Uho, organ sluha i ravnoteže, sastoji se od vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha.
Vanjsko, srednje i unutarnje uho djeluju zajedno kako bi pretvorili zvučne valove u živčane impulse koji putuju u mozak, gdje se doživljavaju kao zvuk.
Unutarnje uho također pomaže održavanju ravnoteže.
Vanjsko uho
Vanjsko se uho sastoji od vanjskog dijela (uška ili ušna školjka) i slušnog kanala (vanjskog slušnog hodnika).
Uška se sastoji od hrskavice pokrivene kožom i oblikovana je tako da hvata zvučne valove i lijeva ih kroz zvukovod do bubnjića, tanke membrane koja odvaja vanjsko uho od srednjeg uha.
Srednje uho
Srednje se uho sastoji od bubnjića i male komore ispunjene zrakom koja sadrži lanac od tri sitne kosti (koščice) koje povezuju bubnjić s unutarnjim uhom Slušne koščice su dobile naziv prema svojim oblicima. Čekić (maleus) je pričvršćen za bubnjić. Nakovanj (inkus) je srednja kost između čekića i stremena (stapesa), koja je pričvršćena na ovalni prozor, tanku membranu na ulazu u unutarnje uho. Vibracije bubnjića mehanički se pojačavaju koščicama i prenose do ovalnog prozora.
Srednje uho također sadrži dva mala mišića. Mišić tensor tympani je učvršćen je za čekić i pomaže u podešavanju i zaštiti uha. Mišić stapedius je pričvršćen za stapes. Ovaj se mišić kontrahira kao odgovor na glasnu buku, čineći lanac kostiju rigidnijim tako da se prenosi manje zvuka. Ovaj odgovor, zvani akustički refleks, pomaže u zaštiti osjetljivog unutarnjeg uha od oštećenja zvukom.
Eustahijeva cijev je mala cijev koja povezuje srednje uho s dišnim putem u stražnjem dijelu nosa (nazofarinksom) Ova cijev omogućuje ulazak vanjskog zraka u srednje uho (iza bubnjića). Eustahijeva cijev, koja se otvara kad osoba proguta, pomaže u održavanju jednakog tlaka zraka sa obje strane bubnjića i sprječava nakupljanje tekućine u srednjem uhu. Ukoliko tlak zraka nije jednak, bubnjić se može izbočiti ili se uvući, što može biti neugodno i izobličiti sluh. Gutanje ili dobrovoljno "pucketanje" ušiju može smanjiti pritisak na bubnjić uzrokovan iznenadnim promjenama tlaka zraka, što se često događa kada letite avionom. Povezanost Eustahijeve tube sa srednjim uhom objašnjava zašto infekcije gornjih dišnih puteva(poput obične prehlade), koje zahvaćaju i blokiraju Eustahijevu tubu mogu dovesti do infekcije srednjeg uha, ili promjene tlaka u srednjem uhu što rezultira bolovima.
Unutarnje uho
Unutarnje uho (labirint) je složena struktura koja se sastoji od dva glavna dijela:
Pužnica
Pužnica, šuplja cijev namotana u obliku puževe ljuske, ispunjena je tekućinom. Unutar pužnice nalazi se Cortijev organ, koji se, dijelom, sastoji od oko 20.000 specijaliziranih stanica s dlačicama. Te stanice imaju male dlačice (cilije) koje se protežu u tekućinu. Zvučne vibracije koje se prenose preko koščica iz srednjeg uha u ovalni prozor unutarnjeg uha uzrokuju vibriranje tekućine i cilija. Stanice s cilijama u različitim dijelovima pužnice vibriraju kao odgovor na različite frekvencije zvuka i pretvaraju vibracije u živčane impulse. Živčani impulsi se prenose duž vlakana kohlearnog živca u mozak. Okrugli prozor je mali, membranom pokriveni otvor između pužnice ispunjene tekućinom i srednjeg uha. Ovaj prozor pomaže prigušiti pritisak uzrokovan zvučnim valovima u pužnici.
Unatoč zaštitnom učinku akustičkog refleksa, glasna buka može oštetiti i uništiti stanice s dlačicama. Jednom kada je stanica uništena, ona ponovno ne raste. Dugotrajno izlaganje glasnoj buci uzrokuje progresivno oštećenje, što može rezultirati gubitkom sluha, a ponekad i šumom ili zujanjem u ušima (tinitus).
Vestibularni sustav
Vestibularni sustav sastoji se od
Ove vreće i kanali prikupljaju informacije o položaju i kretanju glave. Mozak koristi te informacije kako bi održao ravnotežu.
Sakuli i utrikuli sadrže stanice koje osjećaju kretanje glave u ravnoj liniji, tj. naprijed-natrag ili gore i dolje.
Polukružni kanali tri su cijevi ispunjene tekućinom koje su pod pravim kutom jedna prema drugoj i koje osjećaju rotaciju glave. Rotacija glave uzrokuje kretanje tekućine u kanalima. Ovisno o smjeru kretanja glave, kretanje tekućine bit će veće u jednom od kanala nego u drugim kanalima. Kanali sadrže stanice s dlačicama koje reagiraju na to kretanje tekućine. osjetilne stanice iniciraju živčane impulse koji govore mozgu u kojem se smjeru kreće glava tako da se može poduzeti odgovarajuća akcija za održavanje ravnoteže.
Ako funkcija polukružnih kanalića narušena, što se može pojaviti kod infekcije gornjih dišnih putova ili drugih privremenih ili trajnih poremećaja, osjećaj ravnoteže osobe može biti izgubljen ili se razvija lažni osjećaj kretanja odnosno vrtnje (vrtoglavica)