Spavanje je neophodno za preživljavanje i dobro zdravlje, ali zašto je spavanje potrebno i kako to koristi ljudima nije u potpunosti shvaćeno. Jedna od prednosti spavanja je njezin povratni učinak na sposobnost osoba da normalno funkcioniraju tijekom dana.
Individualni zahtjevi za spavanje uvelike variraju, obično od 6 do 10 sati svaki dan. Većina osoba spava noću. Međutim, mnoge osobe moraju spavati tijekom dana kako bi zadovoljili raspored rada - situaciju koja može dovesti do poremećaja spavanja.
Koliko dugo osobe spavaju i kako se odmore nakon buđenja mogu utjecati mnogi čimbenici, uključujući sljedeće:
Na primjer, neki lijekovi uspavaju, a drugi otežavaju spavanje. Neki sastojci hrane ili aditivi, kao što su kofein, jaki začini i mononatrijev glutamat (MSG), mogu poremetiti spavanje. Starije osobe imaju tendenciju da ranije zaspu, da se probude ranije i da budu manje tolerantni prema promjenama u navikama spavanja.
Hrkanje može ometati san - hrkača ili partnera hrkača.
Ciklus spavanja
Svako spavanje nije isto. Postoje dvije glavne vrste spavanja:
Osobe normalno kruže kroz tri faze ne-REM spavanje (faze N1 do N3), obično praćeno kratkim intervalom REM spavanja, svakih 90 do 120 minuta ili nekoliko puta svake noći. Tijekom cijele noći, osobe se kratkotrajno probude (naziva se faza W), ali obično nisu svjesni da su budni.
-
Ne-REM spavanje: Ne-REM spavanje čini oko 75 do 80% ukupnog vremena spavanja u odraslih. Spavanje napreduje od stadija 1 (najlakši nivo, kada se spavač može lako probuditi) do faze 3 (najdublja razina, kada se spavaču može probuditi s većim poteškoćama). U trećoj fazi krvni tlak je najniži, a frekvencija srca i disanja je najsporija. 3. stupanj osobe doživljavaju kao kvalitetno spavanje.
-
REM spavanje: Električna aktivnost u mozgu je neuobičajeno visoka, nešto nalik onome tijekom budnosti. Oči se brzo kreću, a određeni mišići su paralizirani tako da je dobrovoljno kretanje nemoguće. Međutim, neki se mišići mogu nesvjesno trzati. Povećava se brzina i dubina disanja.
Najživopisnije sanjanje događa se tijekom REM spavanja. Većina razgovora tijekom spavanja, noćnih strahovi i mjesečarenja događa se tijekom 3. faze, koja je ne-REM spavanje.
Faze ciklusa spavanja
|
Osobe normalno kruže kroz različite faze spavanja svakih 90 do 120 minuta tijekom noći: tri faze spavanja (N) i jedna faza brzog pokreta očiju (REM) spavanja.
Relativno malo vremena provodi se u fazi N1 (plitko) spavanja. Najviše vremena je provedeno u fazi spavanja N2. Duboko spavanje (faza N3) javlja se uglavnom tijekom prve polovice noći. Više vremena se troši na REM spavanje tijekom noći. Kratka buđenja (nazvana faza W) događaju se tijekom noći, ali spavač obično nije svjestan većine njih.
|
Poremećaji spavanja
Poremećaji spavanja uključuju poremećaje u sposobnosti usnivanja, spavanja, ili ostajanja budnim ili neobično ponašanje tijekom spavanja, poput mjesečara. Spavanje može biti poremećeno mnogim čimbenicima, uključujući nepravilnog vremena odlaska na spavanje, aktivnosti prije spavanja, stres, prehranu, poremećaje i lijekove.
Najčešći simptomi poremećaja spavanja su
Osobe s nesanicom imaju poteškoća s usnivanjem i spavanjem te se probuditi osjećajući se neosvježen. Mogu se rano probuditi. Nedostatak spavanja čini da se osobe osjećaju pospano, umorno i razdražljivo tijekom dana.
Osobe s prekomjernom dnevnom pospanošću imaju tendenciju da zaspu tijekom normalnog budnog stanja. Neki poremećaji spavanja dovode do toga da se losobe ne mogu oduprijeti usnivanju tijekom dana.
Neki poremećaji spavanja uključuju nenamjerne pokrete udova ili druga neobična ponašanja (kao što su noćne more, noćni strahovi, ili mjesečarenje) za vrijeme spavanja. Neobični pokreti i ponašanje tijekom spavanja zovu se parasomnije.
Ostali simptomi mogu uključivati poteškoće s pamćenjem, koordinacijom i emocijama. U školi ili na radnom mjestu osobe mogu biti manje uspješne. Rizik od prometne nezgode ili razvoja srčanog poremećaja je povećan.
Detaljan opis tegoba, ponekad s podacima iz dnevnika spavanja, obično ukazuje na dijagnozu, ali ponekad je potrebno testiranje u laboratoriju za spavanje. Ovo testiranje uključuje polisomnografija.
Osnove za starije osobe: Spavanje
Do polovice starijih osoba kaže da ne spavaju tako dobro kao što bi željeli. Iako uzroci mogu biti isti kao i kod mlađih osoba, promjene koje su povezane s dobi također mogu doprinijeti lošijem spavanju.
Promjene povezane s dobi
Promjene vezane uz dob: Kako osobe stare, oni mogu sudjelovati u manje aktivnosti i postati manje tjelesno aktivni, otežavajući usnivanje i spavanje.
Ako se starije osobe moraju preseliti u dom rođaka ili dom za starije osobe, oni možda nemaju kontrolu nad stvarima kao što su temperatura i razina buke. Nastala nelagoda može otežati spavanje.
Starije osobe mogu izlaziti manje i provoditi manje vremena na otvorenom, smanjujući izloženost suncu. Ako oči nisu izložene dovoljnoj količini sunčeve svjetlosti, unutarnji (biološki) sat tijela može postati nepovezan sa Zemljinim ciklusom svjetla i tame. Zatim, osobe mogu imati poteškoća sa spavanjem kada ne bi trebali (noću).
Također, kako osobe stare, tijelo proizvodi manje melatonina i hormona rasta. Ova promjena utječe na spavanje, jer oba ova hormona potiču dubok san.
Starije osobe češće će zaspati ranije i rano se probuditi nego mlađe odrasle osobe i djeca. U usporedbi s mlađim osobama, starije osobe također provode manje vremena u dubokom snu (što može pomoći tijelu da se oporavi od dnevnih aktivnosti). Kada zaspu, češće i lakše se probude. Kao rezultat toga, osjećaju se manje osvježeni kad se probude, iako su možda dugo proveli u krevetu. Obično te promjene same po sebi ne ukazuju na poremećaj spavanja kod starijih osoba, ali mogu ukazivati na poremećaj ako promjene otežavaju rad ljudi tijekom dana.
Starije osobe imaju tendenciju da manje toleriraju promjene u navikama sna. Na primjer, mogu biti skloniji jet-lagu i problemima vezanim uz rad u smjenama.
Poremećaji u starijih osoba
Starije osobe češće imaju medicinske i emocionalne poremećaje koje mogu ometati san.
Poremećaji utječu na spavanje na nekoliko načina:
-
uzrokujći bol (kao kod artritisa)
-
Otežavanjem disanja (što se događa kod srčanih ili plućnih poremećaja)
-
Potrebom za ćešćim mokrenjem, bude ih često po noći (kao kodn benigne hipeplazije prostate, šećerne bolesti, i srčanog popuštanja - zatajenja)
Depresija, koja je česta u starijih osoba, također utječe na spavanje.
Lijekovi u starijih osoba
Starije osobe češće uzimaju lijekove koji utječu na spavanje. Neki (kao što su diuretici za zatajenje srca) povećavaju potrebu za mokrenjem i time prekidaju spavanje. Drugi lijekovi čine osobe pospanim po danu ili ih stimuliraju. U svakom slučaju, spavanje noću može biti teže.
Starije osobe i drijemanje
Starije osobe sklone su drijemanju jer tijekom noći ne spavaju dobro. Drijemanje tijekom dana može pomoći nadoknaditi nespavanje tijekom noći, ali to također može učiniti spavanje noću otežano. Drijemanje je vjerojatnije zbog starenja tijela koje je manje sposobno regulirati krvni tlak po potrebi. Na primjer, nakon velikog obroka, krvni tlak se snižava, a tijelo treba pumpati relativno više krvi u glavu. Starije tijelo je manje sposobno za ovu prilagodbu. Kao rezultat toga, starije osobe leže više, što ponekad rezultira drijemanjem.
Mjere za poboljšanje sna u starijih osoba
Mjere za poboljšanje sna:Općenito, starijim osobama je potreban isto toliko sna kao kad su bili mladi i ne bi trebali prihvatiti loš san kao dio starenja. Mogu poduzeti mjere za poboljšanje sna, kao što su sljedeće:
-
Ostati aktivni.
-
Provediti vrijeme na otvorenom.
-
Izbjegavati hranu i piće (poput onih koji sadrže kofein) koje mogu ometati san.
-
Pobriniti se da njihova spavaća soba pogoduje spavanju.
-
Ići u krevet i što je još važnije - redovito se budite u isto vrijeme.