Bol je neugodan osjećaj koji signalizira stvarnu ili moguću ozljedu.
Bol je najčešći razlog zbog kojeg ljudi posjećuju svog liječnika.
Bol može biti oštra ili tupa, povremena ili stalna, pulsirajuća ili konstantna. Ponekad je teško opisati bol. Bol se može osjetiti na jednom mjestu ili na velikom području. Intenzitet boli može varirati od blage do nepodnošljive.
Ljudi se značajno razlikuju prema sposobnosti da toleriraju bol. Jedna osoba ne može tolerirati bol uzrokovanu malom porezotinom ili modricom, a druga osoba može tolerirati bol uzrokovanu ozljedom nožem ili teškom nesrećom. Sposobnost da se izdrži bol varira prema raspoloženju, osobnosti i okolnostima. U trenutku uzbuđenja tijekom sportske utakmice, sportaš možda neće primijetiti veliku modricu, ali je vjerojatno da će biti vrlo svjestan boli nakon utakmice, osobito ako je momčad izgubila.
U središtu pozornosti: bol kod starijih osoba
|
Bol je česta pojava kod starijih osoba. Međutim, kako ljudi stare, manje se žale na bol. Razlog može biti smanjenje osjetljivosti tijela na bol ili stoički stav prema boli. Neki stariji ljudi pogrešno misle da je bol neizbježan dio starenja i tako ga minimiziraju ili se ne žale na bol.
Najčešći uzrok boli su poremećaji koštanomišićnog sustava. Međutim, mnogi stariji ljudi pate od kronične boli koja može imati brojne uzroke.
Posljedice boli mogu kod starijih osoba biti vrlo ozbiljne:
-
Kronična bol može ih učiniti manje sposobnima za funkcioniranje, a više ovisnima o drugim ljudima.
-
Mogu imati probleme sa spavanjem i posljedično biti iscrpljeni.
-
Mogu izgubiti apetit, što dovodi do pothranjenosti.
-
Bol može spriječiti ljude da komuniciraju s drugima i izlaze van. Kao rezultat toga, oni mogu postati izolirani i depresivni.
-
Bol može ljude učiniti manje aktivnima. Nedostatak aktivnosti može dovesti do gubitka snage mišića i fleksibilnosti, što dodatno otežava aktivnosti i povećava rizik od pada.
Stariji ljudi i lijekovi za suzbijanje boli
Kod stariji ljudi veći je rizik od razvoja nuspojava prilikom uzimanja lijekova protiv bolova (analgetici) nego kod mlađih osoba, a nuspojave su često teže. Navedeni lijekovi mogu duže ostati u tijelu, a stariji ljudi mogu biti osjetljiviji na njih. Mnogi stariji ljudi uzimaju nekoliko lijekova, povećavajući vjerojatnost interakcije lijeka s analgetikom. Takve interakcije mogu smanjiti učinkovitost jednog od lijekova ili povećati rizik od nuspojava.
Starije osobe češće imaju poremećaje koji povećavaju rizik za razvoj nuspojava analgetika.
Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR-i), poput ibuprofena ili naproksena, mogu imati nuspojave. Rizik od nuspojava je veći kod starijih osoba, osobito ako imaju neke druge bolesti ili ako uzimaju NSAR-e u visokim dozama. Na primjer, starije osobe češće imaju bolesti srca ili krvnih žila (kardiovaskularne bolesti) ili čimbenike rizika za razvoj kardiovaskularne bolesti. Za osobe s ovim bolestima ili rizičnim čimbenicima, uzimanje NSAR-a povećava rizik od srčanog ili moždanog udara te razvoja krvnih ugrušaka u nogama ili zatajenja srca.
NSAR-i mogu oštetiti bubrege. Ovaj je rizik veći za starije osobe jer kako ljudi stare, bubrezi imaju tendenciju lošijeg funkcioniranja. Taj je rizik također veći kod osoba koje imaju bolesti bubrega, zatajanje srca, ili bolesti jetre, koji su češći među starijim osobama.
Stariji ljudi imaju veći rizik za razvoj ulkusa ili krvarenja u probavnom sustavu ako uzimaju NSAR-e. Liječnici mogu propisati lijek koji pomaže u zaštiti probavnog sustava od takvih nuspojava. Ovi lijekovi uključuju inhibitore protonske pumpe (kao što je omeprazol) i misoprostol. Ako starije osobe uzimaju NSAR-e, trebaju obavijestiti svog liječnika, kako bi ih se kontroliralo zbog eventualnih nuspojava.
Opioidi češće uzrokuju probleme kod starijih osoba, koje su, čini se, osjetljivije na te lijekove od mlađih ljudi. Kratkotrajno uzimanje opioida kod starijih osoba smanjuje bol i omogućuje im da bolje funkcioniraju fizički, ali može narušiti mentalno funkcioniranje, ponekad uzrokujući smetenost. Opioidi također povećavaju rizik od pada i uzrokuju konstipaciju i retenciju mokraće, što uzrokuje višestruke smetnje kod starijih osoba.
Mnoge starije osobe razumljivo su zabrinute zbog rizika od ovisnosti o opijatima. Međutim, rizik je nizak kada osoba uzima opioide kao što je propisano, ako se propisuju niske doze, a upotrebu opijata nadzire specijalist ili tim liječnika koji pružaju koordiniranu skrb toj osobi. Rizik je veći ako su ljudi ovisnici ili imaju bliskog člana obitelji koji je ovisan o alkoholu, opioidima ili drugim drogama.
Kako bi se smanjio rizik od nuspojava, osobito kada se propisuju opioidi, liječnici u početku propisuju starijim osobama niske doze lijekova. Doza se polako povećava te se prate njezini učinci. Liječnici također odabiru analgetike koji imaju manji rizik za razvoj nuspojava u starijih osoba. Na primjer, paracetamol se obično preferira za liječenje kronične blage ili umjerene boli bez upale umjesto NSAR-a. Određeni NSAR-i (indometacin i ketorolak) i određeni opioidi (kao što je pentazocin) obično se ne daju starijim osobama zbog rizika od nuspojava.
Nemedikamentozno liječenje i podrška od strane skrbnika i članova obitelji ponekad može pomoći starijim osobama da smanje potrebu za analgeticima i izdrže bol.
|
Putevi boli
Bol zbog ozljede počinje u posebnim receptorima za bol koji se nalaze po cijelom tijelu. Ovi receptori za bol prenose živčane signale kao električne impulse duž živaca do leđne moždine, a zatim prema mozgu. Ponekad signal izaziva refleksni odgovor (vidi sliku) Refleksni luk: Bez mozga). Kada signal stigne do leđne moždine, signal se odmah šalje natrag motoričkim živcima na izvorno mjesto boli, što potiče mišiće na kontrakciju bez uključivanja mozga u cijeli proces. Na primjer, kada ljudi nehotice dodirnu nešto vrlo vruće, odmah se odmaknu. Ova refleksna reakcija sprječava trajno oštećenje. Signal boli također se šalje u mozak. Tek kad mozak obrađuje signal i interpretira ga kao bol, ljudi postaju svjesni boli.
Receptori boli i njihovi živčani putevi razlikuju se u različitim dijelovima tijela. Iz tog razloga, osjet boli ovisi o vrsti i mjestu ozljede. Na primjer, receptori za bol u koži su obilni i sposobni su za prijenos preciznih informacija, uključujući gdje se nalazi ozljeda i je li uzrok boli bio oštar, kao što je rana od noža, ili tup, kao što je pritisak, toplina, hladnoća ili svrbež. Suprotno od toga, receptori boli u unutarnjim organima, kao što je crijevo, ograničeni su i neprecizni. Crijeva se mogu stezati, rezati ili spaliti bez stvaranja signala boli. Međutim, istezanje i pritiskanje crijeva mogu uzrokovati ozbiljne bolove, čak i kod nečega što je relativno bezopasno kao što je ''zarobljeni'' mjehurić plina. Mozak ne može identificirati precizan izvor boli u crijevima, teško ju je locirati i vjerojatno će se osjetiti na velikom području.
Refleksni luk: Bez mozga
|
Refleksni luk je put kojim nastaje refleks živaca, kao što je patelarni refleks.
-
1. Blagi udarac koljena podražuje osjetne receptore, stvarajući živčani signal. Signal putuje živcem do kralježnične moždine.
-
2. U kralježničnoj moždini signal se prenosi iz osjetnog živca u motorički živac.
-
3. Motorički živac šalje signal natrag u mišić u području bedra.
-
4. Mišić se kontrahira, što uzrokuje trzaj potkoljenice.
-
5. Cijeli se refleks događa bez sudjelovanja mozga.
|
Ponekad osjet boli u jednom dijelu tijela ne odgovara točno onom dijelu tijela u kojem se nalazi problem jer se bol tamo projicira iz drugog područja. Bol se može projicirati u drugi dio tijela jer signali iz nekoliko dijelova tijela često putuju istim živčanim putovima u kralježničnoj moždini i mozgu. Na primjer, bol zbog srčanog udara može se osjetiti u vratu, čeljusti, rukama ili trbuhu. Bol zbog napada žučnih kamenaca može se osjetiti u stražnjem dijelu ramena.
Što je projicirana bol?
|
Bol koja se osjeća u jednom dijelu tijela ne odgovara točno onom dijelu tijela u kojem se nalazi problem jer se bol tamo projicira iz drugog područja. Na primjer, bol koju uzrokuje srčani udar može se osjećati kao bol u ruci jer osjetne informacije iz srca i ruke putuju istim živčanim putevima u kralježničnoj moždini.
|
Akutna naspram kronična bol
Bol može biti akutna ili kronična. Akutna bol počinje iznenada i obično ne traje dugo (dani, tjedni ili ponekad nekoliko mjeseci). Kronična bol traje mnogo mjeseci ili godina.
Kada je izrazito jaka, akutna bol može uzrokovati anksioznost, ubrzani rad srca, povećanu brzinu disanja, povišen krvni tlak, znojenje i proširene zjenice. Kronična bol obično nema te učinke, ali može dovesti do drugih problema, kao što su depresija, smetnje spavanja, smanjena energija, slab apetit, gubitak težine, smanjeni seksualni nagon i gubitak interesa za aktivnosti.
Uzroci
Različiti tipovi boli imaju različite uzroke.
Nociceptivna bol je posljedica podražaja receptora za bol. Uzrokovana je ozljedom tkiva. Većina bolova, osobito akutna bol, je nociceptivna bol.
Neuropatska bol je rezultat oštećenja ili disfunkcije mozga ili kralježnične moždine (središnjeg živčanog sustava) ili živaca izvan mozga i kralježnične moždine (periferni živčani sustav). Može se dogoditi kada
Nociceptivna ili neuropatska bol ili obje mogu biti uključene u akutnu ili kroničnu bol. Na primjer, kronična bol u donjem dijelu leđa i većina karcinomske boli uglavnom je uzrokovana stalnom stimulacijom receptora za bol (nociceptivna bol). Međutim, kod ovih poremećaja bol može također biti posljedica oštećenja živaca (neuropatska bol).
Psihološki čimbenici također mogu doprinijeti boli. Psihološki čimbenici često utječu na to kako ljudi osjećaju bol i koliko intenzivna se ona njima čini, ali ovi faktori su rijetko jedini uzrok boli.