Pregled nadbubrežnih žlijezda

Autor: Ashley B. Grossman, MD
Urednik sekcije: doc. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med.
Prijevod: Morana Šangulin dr. med. i Kristian Dominik Rudež, dr. med.

Tijelo ima dvije nadbubrežne žlijezde, jednu blizu vrha svakog bubrega. To su endokrine žlijezde, koje izlučuju hormone u krvotok. Svaka nadbubrežna žlijezda ima dva dijela.

  • Srž: unutarnji dio luči hormone, kao što je adrenalin (adrenalin), koji pomažu u kontroli krvnog tlaka, otkucaja srca, znojenja i drugih aktivnosti koje regulira i simpatički živčani sustav.

  • Kora: Vanjski dio izlučuje različite hormone, uključujući kortikosteroide (hormone slične kortizonu, kao što je kortizol) i mineralokortikoide (osobito aldosteron koji kontrolira krvni tlak i razine soli [natrijeva klorida] i kalija u tijelu). Nadbubrežna kora također stimulira proizvodnju muških spolnih hormona (testosterona i sličnih hormona).

Detaljniji pogled na nadbubrežne žlijezde
 

Mozak dijelom kontrolira nadbubrežne žlijezde. Hipotalamus, mali dio mozga uključen u hormonsku regulaciju, proizvodi kortikotropin-oslobađajući hormon (CRH, od eng. corticotropin-releasing hormone) i vazopresin (također poznat kao antidiuretski hormon). Vazopresin i CRH potiču hipofizu na izlučivanje kortikotropina (također poznatog kao adrenokortikotropnog hormona ili ACTH), koji stimulira nadbubrežne žlijezde na proizvodnju kortikosteroida. Sustav renin-angiotenzin-aldosteron, reguliran većinom od strane bubrega, potiče nadbubrežne žlijezde na proizvodnju više ili manje aldosterona (vidi sliku Regulacija krvnog tlaka).

Tijelo kontrolira razine kortikosteroida prema potrebi. Razine su obično veće u ranim jutarnjim satima nego kasnije tijekom dana. Kada je tijelo pod stresom, zbog bolesti ili nekog drugog razloga, razine kortikosteroida se dramatično povećavaju.

Poremećaji nadbubrežnih žlijezda

Poremećaji nadbubrežne žlijezde mogu uključivati izlučivanje premalo ili previše hormona.

Kada se izlučuje premalo hormona, to može biti zbog problema s nadbubrežnom žlijezdom (primarni poremećaj, kao što je Addisonova bolest) ili zbog problema drugdje u tijelu, npr. u hipofizi ili hipotalamusu. Na primjer, problem s hipofizom može značiti da se nadbubrežne žlijezde ne stimuliraju na izlučivanje hormona.

Kada se izlučuje previše hormona (prekomjerna sekrecija), vrsta poremećaja ovisi o hormonu: