Anksiozni poremećajiMentalno zdravlje
Anksioznost je osjećaj nervoze, brige ili nelagode te je normalno ljudsko iskustvo. Također je prisutna u širem rasponu psihijatrijskih poremećaja, uključujući generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj i fobije. Iako je svaki od ovih poremećaja različit, zajednički im je distres i disfunkcija specifično povezana s anksioznošću i strahom.
Osim tjeskobe, ljudi često imaju i tjelesne simptome, uključujući otežano disanje, vrtoglavicu, znojenje, ubrzan rad srca i / ili tremor.
Anksiozni poremećaji često značajno mijenjaju svakodnevno ponašanje ljudi, dominantno kroz izbjegavanje određenih stvari i situacija.
Ovi poremećaji dijagnosticiraju se pomoću specifičnih, određenih kriterija.
Lijekovi, psihoterapija ili oboje mogu većini ljudi znatno pomoći.
Anksioznost je uobičajen odgovor na prijetnju ili psihološki stres. Normalna anksioznost ima korijen u strahu i služi važnoj funkciji preživljavanja. Kada je netko suočen s opasnom situacijom, anksioznost izaziva reakciju borbe ili bijega. Takvim odgovorom, različite fizičke promjene, kao što je povećan dotok krvi u srce i mišiće, osiguravaju tijelu potrebnu energiju i snagu za rješavanje situacija koje ugrožavaju život, kao što je trčanje od agresivne životinje ili borba protiv napadača.
Međutim, anksioznost se smatra poremećajem onda kada se:
Anksiozni poremećaji češći su od bilo koje druge kategorije poremećaja mentalnog zdravlja i pogađaju oko 15% odraslih u SAD-u. Značajna anksioznost može trajati godinama i osobi s tjeskobom postati uobičajena. Zbog ovog i drugih razloga, anksiozni poremećaji često se ne dijagnosticiraju niti liječe.
Anksiozni poremećaji uključuju
Mentalni distres koji se pojavljuje odmah ili ubrzo nakon doživljavanja ili svjedočenja preplavljujućem traumatskom događaju više se ne klasificira kao anksiozni poremećaj. Navedena skupina poremećaja sada se klasificiraju kao poremećaji koji su povezani s traumom i stresom te uključuju akutnu reakciju na stres, poremećaj prilagodbe i posttraumatski stresni poremećaj.
Kako anksioznost utječe na izvedbuUčinci anksioznosti na izvedbu mogu se prikazati na krivulji. Kako se razina anksioznosti povećava, učinkovitost izvedbe se povećava proporcionalno, ali samo do određene točke. Kako se anksioznost dodatno povećava, učinkovitost izvedbe se smanjuje. Prije vrhunca krivulje, anksioznost se smatra prilagodljivom jer pomaže ljudima da se pripreme za krizu i poboljšaju svoje funkcioniranje. Iznad vrhunca krivulje, anksioznost se smatra maladaptivnom jer proizvodi stres i narušava funkcioniranje.  |
Uzroci
Pregled anksioznih poremećaja
Uzroci anksioznih poremećaja nisu u potpunosti poznati, ali navedeni čimbenici mogli bi biti uključeni:
Anksiozni poremećaj može biti potaknut stresom okoline, kao što je prekid značajne emocionalne veze ili izloženost životno ugrožavajućoj katastrofi.
Kada je odgovor osobe na stres neprikladan ili je osoba preplavljena događajima, može doći do anksioznog poremećaja. Na primjer, neki ljudi smatraju da je govor ispred grupe ljudi uzbudljiv. No nekima stvara nelagodu, postaju zabrinuti zbog simptoma kao što su znojenje, strah, ubrzani otkucaji srca i tremor. Takvi ljudi obično izbjegavju govoriti čak i u maloj skupini ljudi.
Smatra se kako su neke obitelji sklonije anksioznosti. Liječnici vjeruju kako se neke od ovih sklonosti mogu naslijediti, ali neke su vjerojatno naučene živeći s anksioznim ljudima.
Anksioznost uzrokovana fizičkim poremećajem ili tvarima
Anksioznost može biti uzrokovana i općim medicinskim poremećajem ili primjenom (ili prestankom) uzimanja lijeka. Opći medicinski poremećaji koji mogu izazvati anksioznost uključuju sljedeće:
Čak i groznica može izazvati tjeskobu.
Anksioznost se može pojaviti kod umirućih ljudi zbog straha od smrti, boli i poteškoća s disanjem ( vidi: Depresija i anksioznost).
Tvari koje mogu izazvati tjeskobu uključuju sljedeće:
Alkohol
Stimulansi (poput amfetamina)
Kofein
Kokain
Mnogi lijekovi propisani na recept, kao što su kortikosteroidi
Neki pripravci za mršavljenje u slobodnoj prodaji poput onih koji sadrže biljni proizvod guaranu, kofein ili oboje.
Prestanak pijenja alkohola ili uzimanja sedativa, kao što su benzodiazepini (koji se koriste za liječenje anksioznih poremećaja; vidi tablicu Lijekovi za liječenje anksioznih poremećaja), može uzrokovati tjeskobu i druge simptome, kao što su nesanica i nemir.
Simptomi
Simptomi anksioznih poremećaja
Anksioznost se može pojaviti iznenada, kao u napadu panike, ili postupno minutama, satima ili danima. Anksioznost može trajati bilo koje vrijeme, od nekoliko sekundi do godinama. Može se kretati u intenzitetu od jedva primjetne nelagode do potpunog razbuktavanja u vidu napada panike, koji mogu uzrokovati kratkoću daha, vrtoglavicu, povišen broj otkucaja srca i drhtanje (tremor).
Anksiozni poremećaji mogu biti toliko uznemirujući i toliko opteretiti život osobe što može voditi u depresiju. Ljudi mogu razviti poremećaj zloporabe psihoaktivnih tvari (ovisnost). Ljudi koji imaju anksiozni poremećaj (osim onih koji imaju vrlo specifične fobije, poput straha od paukova) imaju najmanje dvostruko veću šansu razviti depresiju nego oni bez anksioznog poremećaja. Ponekad ljudi s depresijom razviju anksiozni poremećaj.
Dijagnoza
Dijagnoza anksioznih poremećaja
Odluka kada je anksioznost dovoljno ozbiljna da bi se smatrala poremećajem može biti komplicirana. Sposobnost toleriranja tjeskobe varira, a određivanje što predstavlja abnormalnu anksioznost može biti teško. Liječnici obično koriste sljedeće specifične kriterije:
Anksioznost je vrlo uznemirujuća.
Anksioznost ometa funkcioniranje.
Anksioznost je dugotrajna ili se stalno vraća.
Liječnici procjenjuju postoje li drugi poremećaji koji mogu uzrokovati anksioznost poput depresije ili poremećaja spavanja. Liječnici također pri pregledu pitaju imaju li članovi obitelji slične simptome, jer se anksiozni poremećaji obično pojavljuju u nekim obiteljima.
Liječnici također obavljaju fizikalni pregled. Laboratiorijski pregled krvi i drugi testovi mogu se obaviti kako bi se provjerili drugi medicinski poremećaji koji mogu uzrokovati anksioznost.
Liječenje
Liječenje anksioznih poremećaja
Točna dijagnoza je važna jer se liječenja anksioznih poremećaja međusobno razlikuju. Osim toga, anksiozni poremećaji moraju se razlikovati od tjeskobe koja se javlja kod mnogih drugih poremećaja mentalnog zdravlja, koja uključuju različite pristupe liječenju.
Ako je uzrok neki drugi medicinski poremećaj ili uzimanje lijeka/tvari, liječnici nastoje ispraviti uzrok umjesto liječiti samo simptome anksioznosti. Anksioznost bi trebala nestati nakon što se započne liječenje fizičkog poremećaja ili ako se prekine uzimanje tvari/lijeka dovoljno dugo da se smanje simptomi sustezanja. Ako anksioznost ipak ostane koriste se lijekovi protiv anksioznosti (anksiolitici) ili psihoterapija (kao što je bihevioralna terapija).
Za ljude koji umiru, određeni snažni lijekovi protiv bolova, kao što je morfij, mogu ublažiti i bol i tjeskobu.
Kada se postavi dijagnoza anksioznog poremećaja terapija lijekovima ili psihoterapija (kao što je bihevioralna terapija) sami ili u kombinaciji mogu većini ljudi značajno umanjiti zabrinutost i disfunkcionalnost. Benzodiazepini (poput diazepama) obično se propisuju za akutnu anksioznost. Za mnoge ljude antidepresivi poput selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SIPPS, eng. SSRI) djeluju dobro i na simptome anksioznih poremećaja kao i na simptome depresije. Specifično liječenje ovisi o dijagnozi pojedinog anksioznog poremećaja.
Svi anksiozni poremećaji mogu se javiti zajedno s drugim psihijatrijskim stanjima. Na primjer, anksiozni poremećaji se često pojavljuju zajedno s poremećajem zloporabe alkohola. Važno je da se sva ova stanja što prije liječe. Liječenje poremećaja zloporabe alkohola bez liječenja anksioznosti vjerojatno neće biti učinkovito jer osoba može koristiti alkohol za liječenje tjeskobe. S druge strane, liječenje anksioznosti bez rješavanja poremećaja zloporabe alkohola može biti neuspješno jer dnevne promjene u količini alkohola u krvi mogu uzrokovati da se razina anksioznosti mijenja.
Lijekovi koji se koriste u liječenju anksioznih poremećaja Više informacija
Kako biste dobili više informacija vezano uz anksiozne poremećaje