Shizofrenija je kronična bolest koja uključuje abnormalne misli, percepcije i društveno ponašanje koje posljedično stvara značajne probleme u odnosima i funkcioniranju. Traje 6 mjeseci ili više.
-
Shizofrenija je najvjerojatnije uzrokovana kemijskim abnormalnostima u mozgu i problemima tijekom razvoja mozga.
-
Adolescenti se socijalno izoliraju, počinju imati neobične emocije, a obično imaju i halucinacije, deluzije ili paranoje.
-
Liječnici rade pretrage kako bi isključili druge moguće uzroke.
-
Antipsihotici mogu pomoći u kontroli simptoma, a savjetovanje može pomoći adolescentima i članovima obitelji da nauče živjeti s poremećajem.
Shizofrenija je vrlo rijetka u djetinjstvu, tj. prije adolescencije. Može započeti u bilo koje vrijeme od sredine adolescencije do sredine 30-ih godina života, najčešće tijekom sredine 20-ih godina. (Vidi također Shizofrenija u odraslih.)
Shizofrenija se najvjerojatnije javlja zbog kemijskih abnormalnosti u mozgu i problema tijekom razvoja mozga za vrijeme trudnoće i ranog djetinjstva. Nije poznato koji je uzrok tih procesa.
Međutim, stručnjaci se slažu da je sklonost ka razvoju shizofrenije nasljedna i da nije uzrokovana lošim roditeljstvom ili poteškoćama tijekom djetinjstva.
Najnovija istraživanja također pokazuju da postoji povećan rizik od razvoja određenih psihotičnih poremećaja (poput bipolarnog poremećaja i shizofrenije) kod mladih adolescenata koji konzumiraju kanabis. Ovaj povećani rizik nije objašnjen genetskim čimbenicima. Postoji bojazan da bi legalizacija marihuane mogla dati adolescentima (i njihovim roditeljima) lažni osjećaj sigurnosti oko korištenja ove droge.
Simptomi
Kao i odrasli sa shizofrenijom, djeca i adolescenti sa shizofrenijom često imaju:
-
Halucinacije
-
Deluzije (lažna uvjerenja, tj. pogrešno tumačenje percepcija ili iskustava)
-
Paranoje (strah se da im drugi planiraju nauditi ili kontroliraju njihove misli)
Kod djece simptomi obično počinju postepeno i postaju ozbiljniji, nego u adolescenata ili odraslih. Također, veća je šansa da će mišljenje biti oštećeno.
Adolescenti se mogu socijalno izolirati, imati neobične emocije i / ili imati halucinacije, zablude i paranoje.
Dijagnoza
Ne postoji specifična dijagnostička pretraga za shizofreniju. Liječnici postavljaju dijagnozu na osnovu procjene simptoma tijekom vremena.
Liječnici također rade testove za provjeru drugih stanja koja mogu uzrokovati slične simptome. Takva stanja uključuju infekcije mozga, ozljede, tumore, autoimune bolesti i uporabu određenih lijekova (kao što su kortikosteroidi i mnoge nedopuštene droge).
Liječenje
Shizofrenija se ne može izliječiti, ali se halucinacije i deluzije mogu kontrolirati antipsihoticima kao što su haloperidol, olanzapin, kvetiapin i risperidon. Djeca su posebno osjetljiva na nuspojave antipsihotika. Nuspojave mogu uključivati tremor, usporene pokrete, poremećaje kretanja i metabolični sindrom (što uključuje pretilost, dijabetes tipa 2 i abnormalne razine masnoća u krvi).
Učenje socijalnih vještina, profesionalna rehabilitacija, psihološka i obrazovna podrška djetetu te savjetovanje članova obitelji neophodni su za adekvatno nošenje s poremećajem i njegovim posljedicama. Potrebno je uputiti dijete specijalistu dječje i adolescentne psihijatrije.
Djecu je potrebno hospitalizirati kada se simptomi pogoršaju kako bi se doze lijeka mogu prilagodile na najsigurniji način.