Preuranjeni pubertet je spolno sazrijevanje koje počinje prije 9 godine u dječaka ili prije 8 godina u djevojčica.
-
Uzrok preuranjenog puberteta je često nepoznat, ali može biti uzrokovan strukturnim abnormalnostima ili tumorima u mozgu.
-
Simptomi uključuju rani zamah rasta i ranu pojavu stidnih i pazušnih dlaka.
-
Dijagnoza se temelji na rendgenskim snimkama, pretragama krvi i slikovnim pretragama.
-
Liječenje ovisi o vrsti preuranjenog puberteta, ali može uključivati hormonsku terapiju.
Normalni pubertet
Pubertet je slijed događaja u kojima se događaju tjelesne promjene, što rezultira tjelesnim karakteristikama odraslih i sposobnošću reprodukcije. Obično se te promjene događaju sekvencijalno tijekom puberteta, što dovodi do spolne zrelosti.
Početak puberteta se odvija onda kada hipotalamus (područje mozga koje kontrolira hipofizu) počne lučiti kemijske signale koje zovemo gonadotropin-oslobađajućim hormonima. Hipofiza odgovara na taj signal otpuštanjem hormona koji se nazivaju gonadotropini (luteinizirajući hormon i folikul stimulirajući hormon) koji stimuliraju rast spolnih žlijezda (testisi u dječaka i jajnici u djevojčica). Ove spolne žlijezde luče spolne hormone, kao što su testosteron ili estrogen, koji dovode do puberteta.
U dječaka, prvi znaci puberteta su povećanje testisa i skrotuma, nakon čega slijedi produljenje penisa. Zatim se pojavljuju stidna i pazušna (aksilarna) dlakavost. U dječaka pubertet obično počinje između dobi od 10 i 14 godina (vidi Pubertet u dječaka).
Kod djevojčica, prva promjena puberteta je obično početak razvoja dojki (pupanje grudi). Ubrzo nakon toga, stidne i pazušne dlačice počinju rasti. U djevojčica pubertet obično počinje u dobi između 8 i 13 godina (vidi Pubertet u djevojčica).
Miljokazi u seksualnom razvoju djevojčica i dječaka
|
Tijekom puberteta, seksualni razvoj se odvija u određenom nizu. Međutim, vrijeme kad promjene počnu i koliko brzo se događaju se razlikuje od osobe do osobe.
Za djevojčice, pubertet počinje u dobi od 8 do 13 godina i traje oko 4 godine.
Za dječake, pubertet počinje u dobi od 10 do 14 godina i traje oko 3 godine.
Grafikon prikazuje tipičan slijed i normalan raspon razvoja miljokaza spolnog razvoja.
|
U oba spola, u vrijeme puberteta, nadbubrežna žlijezda također počinje lučiti hormone koji dovode do pojave stidne i pazušne dlake. Ovi hormoni nadbubrežnih žlijezda su kontrolirani različitim kemijskim signalima od drugih hormona puberteta.
Čini se da u Sjedinjenim Državama pubertet nastupa ranije nego u prošlosti, osobito kod djevojčica. Dodatno, razvoj grudi se sve više događa u mlađoj dobi, trend koji odražava epidemiju pretilosti, jer je viši indeks tjelesne mase (BMI) povezan s ranijim razvojem grudi. Kod djevojčica na vrijeme puberteta također utječu rasa i etnička pripadnost. Pubertet počinje ranije kod crnih i latinoameričkih djevojčica u usporedbi s bijelcima.
(Preuranjeni pubertet)
U preuranjenom pubertetu djetetovo se tijelo počinje mijenjati u tijelo odrasle osobe ranije nego što se očekivalo. Definicija prijevremenog puberteta tradicionalno je prije 8. godine kod djevojčica ili 9. godine kod dječaka. Preuranjeni pubertet je češći među nekim obiteljima.
Postoje tri vrste preuranjenog puberteta:
Uzroci i simptomi se razlikuju između ova tri tipa.
Centralni preuranjeni pubertet
Ova vrsta preuranjenog puberteta je sveukupno češća i 5 do 10 puta je češća u djevojčica.
Pubertet ovog tipa potaknut je ranim oslobađanjem određenih spolnih hormona (gonadotropina) iz hipofize. Ovi hormoni uzrokuju sazrijevanje i povećanje jajnika ili testisa (spolnih žlijezda). Jednom kad sazriju, spolne žlijezde počinju izlučivati druge spolne hormone, kao što su estrogen ili testosteron, što izaziva pubertet. Tjelesne promjene su tipično one kao i za normalan pubertet za dijete tog spola, osim što počinju u ranijoj dobi.
Dječaci pokazuju povećanje testisa, produljenje penisa i razvoj dlakavosti na licu, ispod pazuha i stidnih dlačica, te poprimaju muževan izgled.
Djevojke razvijaju grudi i stidne dlake i / ili dlačice ispod pazuha i mogu dobiti menstruaciju.
U oba spola postoji zamah rasta koji dovodi do brzog porasta visine. Međutim, za razliku od normalnog puberteta, ubrzano povećanje visine kod preuranjenog puberteta završava rano pa su djeca u odrasloj dobi niža nego što bi bilo očekivano.
Liječnici obično ne pronalaze uzrok za rano oslobađanje hormona, osobito u djevojčica, ali ponekad ga uzrokuje tumor ili druga abnormalnost u mozgu, tipično u hipofizi ili hipotalamusu (područje mozga koje kontrolira hipofizu). Neurofibromatoza (poremećaj u kojem mnoge mesnate izrasline živčanog tkiva rastu ispod kože i drugih dijelova tijela) i nekoliko drugih rijetkih poremećaja su također povezani sa centralnim preuranjenim pubertetom. Teška, neliječena hipotireoza može uzrokovati središnji preuranjeni pubertet. Ponekad centralni preuranjeni pubertet pokrene liječenje određenih poremećaja (kao što su operacije, zračenje ili kemoterapija za liječenje raka). Djeca koja imaju članove obitelji sa središnjim preuranjenim pubertetom imaju povećan rizik od razvoja ovog poremećaja.
Periferni preuranjeni pubertet
Ova vrsta preuranjenog puberteta je mnogo rjeđa. U perifernom preuranjenom pubertetu, oslobađanje estrogena ili testosterona (i hormona nalik testosteronu koji se nazivaju androgeni) nije stimulirano gonadotropinima iz hipofize. Umjesto toga, visoke razine androgena ili estrogen proizvode se u tumorima ili drugim abnormalnostima u nadbubrežnoj žlijezdi ili u nezrelom testisu ili jajniku. Ovi hormoni ne uzrokuju da testisi ili jajnici sami sazriju, ali izazivaju razvoj sekundarnih spolnih karakteristika.
Zato što dječaci i djevojčice s perifernim preuranjenim pubertetom mogu producirati estrogene ili androgene, fizičke promjene koje nastanu u pubertetu ovise više o hormonu koji se producira, a ne toliko o djetetovu spolu. Obzirom na to, tumori i anomalije koje produciraju estrogene rezultiraju rastom dojki u dječaka i djevojčica dok oni koji produciraju androgene rezultiraju rastom pubične i pazušne dlakavosti, odraslim mirisom tijela, pojavom akni u djevojčica i dječaka i u dječaka, uvećanjem penisa (ali ne i testisa).
Nepotpuni pubertet
Neka djeca prerano razvijaju samo nekoliko znakova puberteta. Obično se radi o preuranjenom razvoju dojki (telarha) ili preuranjenoj pojavi stidnih dlaka (adrenarha) bez drugih promjena u pubertetu kao što su rast testisa ili jajnika, menstruacija ili zamah rasta. Neke djevojčice imaju razvoj dojki tijekom prve dvije godine života, ali nemaju povišene razine hormona. Djeca s ranim razvojem stidnih dlaka često imaju tjelesni miris kao i odrasle osobe te akne. Promjene polako napreduju.
Ove rane tjelesne promjene nisu uzrokovane poremećajem i tek nekolicina djece nastavlja razvijati pravi preuranjeni pubertet. Rani razvoj stidne dlakavosti nastaje zato što nadbubrežna žlijezda povećava razinu proizvedenih androgena. Međutim, razine gonadotropina i estrogena nisu povećane kod rane pojave stidne dlakavosti.
Dijagnoza
Dijagnoza ranog puberteta
Kadgod dijete ima znakove preuranjenog, brzo napredujućeg ili poremećenog puberteta, liječnici snimaju rendgensku snimku šake i ručnog zgloba kako bi procijenili zrelost kostiju (tzv. rendgenska snimka koštane dobi).
Ako x-zrake pokažu da djetetove kosti imaju zreliji izgled nego što bi trebale za tipično dijete te dobi, obično je indicirana potpunija procjena. Krvne pretrage se provode kako bi se odredila razina hormona.
Za centralni preuranjeni pubertet liječnici to mogu učiniti magnetskom rezonancijom (MR) mozga za provjeru eventualnog postojanja tumora hipotalamusa ili hipofize. Liječnik pokušava ograničiti dijagnostičku obradu na djecu za koju sumnja da imaju ozbiljniji zdravstveni poremećaj.
Za periferni preuranjeni pubertet liječnici mogu zatražiti ultrazvuk zdjelice i nadbubrežnih žlijezda kako bi se provjerilo eventualno postojanje tumora jajnika ili nadbubrežnih žlijezda.
Liječenje
Liječenje ranog puberteta
Liječenje preuranjenog puberteta obično nije potrebno za djecu koja imaju samo preuranjenu pojavu stidne i pazušne dlakavosti, ali je potrebno redovito preispitivanje kako bi se provjerio kasniji razvoj preuranjenog puberteta. Djeca čiji je razvoj dojki započeo prije dobi od 2 godine procjenjuju se ako rast grudi zaostane i poslije dobi od 2 godine.
Liječenje prepoznatljivog uzroka preuranjenog puberteta, kao što je uklanjanje tumora ili ciste, može zaustaviti progresiju puberteta.
Kada se ne utvrdi uzrok koji se može liječiti, lijekovi mogu usporiti progresiju puberteta. Odluka o davanju lijekova ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući i djetetovu dob, koliko brzo napreduje pubertet, koliko brzo dijete raste i koliko visoki liječnici misle da će dijete biti. Ciljevi liječenja lijekovima su omogućiti djetetu da naraste do normalne visine odraslih i ublažiti svaku anksioznost koju dijete osjeća uslijed razvoja prije svojih vršnjaka.
Mogućnosti liječenja uključuju injekcije sintetskih hormona koji zaustavljaju proizvodnju spolnih hormona. Injekcije se daju mjesečno, svaka tri ili svakih šest mjeseci. Ovi se hormoni također mogu davati putem usatka koji se umetne ispod kože svakih 12 mjeseci.
Periferni preuranjeni pubertet može se zaustaviti lijekovima koji blokiraju djelovanje spolnih hormona.