Aneurizme ogranaka aorte izbočenja su (proširenja) stijenke većih arterija koje se izravno odvajaju od aorte.
(Vidi također Pregled aneurizmi i disekcije aorte.)
Aorta je najveća arterija u tijelu. Prima krv bogatu kisikom iz srca i raspodjeljuje je po tijelu manjim arterijama koje se od nje odvajaju. Aneurizme se mogu pojaviti u bilo kojem većem ogranku aorte. Takve su aneurizme mnogo rjeđe od aneurizmi abdominalne aorte ili aneurizmi torakalne aorte.
Čimbenici rizika za nastanak aneurizme uključuju:
Infekcija tkiva u blizini arterije može uzrokovati infektivnu aneurizmu, koja se naziva i mikotičnom aneurizmom. Autoimune bolesti mogu uzrokovati upalu različitih arterija, što dovodi do slabljenja arterijske stijenke i nastanka upalne aneurizme.
Aneurizme potključnih arterija
Aneurizme potključnih arterija, smještenih u gornjem dijelu prsnog koša ispod ključne kosti, ponekad se pojavljuju u osoba s dodatnim vratnim rebrom ili sindromom gornjeg torakalnog otvora.
Aneurizme arterija abdominalnih organa
Aneurizme arterija koje opskrbljuju probavni sustav i druge abdominalne organe, odnosno splanhničnih arterija, rijetke su. Najčešće zahvaćaju arterije koje opskrbljuju:
-
slezenu (slezenska arterija, oko 60%)
-
jetru (jetrena arterija, oko 20%)
-
crijeva (gornja mezenterična arterija, oko 5,5%)
-
bubrege (bubrežne arterije)
Aneurizme splanhničnih arterija češće se pojavljuju u žena nego u muškaraca. Uzroci uključuju abnormalan rast mišićnog tkiva u stijenci arterije (fibromuskularna displazija), portalnu hipertenziju, višestruke trudnoće, penetrirajuće ozljede abdomena, kao što su ubodne rane, tupe ozljede abdomena, primjerice u prometnim nesrećama, upalu gušterače (pankreatitis) i infekciju.
Aneurizme jetrene arterije češće se pojavljuju u muškaraca nego u žena. Mogu nastati kao posljedica prethodne ozljede abdomena, uporabe određenih droga, kao što je heroin, oštećenja arterijske stijenke ili upale tkiva oko arterije.
Aneurizme gornje mezenterične arterije razmjerno su rijetke među aneurizmama arterija abdominalnih organa. Mogu nastati zbog infekcije, ateroskleroze ili drugih poremećaja koji oslabljuju arterijsku stijenku.
Aneurizme bubrežnih arterija mogu se disecirati, odnosno raslojiti, ili puknuti te uzrokovati nagli prekid dotoka krvi u bubreg i zatajivanje bubrega.
Simptomi
Aneurizme ogranaka aorte
Simptomi aneurizmi ogranaka aorte razlikuju se ovisno o zahvaćenoj arteriji i organu kojem je smanjen dotok krvi. Neovisno o lokalizaciji, inficirana ili upalna aneurizma može uzrokovati bol u području zahvaćene arterije i simptome infekcije, kao što su vrućica, gubitak tjelesne mase i opća slabost. Puknuće bilo koje aneurizme može uzrokovati nagli gubitak krvi, bol na mjestu aneurizme, snižen krvni tlak, šok i smrt.
Aneurizme potključnih arterija mogu uzrokovati bol u ramenu ili ruci, osjećaj pulsiranja, nastanak krvnih ugrušaka ili oticanje obližnjih vena zbog pritiska aneurizme. Mogu uzrokovati i prolazni ishemijski napadaj, moždani udar, promuklost ili poremećaj funkcije živaca zbog pritiska na povratni grkljanski živac ili brahijalni pleksus.
Većina aneurizmi ogranaka abdominalne aorte ne uzrokuje simptome sve dok ne pukne.
Osobe s aneurizmom slezenske arterije rijetko imaju simptome, ali mogu osjećati bol u abdomenu, mučninu i povraćati.
Aneurizme jetrene arterije mogu uzrokovati bol u abdomenu ili žuticu ako aneurizma pritišće žučne vodove.
Osobe s aneurizmom gornje mezenterične arterije mogu imati bol u abdomenu i krvavi proljev zbog nedostatne opskrbe crijeva krvlju (ishemijski kolitis).
Aneurizme bubrežnih arterija mogu uzrokovati povišeni krvni tlak, bol u abdomenu ili slabini te krv u mokraći.
Dijagnoza
Aneurizme ogranaka aorte
Aneurizme koje ne uzrokuju simptome ponekad se slučajno otkriju tijekom slikovne pretrage učinjene iz drugog razloga. Međutim, mnoge se aneurizme ogranaka aorte ne dijagnosticiraju prije nego što puknu.
Ultrazvuk ili kompjutorizirana tomografija (CT) obično se koriste za otkrivanje ili potvrđivanje aneurizme ogranka aorte. Angiografija se može primijeniti kada osoba ima simptome koji mogu biti povezani s aneurizmom ili kada se planira zahvat.
Liječenje
Aneurizme ogranaka aorte
Liječenje može uključivati kirurški popravak aneurizme pri kojem se postavlja sintetički presadak (graft). Stijenka aneurizme zatim se omota oko novoga presatka.
Često se postavlja endovaskularni stent-graft, pri čemu nije potrebno otvarati abdomen. Duga i tanka žica vodilica uvodi se kroz veliku arteriju u preponi, najčešće femoralnu arteriju, i provodi do aneurizme. Preko žice se zatim uvodi stent-graft, koji se otvara unutar aneurizme i stvara stabilan kanal za protok krvi.
Odluka o liječenju aneurizme koja ne uzrokuje simptome temelji se na riziku od puknuća, veličini i lokalizaciji aneurizme te riziku zahvata s obzirom na druge bolesti osobe. Rizik od puknuća i smrti visok je kod nekih splanhničnih aneurizmi, osobito u žena reproduktivne dobi i osoba s aneurizmom jetrene arterije. Zbog toga se takve aneurizme često liječe i kada ne uzrokuju simptome.
Kirurško liječenje aneurizme potključne arterije može uključivati uklanjanje vratnog rebra, ako postoji, prije popravka ili zamjene zahvaćenog dijela arterije.
Inficirane (mikotične) aneurizme liječe se antibioticima usmjerenima protiv utvrđenog uzročnika. U pravilu je potreban i kirurški ili endovaskularni zahvat nakon što se infekcija stavi pod nadzor.