećajima rijetko su smetene ili delirantne. Međutim, mnogi tjelesni poremećaji koji uzrokuju promjene u ponašanju ne uzrokuju smetenost ili delirij, ali često uzrokuju druge simptome koji mogu izgledati kao mentalni poremećaj.
Liječnici savijaju vrat osobe prema naprijed. Ako je to teško ili bolno, uzrok može biti meningitis. Liječnici provjeravaju otekline na nogama i trbuhu koje mogu nastati zbog zatajenja bubrega ili jetre. Ako koža ili bjeloočnice izgledaju žuto, uzrok može biti zatajenje jetre.
Liječnici mogu pregledati unutrašnjost očiju ručnim uređajem koji izgleda kao mala svjetiljka (naziva se oftalmoskop). Ako liječnici vide oticanje dijela optičkog živca (edem optičkog diska), tlak unutar lubanje može biti povećan, a tumori ili krvarenje u mozgu mogu biti uzrok psihičkih simptoma.
Neki uzroci i značajke promjena ličnosti i ponašanjaUzrok | Uobičajene značajke * | Pretrage |
|---|
* Značajke uključuju simptome i rezultate liječničkog pregleda. Navedene značajke su tipične, ali ne uvijek prisutne. |
CT = kompjutoritirana tomografija; EEG = elektroencefalografija; IQ = kvocijent inteligencije; MRI = magnetska rezonanca; PET = pozitronska emisijska tomografija. |
Mentalni poremećaji |
|---|
Bipolarni poremećaj | Simptomi koji se javljaju u epizodama koje traju od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci i uključuju maniju, depresiju ili oboje Epizode manije: Ushićenje ili razdražljivost Grandioznost (pretjeran osjećaj superiornosti, moći, znanja ili identiteta) Razgovorljivost Povećana aktivnost Smanjena potreba za spavanjem Bijeg misli, skakanje s jedne ideje na drugu Ponekad halucinacije ili deluzije progona
Epizode depresije: Osjećaj krivnje ili bezvrijednosti Tuga, očaj i pesimistično raspoloženje Gubitak interesa za tipične užitke Nedostatak energije Previše spavanja ili poteškoće sa spavanjem Misli o smrti ili samoubojstvu
| Pregled liječnika |
Depresija | Epizode depresije kao što je opisano u bipolarnom poremećaju (vidi gore) bez povijesti manije | Pregled liječnika |
Shizofrenija | Obično se simptomi razvijaju polako, isprva s blago dezorganiziranim mišljenjem i poteškoćama suočavanja s dnevnim rutinama Kasniji simptomi: Deluzije i / ili halucinacije Često nezainteresiranost i nedostatak emocija Sve dezorganiziranije mišljenje i ponašanje Poteškoće u održavanju odnosa i zaposlenja
| Pregled liječnika |
Lijekovi |
|---|
Konzumacija supstanci, osobito | Uznemirenost, a ponekad i panika ili agresija Ponekad halucinacije Uz dugotrajnu upotrebu alkohola: Uz dugotrajnu upotrebu amfetamina: Uz kratkotrajnu prekomjernu uporabu amfetamina ili kokaina: | Pregled liječnika Ponekad testovi krvi ili urina za detekciju supstanci Ponekad EEG (koji bilježi električnu aktivnost mozga) |
Sustezanje od lijekova / supstanci, posebno Alkohola Barbiturata Benzodiazepina
| Tipično značajna smetenost i delirij Drhtanje (tremor), glavobolja, znojenje, vrućica i ubrzani otkucaji srca ili palpitacije Ponekad epileptični napadaji, halucinacije i poremećaji spavanja Pojava nakon smanjenja ili prestanka uzimanja lijeka | Pregled liječnika Ponekad testovi krvi ili urina za detekciju supstanci |
Nuspojave lijeka | Razlikuju se, ovisno o lijeku Lijekovi s antikolinergičkim učincima | Pregled liječnika Ponekad ukidanje lijeka kako bi se vidjelo da li će se simptomi povući |
Poremećaji mozga |
|---|
Alzheimerova bolest | Simptomi koji polako napreduju Gubitak kratkotrajnog pamćenja, poteškoće u pronalaženju pravih riječi i loša prosudba Poteškoće s dnevnim aktivnostima (kao što je balansiranje čekovne knjižice ili snalaženje u susjedstvu) Obično kod osoba starijih od 60 godina | Pregled liječnika Često CT, MRI, ili PET mozga Detaljno ispitivanje psihičkih funkcija koje uključuje niz pitanja i zadataka (neuropsihologijsko testiranje) |
Infekcije mozga kao što su | Glavobolja Obično smetenost i vrućica Bol i / ili ukočenost kada liječnik savije vrat naprijed (češće kod osoba s meningitisom) Kod herpes simpleks encefalitisa - halucinacije neugodnih mirisa i ponekad epileptični napadaji | Lumbalna punkcija Često CT ili MRI mozga Kultura uzoraka krvi, urina i materijala iz grla EEG |
Ozljede glave (kao što je sindrom nakon potresa mozga) | Zaboravljivost i glavobolje Emocionalna nestabilnost u tjednima nakon značajne ozljede glave | CT ili MRI mozga Ispitivanje IQ i izvršnih funkcija kao što su sposobnost planiranja i rješavanja problema (neurokognitivno testiranje) |
Tumori mozga ili krvarenje u mozgu | Kod tumora mozga, glavobolja koja se postupno razvija i često je gora tijekom noći ili rano ujutro i kada se leži ravno Kod krvarenja, glavobolja koja počinje iznenada (naziva se glavobolja "udara groma") Često smetenost i pospanost Ponekad epileptični napadaji | CT ili MRI mozga |
Multipla skleroza | Slabost i / ili utrnulost koja dolazi i prolazi u različitim dijelovima tijela Ponekad djelomični gubitak vida ili dvostruki vid Ponekad simptomi koji se pogoršavaju toplinom (npr. toplom kupkom ili vrućim vremenom) | MR mozga i leđne moždine Ponekad lumbalna punkcija Ispitivanje neuronalnog provođenja (mjerenje brzine provođenja živaca) i elektromiografija (električna stimulacija mišića i mjerenje njihove aktivnosti) |
Parkinsonova bolest | Tremor ruku i prstiju u mirovanju Ukočenost i poteškoće pri kretanju i održavanju ravnoteže Usporeni govor i ograničeni izrazi lica | Pregled liječnika |
Epilepsije (tipično kompleksni parcijalni napadaji) | Epizode nenormalnog ponašanja Obično zbunjenost i buljenje Ponekad nevoljno žvakanje, dodirivanje usana jednom uz drugu i besciljni pokreti udova Tipično bez gubitka svijesti i bez općeg podrhtavanja tijela (konvulzije) Ponekad halucinacije mirisa ili okusa | MR mozga EEG |
Moždani udar | Simptomi koji se pojavljuju iznenada Obično slabost ili paraliza na jednoj strani tijela i nestabilnost pri hodanju | CT ili MRI mozga |
Tjelesni (sustavni) poremećaji |
|---|
Hipoglikemija (niska razina šećera u krvi) | Slabost, znojenje i smetenost Gotovo uvijek kod ljudi koji uzimaju lijekove za dijabetes | Pretrage za mjerenje razine šećera (glukoze) u krvi |
Zatajenje bubrega | Oticanje nogu, gubitak apetita i mučnina Slabost koja se obično razvija nekoliko tjedana | Pretrage krvi i urina za procjenu funkcioniranja bubrega |
Zatajenje jetre | Žuta boja kože i / ili bjeloočnice (žutica) Obično oticanje nogu i / ili trbuha Crvenkasto ljubičasti osip malih točkica (petehije) Obično kod ljudi za koje se zna da imaju poremećaj jetre | Krvne pretrage za procjenu funkcioniranja jetre (testovi funkcije jetre) |
Sistemski eritemski lupus (lupus) | Obično bolni, otečeni zglobovi Često osip, osobito na licu ili područjima izloženim sunčevom svjetlu Ponekad glavobolja | Krvne pretrage za provjeru određenih antitijela |
Poremećaji štitne žlijezde, uključujući | Tipično kod hipertireoze: Lupanje srca, prekomjerno znojenje, poteškoće u podnošenju topline, povećan apetit, gubitak težine, drhtavica (tremor), a ponekad i ispupčene oči Tipično kod hipotireoze: Umor, konstipacija, poteškoće u podnošenju hladnoće, smanjen apetit, povećanje težine, spori govor, tromost, otečeno lice, opušteni kapci, gruba i zadebljala suha koža, gubitak obrva | Krvne pretrage za procjenu funkcioniranja štitne žlijezde |
Nedostatak vitamina, poput nedostatka tiamina ili vitamina B12 | Dezorijentacija, oslabljeno pamćenje i razdražljivost Abnormalne senzacije u rukama i nogama Ostali simptomi, ovisno o tome koji vitamin nedostaje | Krvni testovi za mjerenje razine vitamina |
Pretrage
Pretrage obično uključuju sljedeće:
Mjerenje razine kisika u krvi pomoću senzora pričvršćenog na vršak prsta osobe (pulsna oksimetrija)
Krvne pretrage za mjerenje razine šećera (glukoze)
Krvni testovi za mjerenje razine alkohola i razine bilo koje antikonvulzivne terapije koju osoba uzima
Testovi urina za provjeru na droge
Kompletna krvna slika (KKS)
Ponekad krvne pretrage za mjerenje razine elektrolita i za procjenu funkcije bubrega
Za većinu ljudi za koje se zna da imaju mentalni poremećaj, daljnja obrada nije potrebna ako su njihovi jedini simptomi pogoršanje njihovih tipičnih simptoma, ako su budni i pri svijesti, te ako su rezultati ovih pretraga i njihov fizički pregled normalni.
Za većinu drugih ljudi, obično se obavljaju krvne pretrage za provjeru zaraze HIV-om.
Ostali testovi rade se uglavnom na temelju simptoma i rezultata pregleda (vidi tablicu Određeni uzroci i značajke promjena ličnosti i ponašanja). Testovi mogu uključivati
Kompjuterizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonanca (MRI) mozga: Ako su se tek pojavili simptomi mentalne disfunkcije ili ako osobe imaju delirij, glavobolju, nedavnu ozljedu glave ili bilo kakvu abnormalnost otkrivenu tijekom neurološkog pregleda
Lumbalna punkcija: ako ljudi imaju simptome meningitisa ili ako su rezultati CT-a normalni u osoba s vrućicom, glavoboljom ili delirijem
Krvne pretrage za procjenu funkcije štitne žlijezde: Ako ljudi uzimaju litij, imaju simptome poremećaja štitne žlijezde, ili su stariji od 40 godina i imaju promjene u ličnosti ili ponašanju koje su tek započele (osobito osobe s obiteljskom anamnezom poremećaja štitne žlijezde i žene)
Rendgenski snimak prsnog koša: Ako ljudi imaju vrućicu ili produktivni kašalj ili iskašljavaju krv
Krvne kulture (za provjeru bakterija u krvotoku): Ako su ljudi jako bolesni i imaju vrućicu
Krvne pretrage za procjenu funkcije jetre: Ako ljudi imaju simptome poremećaja jetre, kao što je žutica (žućkasta promjena boje kože i bjeloočnica), ili povijest zlouporabe alkohola ili droga, ili ako određene informacije o njima nisu dostupne
Liječenje
Osnovno se stanje ispravlja ili liječi kad je to moguće. Bez obzira na uzrok, ljudi koji predstavljaju opasnost za sebe ili druge obično trebaju biti hospitalizirani i liječeni bez obzira pristaju li na to ili ne. Mnoge države zahtijevaju da takve odluke donosi netko tko je imenovan za donošenje odluka o zdravstvenoj skrbi za mentalno bolesnu osobu (zamjenski donositelj odluka). Ako osoba nije imenovala donositelja odluke, liječnici se mogu obratiti najbližoj rodbini ili sud može odrediti hitnog skrbnika.
Osobe koje nisu opasne za sebe ili druge, mogu odbiti procjenu i liječenje, unatoč poteškoćama koje njihovo odbijanje može stvoriti za njih i njihovu obitelj.
Ključne točke
Nisu sve promjene u ličnosti i ponašanju posljedica mentalnih poremećaja.
Drugi uzroci uključuju lijekove (uključujući sustezanje i nuspojave), poremećaje koji uglavnom utječu na mozak i tjelesne sustavne poremećaje koji utječu na mozak.
Liječnici su posebno zabrinuti za osobe sa simptomima koji upućuju na disfunkciju mozga, kao što su smetenost ili delirij, za one s vrućicom, glavoboljom, te za osobe s nedavnom ozljedom glave i za one koji žele naštetiti sebi ili drugima.
Tipično, liječnici obavljaju pretrage krvi za mjerenje razine kisika, šećera (glukoze) i određenih lijekova (kao što su antikonvulzivi) koje osoba uzima, a mogu napraviti i druge pretrage na temelju simptoma i rezultata pregleda.