MSD medicinski priručnik za pacijente

Alati za prevenciju

Autor: Magda Lenartowicz, MD

Urednik sekcije: Ivan Bekavac, dr. med.

Prijevod: Zoran Krišto Legčević, dr. med.

Postoje mnogi alati prevencije, uključujući sljedeće glavne alate:

Uspostavljanje zdravog načina života, koji uključuje navike kao što je vezanje sigurnosnog pojasa u automobilu, zdrava prehrana, dovoljno tjelesne aktivnosti, nošenje kreme za sunčanje i ne pušenje
cijepljenje za sprečavanje zaraznih bolesti kao što su gripa, pneumokokna pneumonija i infekcije u djetinjstvu
Slijedite preporuke za probir tako da se poremećaji poput visokog krvnog tlaka i raka otkriju rano
Ako su ljudi izloženi visokom riziku od razvoja određenih poremećaja (kao što je ateroskleroza) ili imaju takav poremećaj, uzimanje lijekova kako je preporučeno kako bi se spriječio razvoj ili pogoršanje poremećaja (preventivna terapija lijekovima, također poznata kao kemoprevencija)

Preventivna terapija lijekovima uključuje lijekove za snižavanje kolesterola kako bi se spriječila ateroskleroza, aspirin kako bi se spriječili srčani ili moždani udar, tamoksifen kako bi se spriječio rak dojke u žena s povećanim rizikom i antihipertenzivni lijekovi za smanjenje krvnog tlaka i sprečavanje moždanog udara.

Jeste li znali...

Konzumiranje zdrave prehrane, redovito vježbanje i zaustavljanje pušenja sprječavaju sva tri vodeća uzroka smrti u Sjedinjenim Državama (bolesti srca, rak i moždani udar).

Zdrav stil života

Životni stil i bolest su jasno povezani. Na primjer, jesti nezdravo(unositi mnogo kalorija, zasićene masti i trans masne kiseline), ne redovito vježbanje i pušenje povećava rizik od razvoja srčanih bolesti, raka i moždanog udara - tri vodeća uzroka smrti u Sjedinjenim Državama. Mijenjanje nezdravih životnih navika može pomoći u sprečavanju određenih poremećaja i / ili poboljšati kondiciju i kvalitetu života. Razgovor s liječnicima i drugim zdravstvenim djelatnicima može pomoći ljudima da donesu dobre odluke i uspostave zdrave navike. Međutim, uspostavljanje i održavanje zdravog načina života može obaviti samo osoba sama. Dosljedno konzumiranje zdrave prehrane i dovoljno tjelovježbe teško je za mnoge ljude, ali ljudi koji to čine smanjuju rizik od razvoja ozbiljnih poremećaja i često se osjećaju bolje i imaju više energije.

Zdrave prehrambene navike mogu pomoći ljudima da spriječe ili kontroliraju poremećaje poput visokog krvnog tlaka, bolesti srca, dijabetesa, osteoporoze i određenih vrsta raka. Preporuke uključuju

Jesti mnogo povrća, voća i žitarica i kruha, djelomično zato što je takva prehrana bogata vlaknima
Ograničavanje količine masti u prehrani, na primjer, odabirom nisko-masnih mliječnih proizvoda, peradi bez kože i bijelog mesa
Smanjenje potrošnje zasićene masti i izbjegavanje trans masnih kiselina i umjesto toga jesti namirnice koje sadrže zdravije masti, kao što su omega-3 kiseline, prisutne u određenim vrstama riba
Ograničavanje kalorija u svrhu zadržavanja prepooručene tjelesne težine( vidi: Indeks tjelesne mase (ITM) Kalkulator)
Ograničavanje količine konzumirane soli
Dobivanje dovoljno kalcija i vitamina D (u prehrani ili u dodatcima)

Tjelesna aktivnost i tjelovježba može spriječiti pretilost, visoki krvni tlak, bolesti srca, moždani udar, dijabetes, neke vrste raka, zatvor, padove i druge zdravstvene probleme. Najbolja rutina uključuje umjerenu fizičku aktivnost za ukupno 150 minuta tjedno ili snažnu aerobnu aktivnost tijekom 75 minuta tjedno (ili kombinaciju ta dva načina). Vježbanje treba trajati najmanje 10 minuta i idealno trajati tijekom tjedna. Međutim, i malo vježbanja je puno bolje nego ništa. Na primjer, ljudi koji mogu posvetiti samo 10 minuta fizičkoj aktivnosti nekoliko puta tjedno, ipak mogu imati značajne koristi, osobito ako je vježba snažna. Hodanje je jedna jednostavna, učinkovita vježba koju mnogi ljudi uživaju. Određene vrste vježbi također mogu biti usmjerene na određene probleme. Na primjer, istezanje poboljšava fleksibilnost, što može spriječiti padove. Aerobna tjelovježba može smanjiti rizik od srčanog udara i angine.

Prestanak pušenja je važan za zdrav način života. Liječnik može ponuditi ohrabrenje i savjete o načinima uspješnog prestanka pušenja, uključujući informacije i preporuke o upotrebi nikotinskih nadomjestaka, bupropiona i vareniklina (lijekova koji pomažu u smanjenju žudnje) i drugih alata.

Sigurni spolni odnosi ostaju važni. Ključni načini sigurnog seksa jesu izbjegavati rizične seksualne partnere i ostati međusobno monogamni. Ljudi koji imaju više od jednog seksualnog partnera mogu uvelike smanjiti rizik od dobivanja spolno prenosivih bolesti ispravnim korištenjem kondoma od lateksa svaki put kada imaju spolni odnos ( vidi: Kako koristiti kondom). Osobe koje su alergične na lateks mogu koristiti druge vrste kondoma.

Ograničavanje uporabe alkohola važno je. Iako male količine alkohola, osobito crnog vina, mogu imati neke zdravstvene koristi, pijenje više od umjerene količine (na primjer, 1 do 2 pića dnevno, možda i manje za žene) često je štetno. Svako piće je oko 12 unci piva, 5 unci vina ili 1,5 unci koncentriranijeg alkohola, poput viskija.

Prevencija ozljeda igra važnu ulogu u održavanju zdravog načina života. Ljudi mogu smanjiti rizik od ozljeda poduzimajući određene mjere opreza.

Odgovarajući san je također važan dio zdravog načina života, posebno utječe na raspoloženje i mentalno stanje. Nedostatak sna je faktor rizika za ozljede.

Sigurnost 101

Jednostavne mjere opće sigurnosti mogu spriječiti ozljede. Slijedi nekoliko primjera:

Opća sigurnost

Naučite prvu pomoć.
Pripremite ili kupite komplet prve pomoći.
Naučite kardiopulmonalno oživljavanje (CPR) i druge metode za ublažavanje opstrukcije dišnih putova, kao što je Heimlichov manevar.
Nosite kacigu dok vozite bicikl ili motocikl i nosite dodatnu zaštitnu opremu kao što je indicirano za sport, kao što su ručni štitnici za rolanje ili skate.
Čuvajte vatreno oružje sigurno.
Nikad ne plivaj sam.
Ako je potrebno ponavljanje pokreta zgloba (kao što je tipkanje), upotrijebite položaj koji vjerojatno neće povećati rizik od sindroma karpalnog tunela.
Vježbajte redovito i sigurno.
Uklonite ili ograničite unos alkohola.

Kućna sigurnost

Kako bi spriječili padove i ozljede povezane s padom u djece:

Postavite sigurnosne brave na vrata podruma.
Zatvorite i zaključajte prozore kada su djeca prisutna.
Zamijenite ili pokrijte namještaj s oštrim rubovima.
Nemojte koristiti hodalice.
Ugradite zaštitne okna, posebno iznad prvog kata.
Koristite stubišna vrata na vrhu i dnu stepenica.

Da biste spriječili trovanje:

Nikada ne miješajte sredstva za čišćenje.
Čistači pećnice i WC školjke, pesticidi, alkohol i antifriz moraju biti čvrsto zatvoreni i izvan dohvata djece.
Držite sve lijekove u originalnim spremnicima i koristite zaštitne kontejnere za djecu ako su djeca dio kućanstva ili posjećuju.
Slijedite upute o tome kako sigurno zbrinuti lijekove i lijekove kojima je istekao rok trajanja koji više nisu potrebni (vidi How to Dispose of Unused Medicines dostupno na web stranici Uprave za hranu i lijekove).

Da biste spriječili požare:

Instalirajte operativne detektore dima na svakom katu u kući, uključujući podrum i u svakoj spavaćoj sobi.
Testirajte baterije svaki mjesec i postavljajte nove baterije svakih 6 mjeseci.
Planirajte put bijega i vježbajte ga.
Držite aparat za gašenje požara u kuhinji ili blizu kuhinje.
Električni sustav pregledajte od strane stručnjaka.
Ne ostavljajte upaljene svijeće bez nadzora.
Nemojte pušiti u krevetu.

Da bi se spriječilo trovanje ugljičnim monoksidom:

Osigurati odgovarajuću ventilaciju za unutarnje izvore sagorijevanja (kao što su peći, grijači tople vode, peći na drva ili ugljen i grijači kerozina).
Redovito čistite dimnjake i pregledajte ih na curenje.
Koristite detektor ugljičnog monoksida u kući.

Da biste spriječili izloženost radonu:

Provjerite razinu radona u domu.
Osigurati odgovarajuću ventilaciju, osobito u podrumu.

Da bi se spriječilo trovanje olovom:

Obratite se lokalnom zdravstvenom odjelu i pitajte kako otkriti toksične razine olova u vodi za piće kod kuće.
Provjerite je li boja u kući na bazi olova (prisutna u starijim kućama), i ako postoji bilo kakvo pitanje, testirajte čips boje.
Ispitajte keramičke posude napravljene izvan SAD-a za olovo.
Neka djeca testiraju razinu olova ako to preporuči liječnik za djecu.

Da biste spriječili opekline:

Postavite maksimalnu temperaturu grijača tople vode na 130° F (54,44° C) ili manje.

Sigurnost hrane

Obratite pažnju na datume na pakiranju.
Odmah stavite u hladnjak pokvarljivu hranu.
Nemojte kupovati udubljene konzerve ili bilo što drugo s labavim ili ispupčenim poklopcem.
Čuvajte hladnjak na 40 ° F (4,44° C) i zamrzivač na 0 ° C° F (-17,78° C).
Zamrznuti svježe meso (uključujući ribu i perad) koje se neće koristiti u 2 dana.
Ne dopustite da sokovi iz sirovog mesa kapaju na drugu hranu.
Operite ruke prije i nakon pripreme hrane.
Temeljito kuhajte hranu.
Nemojte koristiti iste posude ili tanjure za sirovo i kuhano meso.
Operite sve pultove, daske za rezanje i pribor u vrućoj vodi sapunom nakon upotrebe.

Sigurnost automobila

Pridržavajte se ograničenja brzine i vozite se defenzivno.
Pobrinite se da svi putnici nose sigurnosne pojaseve.
Stavite djecu u autosjedalice ili u druga ograničenja koja odgovaraju njihovoj visini i težini.
Nemojte dopustiti da dijete sjedi u nečijem krilu u vozilu koje se kreće.
Nemojte piti i ne koristite rekreativne droge ili lijekove koji uzrokuju pospanost prije vožnje.

Cijepljenje

Cjepiva suiznimno uspješna. Opasne i ponekad smrtonosne zarazne bolesti poput difterije, pertusisa, tetanusa, zaušnjaka, ospica, rubeole i dječje paralize smanjile su se za više od 99% u odnosu na njihov najveći broj slučajeva, zahvaljujući dostupnosti učinkovitih i sigurnih cjepiva i njihovoj širokoj uporabi. Nadalje, cijepljenje štedi oko 16 dolara u troškovima zdravstvene zaštite za svaki $ 1 potrošen.

Mnogi popratni učinci pripisani su cjepivima (vidi Zabrinutost za cijepljenje u djetinjstvu). Stvarne nuspojave koje se pojavljuju ovise o cjepivu, ali uobičajene nuspojave su obično manje i uključuju oticanje, bol, alergijske reakcije na mjestu injiciranja, a ponekad i groznicu ili zimicu. Mogu se pojaviti ozbiljnije nuspojave. Oni uključuju autoimune reakcije (na primjer, Guillain-Barréov sindrom, koji uzrokuje privremenu slabost ili paralizu). Međutim, ozbiljne nuspojave su vrlo rijetke ako se cjepiva koriste na odgovarajući način.

Sustavno i opsežno istraživanje nije pronašlo vezu između cjepiva i drugih ozbiljnih nuspojava kao što je autizam. Izvješća da cjepiva uzrokuju AIDS ili sterilnost su urbane legende i nemaju činjenične osnove. Odbijanje cijepljenja kako bi se izbjegle nuspojave povećavaju rizik od infekcije, što je mnogo veća prijetnja zdravlju od mogućih nuspojava cijepljenja.

Jeste li znali...

Cijepljenje može biti korisno osobama koje nisu primile cjepivo.

Djeca i adolescenti, starije osobe i osobe čiji je imunološki sustav oštećen često su najranjiviji na razvoj infekcija koje se mogu spriječiti cjepivom. Također su često najosjetljiviji na razvijanje ozbiljnih simptoma ovih infekcija. Na primjer, hripavac (pertusis) ima tendenciju da uzrokuje ozbiljne simptome kod dojenčadi, ali može biti i blag kao prehlada kod starijih, inače zdravih ljudi. Iako je najvažnije cijepiti najugroženije osobe, važno je i cijepljenje drugih ljudi. Time se sprječava bolest u cijepljenoj osobi i također se smanjuje broj ljudi u zajednici koji se mogu razviti i tako prenijeti infekciju na ranjivije osobe. Tako se smrt i ozbiljne komplikacije u zajednici smanjuju cijepljenjem što više ljudi. Taj se učinak naziva imunitet stada.

Probir

Probir je testiranje ljudi koji su izloženi riziku od poremećaja, ali nemaju nikakvih simptoma (vidi također Odluke o medicinskim ispitivanjima, testovi provjere). Probiranje može omogućiti rano otkrivanje. Rano otkrivanje može omogućiti rano liječenje, a ponekad i smrtonosne poremećaje. Na primjer, abnormalnosti cerviksa ili debelog crijeva mogu se dijagnosticirati i izliječiti prije nego postanu kancerogene.

Programi probira znatno su smanjili broj smrtnih slučajeva uzrokovanih nekim poremećajima. Na primjer, smrtnost od raka vrata maternice, nekada najčešći uzrok smrti od raka kod američkih žena, smanjila se za 75% od 1955. godine. Skrining također može dijagnosticirati poremećaje koji nisu izlječivi, ali koji se mogu liječiti prije nego što uzrokuju previše štete (na primjer, visoki krvni tlak).

Preporuke za provjeru obično dolaze od vladinih ili profesionalnih organizacija i temelje se na najboljim dostupnim istraživanjima. Međutim, različite organizacije ponekad daju različite preporuke. Za to postoji nekoliko razloga. Čak ni najbolji rezultati istraživanja nisu uvijek uvjerljivi. Također, preporuke za pregled moraju uzeti u obzir koliko je rizika i koliko su ljudi spremni prihvatiti, čimbenike koji se ne mogu sa sigurnošću znati. Dakle, skrb bi trebala biti individualizirana, a ljudi bi trebali razgovarati sa svojim osobnim liječnikom kako bi odgovarali njihovoj pojedinačnoj situaciji.

Jeste li znali...

Neki testovi za dijagnosticiranje poremećaja prije pojave simptoma (skrining testovi) mogu potencijalno uzrokovati više štete nego koristi.

Ljudi bi mogli pomisliti da bi bilo koji test sposoban dijagnosticirati ozbiljan poremećaj trebao biti učinjen. Međutim, to nije točno. Iako skrining može ponuditi velike koristi, on također može stvoriti probleme. Na primjer, rezultati probirnih testova ponekad su pozitivni kod ljudi koji nemaju bolest, a određeni broj tih ljudi ima dodatne kontrolne testove i / ili tretmane koji su nepotrebni, često skupi, a možda i bolni ili opasni.

Također, ponekad skrining otkriva abnormalnosti koje se ne mogu ili ne moraju liječiti. Na primjer, rak prostate često raste tako sporo da kod starijih muškaraca, rak vjerojatno neće utjecati na njihovo zdravlje prije nego umru iz drugog uzroka. U takvim slučajevima, liječenje može biti gore od bolesti. Drugi primjer uključuje korištenje kompjutorizirane tomografske skeniranja cijelog tijela kako bi se otkrilo svatko za rak. Takva skeniranja se ne preporučuju jer nemaju koristi (kao što su spašavanje života) koje prelaze rizike (kao što su razvoj poremećaja uzrokovanih izloženošću zračenju, uključujući rak). Osim toga, kada se ljudima kaže da mogu imati ozbiljan poremećaj, mogu postati tjeskobni, što može utjecati na zdravlje.

Zbog ovih problema, probiranje se preporučuje samo kada

Osoba ima neki stvarni rizik od razvoja poremećaja.
Test probira je točan.
Poremećaj se može učinkovitije liječiti kada se dijagnosticira prije nego se simptomi razviju.
Prednosti prikladnog skrininga u zdravstvu čine ga relativno isplativim.

Neki testovi probira (kao što su testovi za rak vrata maternice i debelog crijeva) preporučuju se svim ljudima određene dobi ili spola. Za osobe s povećanim rizikom zbog drugih čimbenika, testovi se mogu preporučiti u ranijoj dobi ili u češćim intervalima, ili se mogu preporučiti dodatni testovi. Na primjer, osobi s obiteljskom anamnezom kolorektalnog karcinoma ili s bolešću koja povećava šanse za razvoj kolorektalnog karcinoma, kao što je ulcerozni kolitis, savjetovalo bi se češće provoditi probirnu kolonoskopiju nego što se obično preporučuje osobama s prosječnim rizikom. Žene s pozitivnom obiteljskom anamnezom raka dojke vjerojatno će biti savjetovane da budu pregledane na rak dojke pomoću magnetske rezonancije (MRI) uz mamografiju.

Neke mjere probira preporučuju se osobama s određenim poremećajima. Na primjer, osobe s dijabetesom bi trebale provjeriti svoje noge barem jednom dnevno za crvenilo i čireve, koji, ako se ignoriraju, mogu rezultirati ozbiljnom infekcijom i na kraju amputacijom.

Neki preporučeni testovi provjere *^,†

Stanje	Test	Za	Koliko često
* Na temelju preporuka različitih glavnih vlasti u Sjedinjenim Državama. Međutim, među njihovim preporukama postoje razlike. Također, osobe s povećanim rizikom od bolesti obično se češće pregledavaju. U ovoj tablici nisu sve preporuke.
^†Mjere probira koje se mogu obaviti kod kuće uključuju redovito mjerenje težine i, jednom godišnje, provjeru kože na promjene i rane koje krvare. Ljudi mogu zamoliti drugu osobu (kao što je supružnik) da provjeri njihovu kožu u područjima koja je teško vidjeti, kao što su leđa ili iza ušiju. Neki liječnici predlažu da muškarci provjere kvržice u testisima, iako su dokazi o učinkovitosti toga nejasni.
FIT = fekalni imunokemijski test; FOBT = fekalni okultni test krvi; MRI = magnetska rezonancija.
Aneurizma abdominalne aorte	Ultrazvuk abdomena	Muškarci u dobi od 65 do 75 godina koji puše ili koji su prethodno pušili	Jednom
Zlouporaba alkohola	Pitanja o navikama pijenja	Odrasli	Jednom i povremeno, kao kad se okolnosti mijenjaju (na primjer, kada su pod novim stresom ili ako se mijenja način života)
ambliopija i strabizam	Testiranje vida i pregled očiju	Djeca od 5 godina ili mlađa	Jednom prije dobi od 6 mjeseci i opet u dobi od 6 mjeseci – 3 godine iu dobi od 3 do 5 godina
Rak dojke i rak jajnika	Genetsko savjetovanje i moguće genetsko testiranje za BRCA mutacije, što ukazuje na povećani rizik od raka dojke i jajnika	Žene s nekoliko bliskih, obično rođaka prvog stupnja koji su imali rak dojke ili rak jajnika	Jednom
Rak dojke	mamografija	Žene u dobi od 50 do 74 godine Za žene mlađe od 50 godina, konzultirajte se sa svojim liječnikom o individualnom probiru	Svake 2 godine
Rak dojke	MR	Žene s visokim rizikom (kao što su one s članovima uže obitelji koje su imale rak dojke)	Kada se radi mamografija
Rak grlića maternice	Papanicolaou (Pap) test ili neki drugi sličan test, a ponekad i test za humani papiloma virus (HPV)	Sve žene koje su ikada bile seksualno aktivne i nisu imale uklonjen vrat maternice	Svake 2-5 godine u žena u dobi od 21 do 65 godina
Kardiovaskularne bolesti (uključujući srčani udar, udar)	Pitanja o faktorima rizika, mjerenju krvnog tlaka i težine, krvnim testovima za kolesterol (lipidni profil) i šećeru u krvi	svi	Godišnje ispitivanje o faktorima rizika i provjera BP i težine Šećer u krvi svake 3 godine Lipidni profil svakih 5 godina
Klamidijska infekcija	DNA test pomoću uzorka urina ili uzorka uzetog iz vagine uz obrisak	Seksualno aktivne žene koje su 24 ili mlađe i žene starije od 24 godine i imaju faktore rizika (kao što su nekoliko seksualnih partnera ili spolno prenosivih bolesti) Sve trudnice tijekom prvog prenatalnog posjeta Muškarci koji su imali seksualne odnose s muškarcima u prethodnoj godini	Godišnje
Rak debelog crijeva	Kolonoskopija, sigmoidoskopija, testovi za provjeru stolice za krv (testovi fekalne okultne krvi [FOBT] ili fekalni imunokemijski test [FIT]) ili DNK raka (FIT-DNA)	Odrasli u dobi od 50 godina (45 u crncima) - 75 Za odrasle mlađe od 50 godina, konzultirajte se s njihovim liječnikom o pojedinačnom probiranju, ovisno o profilu čimbenika rizika (kao što su obiteljska anamneza ili određeni poremećaji crijeva).	Za osobe s prosječnim rizikom - FOBT ili FIT godišnje; FIT-DNA svakih 1-3 godine; kolonoskopija svakih 10 godina; CT kolonografija svakih 5 godina; ili fleksibilna sigmoidoskopija svakih 5 godina ili svakih 10 godina zajedno s FIT svake godine
Problemi sa zubima	Provjera kod zubara	Sve (redoviti pregledi trebaju započeti kada se prvi zub pojavi ili prije prvog rođendana djeteta)	Svakih 3 do 12 mjeseci za djecu i mladež ispod 18 godina Svakih 12-24 mjeseca za osobe od 18 godina ili starije
Depresija	Pitanja, uključujući standardizirane upitnike	Odrasli i djeca starija od 11 godina	Jednom i povremeno, primjerice tijekom stresnih okolnosti (na primjer, razvod, promjena zaposlenja ili životnog stila ili smrt u obitelji)
Dijabetes	Krvne pretrage za mjerenje hemoglobina A_1C ili razinu šećera u krvi	Odrasli stariji od 45 godina ili prekomjerne težine, koji imaju visok krvni tlak ili visoku razinu kolesterola i / ili drugih masnoća (lipida) u krvi, ili koji su u prošlosti imali visoku razinu šećera u krvi Djeca mlađa od 18 godina koja imaju prekomjernu težinu i imaju 2 ili više specifičnih faktora rizika (obiteljska anamneza, pripadnik određenih etničkih skupina, povijest dijabetesa kod majke)	Svake 3 godine, ovisno o faktorima rizika i rezultatima prethodnih testova
Gonoreja	DNA test pomoću uzorka urina ili uzorka uzetog iz vagine uz obrisak	Žene 24 ili mlađe dobi koje su seksualno aktivne i žene starije od 24 godine koje imaju faktore rizika (kao što su nekoliko seksualnih partnera ili spolno prenosive bolesti) Sve trudnice tijekom prvog prenatalnog posjeta Muškarci koji su imali seksualne odnose s muškarcima u prethodnoj godini	Jednom i povremeno, kao kad se okolnosti mijenjaju (kao kod novih seksualnih partnera ili nakon trudnoće)
Gubitak sluha	Pregled sluha	Odrasli stariji od 65 godina	Godišnje
Hemolitička bolest novorođenčeta	Rh (D) skrining nekompatibilnosti Ponekad drugi testovi, ovisno o rezultatima ispitivanja	Trudna žena	U prvom prenatalnom posjetu
Hepatitis B	Krvni test za infekciju virusom hepatitisa B	Trudnice, kućni kontakti, korisnici IV droga, muškarci koji imaju seksualne odnose s muškarcima. i brojni drugi čimbenici rizika	U prvom prenatalnom posjetu
Hepatitis C	Krvni test za infekciju virusom hepatitisa C	Ljudi rođeni između 1945. i 1965. i ljudi koji imaju faktore rizika (poput onih koji koriste intravenske droge)	Jednom
Visoki krvni tlak (hipertenzija)	Mjerenje krvnog tlaka	Odrasli i djeca starija od 3 godine	Svaki posjet uredu ili jednom godišnje
Infekcija virusom humane imunodeficijencije (HIV), uključujući AIDS	Test krvi ili sline na infekciju virusom	Svatko u dobi od 15 do 65 godina, osobe starije od 65 godina s faktorima rizika za HIV infekciju i sve trudnice	Barem jednom i ako se pojavi nova visokorizična aktivnost (na primjer, imati više od jednog seksualnog partnera, koristeći injekcijske droge, a kod muškaraca seks s muškarcima)
Rak pluća	CT-a niske doze	Ljudi u dobi od 55 do 80 godina s poviješću pušenja od 30 godina koja trenutno puši ili su prestali pušiti samo u posljednjih 15 godina	Svake godine
Osteoporoza	Dvostruka rentgenska apsorpcija (DXA) za mjerenje gustoće kostiju	Sve žene u dobi od 65 godina ili starije i žene mlađe od 65 godina ako su izložene riziku od prijeloma osteoporoza	Barem jednom
Pretežak u odraslih i djece	Mjerenje visine i težine Izračun indeksa tjelesne mase (BMI)	Sve odrasle osobe i djeca starija od 6 godina	Svakog posjeta uredu ili jednom godišnje
Refrakcijske pogreške (loš vid)	Testiranje vida (pregledni pregledi ne zahtijevaju optičara ili oftalmologa)	svi	Djeca: Najmanje jednom i nakon posjeta djeteta u dobi od 3 do 5 godina Odrasli: Svake 2-4 godine za osobe od 18 do 64 godine Svakih 1-2 godina za osobe od 65 godina i starije
Sifilis	Krvni test za infekciju	Odrasli s rizičnim čimbenicima (kao što je nekoliko seksualnih partnera, prethodna spolno prenosiva bolest, muški spolni odnos s muškarcima) i sve trudnice	Jednom i povremeno, kao kad se okolnosti promijene (kao kod novih seksualnih partnera ili nakon trudnoće)
Upotreba duhana	Pitanja	Svi adolescenti i odrasli	Svaki posjet uredu

Preventivna terapija lijekovima

Preventivna terapija lijekovima (poznata i kao kemoprevencija) je uporaba lijekova za sprječavanje bolesti. Da bi se takva terapija preporučila, osoba mora biti izložena riziku da se poremećaj spriječi i da bude pod niskim rizikom od nuspojava uzrokovanih lijekom koji se razmatra.

Preventivna terapija lijekovima je očito korisna u, na primjer, prevenciji infekcija u osoba s određenim poremećajima (kao što je AIDS), prevenciji glavobolje u osoba s migrenama i mnogim drugim specifičnim situacijama. Premda je preventivna terapija učinkovita samo u određenim situacijama, neke od tih situacija su uobičajene, pa je terapija korisna za mnoge ljude. Primjerice, kod odraslih osoba s rizikom od bolesti koronarnih arterija ili moždanog udara, obično se preporučuje aspirin. Novorođenčad rutinski primaju kapi za oči kako bi se spriječila gonokokna infekcija očiju. Žene koje su pod visokim rizikom od raka dojke mogu imati koristi od preventivne terapije lijekovima (na primjer, s lijekom tamoksifen).

Tri razine prevencije

Tri razine prevencije su primarne, sekundarne i tercijarne.

U primarna prevencija, poremećaj je zapravo spriječen u razvoju. Cjepiva, savjetovanje za promjenu visokorizičnih ponašanja, a ponekad i kemoprevencija su vrste primarne prevencije.

U sekundarna prevencija, bolest se otkrije i liječi rano, često prije prisutnosti simptoma, čime se umanjuju ozbiljne posljedice.

Sekundarna prevencija može uključivati programe probira, kao što je mamografija za otkrivanje raka dojke i dvostruku apsorpcijsku rentgensku snimku (DXA) za otkrivanje osteoporoze. To također može uključivati praćenje seksualnih partnera osobe kojoj je dijagnosticirana spolno prenosiva bolest (praćenje kontakta) i liječenje tih ljudi, ako je potrebno, kako bi se smanjilo širenje bolesti.

U tercijarnu prevenciju, postojećom, obično kroničnom bolešću se upravlja kako bi se spriječile komplikacije ili daljnje oštećenje. Primjerice, tercijarna prevencija za osobe s dijabetesom usredotočena je na kontrolu šećera u krvi, izvrsnu njegu kože, česte preglede stopala i česte vježbe za sprečavanje bolesti srca i krvnih žila. Tercijarna prevencija za osobu koja je imala moždani udar može uključivati uzimanje aspirina kako bi se spriječio drugi udar.

Tercijarna prevencija može uključivati pružanje usluga podrške i rehabilitacije kako bi se spriječilo pogoršanje stanja i maksimizirala kvaliteta života, kao što je rehabilitacija od ozljeda, srčanog udara ili moždanog udara.

Tercijarna prevencija također uključuje sprječavanje komplikacija među osobama s invaliditetom, kao što je sprječavanje rana u krevetu.

Neke strategije za sprječavanje velikih zdravstvenih problema^*

Zdravstveni problem	Preventivne mjere
^*Osim ovih preventivnih mjera, ljudi bi trebali preporučiti i probne testove (vidi tablicu).
^†1 piće = jednu konzervu od 12 unci piva, jednu čašu vina od 5 unci ili 1,5 grama alkohola (poput viskija).
Rak	Nemojte pušiti (kako bi spriječili rak pluća i mnoge druge vrste raka). Jedite uravnoteženu prehranu bogatu vlaknima, voćem i povrćem i ograničite masnoće (osobito zasićene masti i trans masne kiseline) i kalorije (kako biste spriječili rak dojke i rak debelog crijeva). Smanjite potrošnju usoljene ili dimljene hrane (kako biste spriječili rak želuca). Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu i koristite kreme za sunčanje s visokim faktorom zaštite od sunca (za sprječavanje raka kože). Pobrinite se da djeca dobiju HPV (humani papiloma virus) cjepivo (kako bi se spriječio rak vrata maternice i rak grla). Razmislite o uzimanju lijekova preporučenih za prevenciju raka (kao što je tamoksifen za žene s visokim rizikom od raka dojke). Dobijte preporučene testove probira.
Kronična opstruktivna plućna bolest	Nemojte pušiti. Izbjegavajte izlaganje toksičnim tvarima (osobito u industrijskim uvjetima).
Dijabetes (tip 2)	Redovito vježbajte. Jedite uravnoteženu prehranu. Održavajte preporučenu tjelesnu težinu. Održavati normalne razine lipida kroz dijetu i, ako je potrebno, lijekove. Održavajte normalan krvni tlak kroz prehranu, vježbanje, smanjenje stresa i, ako je potrebno, lijekove. Nemojte pušiti.
Srčana bolest i udar	Održavati normalnu razinu kolesterola i drugih masnih (lipidnih) razina putem prehrane i lijekova (ako je potrebno). Održavajte normalan krvni tlak kroz prehranu, vježbanje, smanjenje stresa i lijekove (ako je potrebno). Konzumirajte uravnoteženu prehranu bogatu vlaknima, voćem i povrćem i ograničite masnoće (osobito zasićene masti i trans masne kiseline) i kalorije. Održavajte preporučenu tjelesnu težinu. Nemojte pušiti. Redovito vježbajte i uključite aerobnu tjelovježbu (kao što je brzo hodanje, vožnja biciklom i jogging) i vježbe za jačanje mišića (kao što su trening sa slobodnim utezima ili strojevima za težinu). Ako se preporuča, uzmite lijekove za snižavanje lipida i aspirina (za većinu odraslih osoba s visokim rizikom od bolesti koronarnih arterija). Nemojte koristiti kokain.
Visoki krvni tlak (hipertenzija)	Konzumirajte uravnoteženu prehranu bogatu vlaknima, voćem i povrćem i ograničite količinu soli, masnoća (osobito zasićenih masti i trans masnih kiselina) i kalorija. Redovito vježbajte i uključite aerobne vježbe i vježbe za jačanje mišića. Održavajte normalan kolesterol kroz prehranu, vježbanje i lijekove (ako je potrebno). Održavati preporučenu tjelesnu težinu (kroz dijetu i tjelovježbu). Nemojte pušiti.
gripa	Dobivajte cjepivo protiv gripe svake godine (osobito dojenčad, starije osobe i osobe koje imaju poremećaj srca, pluća ili imunološkog sustava).
Bolest jetre	Pijte alkohol u umjerenim količinama ako uopće. Nabavite cjepivo za hepatitis A i B (za svu djecu i odrasle osobe s faktorima rizika za bolest).
osteoartritis	Učinite vježbe jačanja mišića i istezanja. Ostanite fizički aktivni. Održavajte preporučenu tjelesnu težinu.
Osteoporoza	Konzumirajte odgovarajuću količinu kalcija i vitamina D (u prehrani ili u dodatku prehrani). Učinite vježbe s utezima (npr. Hodanje, trčanje, tenis i ples) svaki dan najmanje 30 minuta. Uzmite lijekove za jačanje kostiju ako vam ih prepiše liječnik. Ograničite konzumaciju kofeina i alkohola (na jedno piće dnevno^†). Nemojte pušiti.
Upala pluća	Postoje dva cjepiva za upalu pluća: Nabavite pneumokokno konjugirano cjepivo (PCV 13) za sve bebe i djecu mlađu od 2 godine, sve odrasle osobe 65 godina ili starije, te osobe od 2 do 64 godine s određenim medicinskim stanjima. Uzmite cjepivo protiv pneumokoknog polisaharida (PPSV 23) za sve odrasle osobe od 65 godina ili starije, osobe od 2 do 64 godine koje su pod povećanim rizikom od bolesti zbog određenih medicinskih stanja, i odrasle osobe od 19 do 64 godine koje puše cigarete.
Spolno prenosive bolesti	Prakticirajte apstinenciju ili ograničite broj seksualnih partnera. Koristite kondome i slijedite prakse sigurnog seksa. Ovisno o vašoj seksualnoj aktivnosti, porazgovarajte sa svojim liječnikom o tome trebate li uzeti preventivni lijek za HIV infekciju.
Gubitak zuba	Četkanje zubi i koristiti zubni konac redovito. Ograničite koliko često se konzumiraju slatkiši. Redovito posjećujte stomatologa. Po potrebi uzmite dopunski fluor (na primjer, ako je izvor vode za djecu predškolske dobi starije od 6 mjeseci) deficijentan s fluorom.