Dvanaest parova živaca - moždani živci - vode izravno iz mozga u različite dijelove glave, vrata i trupa. Neki su moždani živci uključeni u posebna osjetila (kao što su vid, sluh i okus), a drugi kontroliraju mišiće lica ili reguliraju žlijezde. Živci su imenovani i numerirani (prema njihovom položaju, od prednjeg dijela mozga prema straga).
Pregled moždanih živaca
|
Dvanaest parova moždanih živaca izlazi s donje strane mozga, prolaze kroz otvore u lubanji i vode do dijelova glave, vrata i trupa. Živci su imenovani i numerirani, ovisno o njihovom položaju, od prednjeg dijela mozga prema straga. Dakle, olfaktorni živac je prvi moždani živac, a hipoglosalni živac je dvanaesti moždani živac.
|
Poremećaj moždanog živca može se pojaviti ako dođe do oštećenja ili disfunkcije:
Poremećaji koji izravno oštećuju moždane živce uključuju ozljede, tumore, upalu, infekcije (kao što je herpes zoster), neadekvatnu opskrbu krvlju (kao kod šećerne bolesti), lijekove i toksine.
Neki poremećaji moždanih živaca ometaju kretanje oka. Tri para mišića upravljaju pokretima očiju. Ti mišići pomiču oko prema gore i dolje, desno i lijevo te dijagonalno. Mišići su pod kontrolom sljedećih moždanih živaca:
Ako je jedan od tih živaca ili područje mozga koje njime upravlja oštećeno, mišići koje kontroliraju mogu postati paralizirani u različitim stupnjevima, a osoba neće moći normalno pomicati oči. Koji je pokret onemogućen ovisi o tome koji je živac zahvaćen. Osobe koje imaju neku od navedenih slabosti mogu imati dupli vid kada gledaju u određenim smjerovima.
Simptomi
Simptomi poremećaja moždanih živaca ovise o tome koji su živci oštećeni i kako su oštećeni. Poremećaji moždanih živaca mogu utjecati na miris, okus, vid, osjet na licu, izraz lica, sluh, ravnotežu, govor, gutanje i mišiće vrata. Na primjer, vid može biti zahvaćen na različite načine:
-
Ako jedan oštećen 2. moždani živac (optički živac), vid zahvaćenog oka može biti djelomično ili u potpunosti izgubljen.
-
Ako je bilo koji od tri moždana živca koji kontroliraju kretanje oka (3., 4. ili 6. moždani živac) oštećen, osobe ne mogu normalno pomicati oči. Simptomi uključuju dvoslike pri gledanju u određenim smjerovima.
-
Ako je treći moždani živac (okulomotorni živac) paraliziran, osobe ne mogu pomicati gornju vjeđu. Ona se spušta preko oka te ometa vid.
-
Ako je 8. kranijalni živac (slušni ili vestibulokohlearni živac) oštećen ili disfunkcionalan, osobe mogu imati problema sa sluhom i / ili vrtoglavicom - osjećaj da se oni, njihova okolina ili oboje vrte.
Poremećaji moždanih živaca također mogu uzrokovati razne vrste boli lica ili glave.
Dijagnoza
Kada liječnici posumnjaju na poremećaj moždanog živca, ispituju detaljna pitanja o simptomima. Također, testiraju funkcije moždanih živaca tražeći pacijente da ispune jednostavne zadatke, poput praćenja mete pogledom.
Često je potrebno snimanje mozga magnetskom rezonancijom (MR).
Testiranje moždanih živaca
|
Broj moždanog živca
|
Ime
|
Funkcija
|
Test
|
|---|
|
1.
|
Olfaktorni
|
Njuh
|
Sposobnost njuha ispituje se tako da se od osobe traži da identificira predmete koji imaju vrlo specifične mirise (poput sapuna, kave i klinčića) koji se postave ispod nosa. Svaka se nosnica testira odvojeno.
|
|
2.
|
Optički
|
Vid
|
Sposobnost vida ispituje se tako da se od osobe traži da pročita brojeve i slova s tablice. Periferni (bočni) vid ispituje se tražeći od osobe da gleda ravno ispred sebe dok liječnik postupno pomiče prst prema središtu vidnog polja osobe odozgo, odozdo, s lijeva i s desna. Zatim se od osobe traži da kaže trenutak u kojem prvi put vidi prst.
|
| |
|
Detekcija svjetla
|
Sposobnost detekcije svjetla testira se osvjetljavanjem zjenice jarkom svjetlosti (kao što je ona iz baterijske svjetiljke) u zamračenoj prostoriji.
|
|
3.
|
Okulomotorni
|
Pomicanje očiju prema gore, prema dolje i prema unutra
|
Sposobnost pomicanja pojedinog oka prema gore, prema dolje i prema unutra ispituje se tako što se od osobe traži da slijedi predmet koji pomiče ispitivač.
|
| |
|
Suženje (konstrikcija) ili proširenje (dilatacija) zjenice kao odgovor na promjene količine svjetla
|
Odgovor zjenice na svjetlo provjerava se osvjetljivanjem zjenica jarkim svjetlom (poput onog iz baterijske svjetiljke) u zamračenoj sobi.
|
| |
|
Podiže vjeđe
|
Provjerava se postoji li spuštenost (ptoza) gornje vjeđe.
|
|
4.
|
Trohlearni
|
Pokreti očiju prema dolje i prema unutra
|
Sposobnost pomicanja oka prema dolje i prema unutra testira se tako da se osobu zamoli da slijedi cilj koji pomiče ispitivač.
|
|
5.
|
Trigeminalni
|
Osjet u licu
|
Osjet u dijelovima lica ispituje se pomoću igle i komadića pamuka.
Refleks treptanja ispituje se dodirom rožnice oka komadićem pamuka.
|
| |
|
Žvakanje
|
Snaga i kretanje mišića koji kontroliraju čeljust testiraju se stiskanjem zubi i otvaranjem čeljusti protiv otpora.
|
|
6.
|
Abducens
|
Kretnje očiju prema van
|
Sposobnost pomicanja oka prema van preko srednje crte ispituje se tako što se od osobe traži da gleda u stranu.
|
|
7.
|
Facijalni
|
Sposobnost pokretanja mišića lica (npr. pri izrazima lica), okus prve dvije trećine jezika, proizvodnja sline i suza te kontrola mišića uključenih u sluh
|
Sposobnost pomicanja lica ispituje se tako da se osobu zamoli da se nasmiješi, otvori usta i pokaže zube te čvrsto zatvori oči.
Okus se ispituje pomoću tvari koje su slatke (šećer), kisele (sok od limuna), slane (sol) i gorke (aspirin, kinin ili aloa).
|
|
8.
|
Slušni (vestibulokohlearni)
|
Sluh
|
Sluh se ispituje viljuškom ili slušalicama koje reproduciraju tonove različitih frekvencija (visina tona) i glasnoće (audiometrija).
|
| |
|
Ravnoteža
|
Ravnoteža se ispituje tako da se od osobe traži da hoda po ravnoj liniji.
|
|
9.
|
Glosofaringealni
|
Gutanje, refleks povraćanja i govor
|
Budući da i 9. i 10. moždani živac kontroliraju gutanje i refleks povraćanja, ispituju se zajedno.
Od osobe se traži da proguta. Od osobe se traži da izgovori "ah-h-h" kako bi se ispitalo kretanje nepca (krov usta) i uvule (mali, mekani izdanak koji visi na stražnjem dijelu grla).
Stražnji dio grla se može podražiti špatulom, što kod većine ljudi dovodi do refleksa povraćanja.
Od osobe se traži da govori kako bi se ispitalo zvuči li glas nazalno (još jedan test kretanja nepca).
|
|
10.
|
Vagus (vagusni živac)
|
Gutanje, refleks povraćanja i govor
|
| |
|
Kontrola mišića u nekim unutarnjim organima i brzina otkucaja srca
|
Ova funkcija se ne ispituje kao dio pregleda moždanih živaca.
|
|
11.
|
Akcesorni
|
Okretanje vrata i slijeganje ramenima
|
Od osobe se traži da okrene glavu i slegne ramenima protiv otpora koji daje ispitivač.
|
|
12.
|
Hipoglosalni
|
Pokreti jezika
|
Od osobe se traži da isplazi jezik te se promatra postoji li devijacija na jednu ili drugu stranu.
|
Liječenje
Liječenje specifičnih poremećaja moždanih živaca ovisi o uzroku.