Aneurizme grana aorte su ispupčenja (dilatacije) u stijenci većih arterija koje se granaju izravno iz aorte.
(Vidi također Pregled aneurizme aorte i disekcije aorte.)
Aorta je najveća arterija u tijelu. Dobiva krv bogatu kisikom iz srca i distribuira po tijelu kroz manje arterije koje se odvajaju od nje. Aneurizme se mogu pojaviti u bilo kojoj većoj grani aorte. Takve aneurizme su mnogo rjeđe nego aneurizme abdominalne aorte ili aneurizme torakalne aorte.
Faktori rizika za aneurizme
Infekcija tkiva u blizini arterije može uzrokovati infektivnu aneurizmu (mikotičnu aneurizmu). Autoimune bolesti mogu uzrokovati upalu u različitim arterijama, što dovodi do slabljenja arterijske stijenke i formiranja aneurizme (upalne aneurizme).
Gdje nastaju aneurizme aorte?
|
Aneurizme se mogu razviti bilo gdje duž aorte. Većina se razvija u abdominalnoj aorti. Ostali se razvijaju u torakalnoj aorti, najčešće u uzlaznoj aorti.
|
Aneurizme subklavijskih arterija
Aneurizme u potključnoj arteriji (smještene u gornjem dijelu prsnog koša ispod ključne kosti) ponekad se javljaju u osoba s dodatnim rebrom smještenim u predjelu vrata (rebra vrata) ili sindromom gornjeg torakalnog otvora.
Aneurizme u arterijama trbušnih organa
Aneurizme u arterijama koje dovode krv u probavni trakt (splanhnične arterije) su rijetke. Međutim, aneurizme se mogu pojaviti u arterijama koje opskrbljuju krvlju druge organe Navedeni organi su:i
Slezena (slezinska arterija, oko 60%)
Jetra (jetrena arterija 20%)
Crijeva (gornja mezenterična arterija 5,5%)
Bubrezi (bubrežne arterije)
Aneurizme crijevnih arterija javljaju se češće kod žena nego kod muškaraca. Uzroci uključuju abnormalni rast mišića u stijenci arterije (fibromuskularna displazija), portalnu hipertenziju (visoki krvni tlak u krvnim žilama povezan s jetrom), višestruke trudnoće (trudnoća s blizancima ili trojkama), penetrirajuće ozljede trbuha (ubodna rana) ili tupe traume abdomena(kao kod sudara motornog vozila), upalu gušterače (pankreatitis) i infekciju.
Aneurizme jetrene arterije javljaju se češće u muškaraca nego u žena. Mogu biti posljedica prethodne ozljede trbuha, uporabe opojnih sredstava (kao što je heroin), oštećenja stijenke arterije ili upale tkiva oko arterije.
Aneurizme gornje mezenterične arterije relativno su rijetke među aneurizmama arterija abdominalnih organa. Mogu biti posljedica infekcija, ateroskleroze i drugih poremećaja koji slabe arterijsku stijenku.
Aneurizme bubrežnih arterija mogu disecirati (raslojavanje stijenke arterije) ili rupturirati, uzrokujući iznenadno začepljenje (okluziju) dotoka krvi u bubrege i zatajenje bubrega.
Simptomi
Simptomi aneurizme ogranaka aorte variraju ovisno o organu kojem je smanjen dotok krvi. Bez obzira na lokaciju, inficirana ili upalna aneurizma može uzrokovati bol u području zahvaćene arterije i simptome infekcije kao što su groznica, gubitak na težini i opća slabost. Nadalje, ruptura bilo koje vrste aneurizme može uzrokovati brz gubitak krvi, bol na mjestu aneurizme, nizak krvni tlak, pa čak i smrt.
Subklavijske aneurizme mogu uzrokovati bol u ramenu ili ruci, pulsirajući osjećaj, krvne ugruške ili otekline u obližnjim venama (zbog pritiska na vene)., prolazni ishemijski napad, moždani udar, promuklost te poremećaj funkcije živca (zbog kompresije n.laryngeus recurrens ili brahijalnog pleksusa).
Većina aneurizmi u ograncima abdominalne aorte ne uzrokuje nikakve simptome ako se rupturiraju. Rijetko, osobe s aneurizmom slezinske arterije imat će bol u trbuhu, mučninu i povraćanje. Osobe s aneurizmom jetrenih arterija imat će bolove u trbuhu ili žutu kožu (žutica) ako aneurizma komprimira strukture koje prenose žuč iz žučnog mjehura u crijevo (žučni sustav). Osobe s aneurizmama gornje mezenterične arterije imat će bol u trbuhu i krvavi proljev (ishemijski kolitis), dok će osobe s aneurizmom bubrežnih arterija imat visoki krvni tlak, bol u trbuhu ili boku te krv u urinu.
Dijagnoza
Ponekad se aneurizme koje ne uzrokuju simptome otkriju kada se radi neka radiološka pretraga zbog drugoga razlog. Međutim, većina aneurizmi ogranaka aortne se ne dijagnosticirana prije nego što rupturira.
Ultrazvuk ili CT obično se koristi za otkrivanje ili potvrđivanje aneurizme ogranka aorte. Angiografija se može koristiti kada osoba ima simptome koji mogu biti uzrokovani aneurizmom.
Liječenje
Liječenje je kirurška sanacija aneurizme tijekom kojeg se unutar aneurizme postavlja umjetna arterija izrađena od sintetskog materijala (graft). Stara arterijska stijenka (aneurizma) omotana je oko novog presatka.
Često liječnici implantiraju endovaskularni stent, koji ne zahtijeva operaciju na trbuhu. Da bi se implantirao endovaskularni stenta, liječnici provuku dugu, tanku žicu kroz veliku arteriju u preponi (femoralna arterija) sve do aneurizme. Zatim stave stent, koji je tanka cjevčica poput sklopive slame, preko žice unutar aneurizme. Zatim se stent graft otvara, stvarajući stabilan kanal za protok krvi.
Odluka da se radi intervencija na aneurizmi koja ne uzrokuje simptome temelji se na riziku od rupture, opsegu i lokaciji aneurizme te riziku uzrokovanom drugim stanjima koje osoba može imati. Za splanhnične aneurizme, rizik od rupture i smrti je visok, osobito za žene u reproduktivnoj dobi i za osobe s aneurizmom jetre, pa se aneurizme kod tih ljudi obično liječe čak i ako ne uzrokuju simptome.
Kirurški zahvat na aneurizmama potključnih arterija može uključivati uklanjanje rebara vrata (ako postoje) iz gornjeg dijela prsnog koša prije popravka i zamjene.
Liječenje zaraženih (mikotičnih) aneurizmi provodi se antibiotskom terapijom ciljano za određeni mikrobiološki agens. Općenito, te aneurizme se također moraju kirurški liječiti nakon izliječenja infekcije.