Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med.
Prijevod: Marija Ernoić, dr. med.
Živci se povezuju s mišićima na neuromuskularnoj spojnici. Tu se krajevi živčanih vlakana spajaju na posebna mjesta na mišićnoj membrani koja se nazivaju motorne ploče. Ove ploče sadrže receptore koji omogućuju mišiću da reagira na acetilkolin, kemijski glasnik (neurotransmiter) koji se oslobađa živcem i prenosi živčani impuls putem neuromuskularne spojnice. Nakon što živac stimulira mišić na ovom spoju, električni impuls protječe kroz mišić i uzrokuje njegovu kontrakciju. Nakon prijenosa impulsa, acetilkolin se razgrađuje kako ne bi kontinuirano stimulirao mišić.
(Vidi također Pregled perifernog živčanog sustava.)
Neuromuskularna spojnica
Neuromuskularna spojnica mjesto je gdje se završetak živaca spaja s tkivom skeletnog mišića. Signale za kontrakciju mišića pokreću kemikalije, poput neurotransmitera acetilkolina, koje se sa živčanog završetka ili završne ploče motora prenose u mišić.
Poremećaji kod kojih postoji disfunkcija neuromuskularne spojnice su:
Osim toga, mnogi lijekovi mogu uzrokovati disfunkciju neuromuskularnog spoja. Ovi lijekovi uključuju vrlo visoke doze nekih antibiotika, određene insekticide (organofosfati), kemijska ratna sredstva (kao što su plin sarin i Novichok) i kurare. Novichok je razvijen u Rusiji i korišten je u pokušajima atentata. Kurare se koristi za opuštanje mišića tijekom operacije te za paralizu i ubijanje kada se stavi na vrh otrovne strijele. Neke od tih tvari sprječavaju normalnu razgradnju acetilkolina nakon prijenosa živčanog impulsa na mišić.
Poremećaji neuromuskularne spojnice tipično smanjuju aktivnost živčane stanice uzrokujući mišićnu slabost. Ne utječu na osjet (to jest, ne uzrokuju gubitak osjeta ili abnormalne senzacije, kao što su trnci ili osjećaj bockanja).
Neki poremećaji neuromuskularne spojnice smanjuju aktivnost živca, uzrokujući slabost. Drugi poremećaji, poput navedenih, povećavaju aktivnost živaca:
Sindrom ukočene osobe: Tijelo proizvodi protutijela koja napadaju živčane stanice u mozgu i kralježničnoj moždini koje reguliraju kretanje mišića. Kao rezultat, mišići su kontinuirano stimulirani, što dovodi do toga da postanu ukočeni.
Isaacsov sindrom: Živci opetovano šalju električne impulse mišićima. Posljedično, mišići su kontinuirano pretjerano stimulirani. Mišići postaju ukočeni i trzaju, što otežava ili onemogućuje tjelovježbu i neke normalne fizičke aktivnosti.
Iako promjene koje uzrokuju sindrom ukočene osobe potječu uglavnom iz mozga i kralježnične moždine (središnji živčani sustav), također mogu utjecati i na neuromuskularnu spojnicu. Rezultat je kontinuirana stimulacija i kontrakcija mišića.