Položaj odnosi se na to je li fetus okrenut prema natrag (prema leđima žene - to jest, licem prema dolje kada žena leži na leđima) ili naprijed (licem prema gore).
Prezentacija odnosi se na dio tijela fetusa koji vodi put kroz porođajni kanal (naziva se predstavljeni dio). Obično, vodeća čest je glava, ali ponekad zadak ili rame su vodeće česti.
Najčešća i najsigurnija kombinacija sastoji se od sljedećeg:
-
Najprije glava (naziva se vertex ili cefalična prezentacija)
-
Okrenuta prema natrag
-
Lice i tijelo su nagnuti udesno ili ulijevo
-
Vrat se savio naprijed
-
Uvučena brada
-
Ruke su se sklopile preko prsa
Ako je fetus u drugačijem položaju ili prezentaciji, porođaj može biti teži, a isporuka kroz vaginu možda neće biti moguća.
Položaj i stav ploda
|
Pred kraj trudnoće fetus se postavlja u položaj za porođaj. Obično je fetus okrenut prema natrag (prema ženinim leđima) s licem i tijelom zakrenutim na jednu stranu, vrat je savijen, a prezentira se glavom (najprije je glava).
Nenormalan položaj okrenut je prema naprijed, a abnormalne prezentacije uključuju lice, obrvu, stražnjicu i rame.
|
 |
 |
Abnormalna prezentacija
Postoji nekoliko abnormalnih prezentacija.
Occiput posterior prezentacija
U zatiljačnoj stražnjoj prezentaciji, fetus vodi glavom, ali je okrenut prema gore (prema trbuhu majke). To je najčešći nenormalan položaj ili prezentacija.
Kada je fetus okrenut prema gore, vrat je često ispravljen, a ne savijen, a glava zahtijeva više prostora za prolazak kroz porđajni kanal. Isporuka putem a vakuumski izvlači ili pincete ili carski rez može biti potrebno.
Prezentacija zatkom
U prezentaciji zatkom, stražnjica ili ponekad noge su vodeće česti. Zadak se javlja kod 3 do 4% cjelokupnih porođaja. To je druga najčešća vrsta abnormalne prezentacije.
Kada se vaginalno porađa, bebe koje se porađaju na taj način imaju veću vjerojatnost komplikacija i odnosu na bebe koje se porađaju glavom. Takve ozljede mogu nastati prije, tijekom ili nakon rođenja. Beba može čak i umrijeti. Komplikacije su manje vjerojatne kada se zadak otkrije prije poroda ili porođaja.
Vjerojatnije je da će se zadak pojaviti u sljedećim okolnostima:
Ponekad liječnik može učiniti vanjski okret pritiskom na trbuh žene prije poroda, a obično nakon 37 tjedana trudnoće. Nekim ženama se daje lijek (poput terbutalina) kako bi se spriječilo da porođaj započne prerano. Međutim, ako započne porod i plodu je i dalje vodeća čest zadak, mogu se pojaviti problemi.
Prolaz napravljen od zatka u porodnom kanalu možda neće biti dovoljno velik da glava prođe kroz njega ( koja je šira). Osim toga, kada glava slijedi zadak, ona se ne može oblikovati tako da stane kroz rodni kanal, kao što je normalno. Dakle, bebino tijelo može biti isporučeno i glava može biti uglavljena unutar žene. Kada se uglavi bebina glava, ona vrši pritisak na pupčanu vrpcu u rodnom kanalu, tako da vrlo malo kisika može doći do bebe. Oštećenja mozga zbog nedostatka kisika češća su među bebama koje prvi vode zatkom nego među onima koja vode glavom.
U prvom porodu, ovi se problemi mogu javljati češće jer tkivo žene nije prošireno prethodnim porođajima. Budući da se dijete može ozlijediti ili umrijeti, carski rez je poželjan kada je fetus vodi zatkom, osim ako je liječnik vrlo iskusan i vješt u porođaju zatka.
Ostale prezentacije
Prezentacija licem, vrat u defleksiji, tako da vodi lice.
Čeona prezentacija, vrat je u umjernoj defleksiji tako da se prvo pojavljuje čelo.
Obično, fetusi ne ostaju u prezentaciji licem ili čelom. Često se ispravljaju. Ako se to ne dogodi, mogu se upotrijebiti forceps, vakuumski ekstraktor ili carski rez.
U poprečnom položaju, fetus leži horizontalno preko rodnog kanala i vodeća čest je rame. Carski rez se radi, osim ako je plod drugi blizanac. U tom sluaju fetus se može okrenut i poroditi kroz rodnicu.
Distocija ramena
Distocija ramena nastaje kada se jedno rame fetusa uglavi na pubičnoj kosti žene, pa je dijete zaglavljeno u porođajnom kanalu.
Kod ramene distocije, fetus je normalno pozicioniran (vodeća čest glava) za porod, ali ramena fetusa postaju uglavljena za pubičnu kost žene kada glava izađe. (Dvije stidne kosti dio su zdjelične kosti. Spojene su zajedno hrskavicom na dnu zdjelice, iza vaginalnog otvora.) Posljedično, glava se čvrsto povlači prema vaginalnom otvoru. Beba ne može disati jer su prsni koš i pupčana vrpca komprimirani od strane porođajnog kanala. Zbog toga se smanjuje razina kisika u krvi djeteta.
Distocija ramena nije uobičajena pojava, ali je češća kada je prisutno nešto od sljedećeg:
Kada se ova komplikacija dogodi, liječnik brzo pokušava različite tehnike za oslobađanje ramena, tako da beba može biti porođena vaginalno. Ponekad, kada se te tehnike isprobavaju, oštećeni su živci ruke djeteta ili se može slomiti kost djetetove ruke ili ključna kost. Epiziotomija (rez koji proširuje otvor vagine) može se učiniti kako bi se pomoglo u porođaju.
Ako su ove tehnike neuspješne, dijete se može gurnuti natrag u vaginu i poroditi carskim rezom. Ako su sve ove tehnike neuspješne, beba može umrijeti.
Intraamnijska infekcija povećava rizik komplikacija kod žene i djeteta. Kosti novorođenčeta mogu biti slomljene tijekom poroda, i brahijalni pleksus (mreža živaca koja šalje signale od leđne moždine do ramena, ruku i šaka) može biti ozlijeđen. Žena ima veću vjerojatnost i za komplikacije kao što su :
-
Pretjerano krvarenje pri porodu (poslijeporođajno krvarenje)
-
Razderotine u pordučju vaginalnog orificija i anusa
-
Ozljeda mišića u genitalnom području i živaca u preponama
-
Odvajanje stidnih kostiju.