Prehrana je proces konzumiranja, apsorpcije i korištenja hranjivih tvari potrebnih tijelu za rast, razvoj i održavanje života.
Kako bi se prikladno prehranili, ljudi trebaju konzumirati zdravu dijetu, koja se sastoji od raznih nutrijenata - tvari u hrani koje hrane tijelo. Zdrava prehrana omogućuje ljudima održavanje željene tjelesne težine i sastava (postotak masnoća i mišića u tijelu) kao i svakodnevne tjelesne i mentalne aktivnosti.
Ako ljudi konzumiraju previše hrane, može doći do gojaznosti. Ako konzumiraju velike količine određenih hranjivih tvari, obično vitamina ili minerala može doći do štetnih učinaka (toksičnost). Ako ljudi ne konzumiraju dovoljno hranjivih tvari, pothranjivanjem može doći do poremećaja uslijed prehrambenog manjka.
Ocjena nutritivnog statusa
Kako bismo utvrdili konzumiraju li ljudi odgovarajuću količinu hranjivih tvari, liječnici ih pitaju o njihovim prehrambenim navikama i prehrani i obavljaju fizikalni pregled kako bi procijenili sastav i funkcioniranje tijela.
Visina i težina se mjere, a indeks tjelesne mase (ITM) se izračunava. ITM se izračunava dijeljenjem težine (u kilogramima) s kvadratom visine (u metrima). ITM između 19 i 24 obično se smatra normalnim za muškarce i žene. U Sjedinjenim Američkim Državama i drugim razvijenim zemljama mnogi ljudi imaju ITM koji je veći od 24. Održavanje odgovarajuće tjelesne mase važno je za fizičko i psihičko zdravlje. Standardizirana tablica visina-težina može pritom poslužiti kao vodič, ali ITM je pouzdaniji.
Sastav tijela, uključujući i postotak tjelesne masti, ponekad se procjenjuje mjerenjem debljine kožnog nabora ili analizom bioelektrične impedancije. Točniji načini za određivanje tog postotka uključuju vaganje ljudi pod vodom (hidrostatsko vaganje) i obavljanje skeniranja s dvostrukom energijom rentgenske apsorpcije (DXA), ali te metode nisu jednostavne za korištenje, mogu biti skupe i nisu uvijek dostupne. Koriste se uglavnom u istraživanjima.
Razina mnogih hranjivih tvari može se mjeriti u krvi i ponekad u tkivima. Mjerenje razine albumina, glavne bjelančevine u krvi, može primjerice pomoći u određivanju ima li netko manjak bjelančevina. Razine hranjivih tvari se smanjuju kada je prehrana neprikladna.
Također je važno uzeti u obzir koliki udio u sastavu tijela ima mast, a koliko mišići (sastav tijela). Za određivanje sastava tijela može se koristiti hidrostatičko vaganje, debljina kožnog nabora, analiza bioelektrične impedance i dvoenergetska apsorpciometrija rendgenskih zraka.
Hidrostatičko vaganje: Ljudi se važu pod vodom u malom bazenu. Kosti i mišići su gušći od vode, tako da ljudi s visokim postotkom tih tkiva imaju veću težinu u vodi, a ljudi s visokim postotkom masti teže manje. Iako se ova metoda smatra najtočnijom, zahtijeva posebnu opremu koja nije lako dostupna, kao i značajno vrijeme i stručnost.
Debljina kožnog nabora: Sastav tijela može se procijeniti mjerenjem količine masti ispod kože (debljina kožnog nabora). Nabor kože na stražnjoj strani lijeve nadlaktice (nabor tricepsa) povlači se od ruke i mjeri se pomoću kalipera. Debljina nabora kože od oko 13 mm kod muškaraca i oko 25 mm kod žena smatra se normalnim. Ovo mjerenje plus opseg lijeve nadlaktice može se koristiti za procjenu količine skeletnog mišića u tijelu (tjelesna masa nemasnog tkiva).
Analiza bioelektrične impedancije: Ovaj test mjeri otpor tjelesnih tkiva na protok električne struje niskog napona. Tipično, ljudi stoje bosonogi na metalnim podnožjima, a električna se struja šalje jednom nogom i vraća drugom. Masno tkivo i kost otporni su na protok mnogo više od mišićnog tkiva. Mjerenjem otpora na struju, liječnici mogu procijeniti postotak tjelesne masti. Ovaj test traje samo oko 1 minutu.
Dvoenergetska apsorpciometrija x-zraka (DXA): Ovaj postupak snimanja točno određuje količinu i raspodjelu tjelesne masti. DXA koristi vrlo nisku dozu zračenja i sigurna je. Međutim, previše je skupa za rutinsko korištenje.
Indeks tjelesne mase (ITM) Kalkulator
|
(Kategorija težine)
ITM
|
Normalno * (18,5–24)
|
Prekomjerna težina (25–29)
|
Pretilost: Klasa I (30–34)
|
Pretilost: Klasa II (35–39)
|
Pretilost: Klasa III (≥ 40)
|
|
* ITM niži od onih koji su navedeni kao normalni smatraju se pothranjenim.
|
|
Visina
|
Tjelesna težina
|
|---|
|
60–61 inča (152–155 cm)
|
97–127 lb (44–58 kg)
|
58–69 kg
|
153–180 lb (69–82 kg)
|
81–93 kg
|
> 206 lb (> 93 kg)
|
|
62–63 inča (157–160 cm)
|
104–135 lb (47–61 kg)
|
62 - 74 kg
|
164–191 lb (74–87 kg)
|
191–220 lb (87–100 kg)
|
> 100 lb (> 100 kg)
|
|
64 - 65 inča (162–165 cm)
|
110–144 lb (50–65 kg)
|
145–174 lb (66–79 kg)
|
17–204 lb (79–93 kg)
|
204–234 lb (93–106 kg)
|
> 106 kg
|
|
66–67 inča (168–170 cm)
|
118–153 lb (54–69 kg)
|
155–185 lb (70–84 kg)
|
Težina: 84–98 kg
|
216–249 lb (98–113 kg)
|
> 113 kilograma (> 113 kg)
|
|
68–69 inča (173–175 cm)
|
125–162 lb (57–74 kg)
|
164–196 lb (74–89 kg)
|
197–230 lb (89–104 kg)
|
(104–119 kg)
|
> 119 kg
|
|
70–71 in (178–180 cm)
|
62–172 lb (60–78 kg)
|
174–208 lb (79–94 kg)
|
20–243 lb (95–110 kg)
|
11,5–16 kg (25–35 lb)
|
> 127 kg
|
|
72–73 inča (183–185 cm)
|
64–83 kg
|
184–219 lb (84–99 kg)
|
11,5–16 kg (25–35 lb)
|
11,5–16 kg (25–35 lb)
|
> 134 kg
|
|
74–75 inča (188–190 cm)
|
148–192 lb (67–87 kg)
|
88–105 kg
|
236–272 lb (106–123 kg)
|
12,5–18 kg (28–40 lb)
|
> 141 kg
|
|
76 inča (193 cm)
|
156–197 lb (71–89 kg)
|
205–238 lb (93–108 kg)
|
11,5–16 kg (25–35 lb)
|
12,5–18 kg (28–40 lb)
|
> 145 lb (> 145 kg)
|
Komponente dijete
Općenito, hranjive tvari se dijele u dvije klase:
-
makronutrijenata: Makronutrijenti su svakodnevno potrebni u velikim količinama. Oni uključuju bjelančevine, masti, ugljikohidrate, neke minerale i vodu.
-
mikronutrijenata: Mikronutrijenti su svakodnevno potrebni u malim količinama - u miligramima (tisućinki grama) u mikrogramima (milijunti dio grama). Oni uključuju vitamine i određene minerale koji omogućuju tijelu da koristi makronutrijente. Ti se minerali nazivaju minerali u tragovima jer tijelu trebaju samo u vrlo malim količinama.
Voda je potrebna u količinama od 1 mililitar za svaku potrošenu kalorijsku energiju ili oko 2.5 litara (2.500 mililitara) dnevno. Potreba za vodom se može zadovoljiti vodom koja se prirodno nalazi u mnogim namirnicama, pijenjem sokova od voća ili povrća i kave ili čaja bez kofeina, kao i vode. Alkoholna pića i kofeinska kava, čaj i gazirani napitci mogu natjerati ljude da više mokre, tako da su manje korisni.
Namirnice koje se konzumiraju u svakodnevnoj prehrani sadrže čak 100.000 tvari. Ali samo 300 je klasificirano kao hranjive tvari, a samo 45 je klasificirano kao esencijalno:
Tijelo ne može stvoriti esencijalne hranjive tvari i moraju se konzumirati prehranom.
Hrana sadrži mnoge druge korisne sastojke, uključujući i vlakna (kao što su celuloza i pektini).
Hrana također sadrži aditive (kao što su konzervansi, emulgatori, antioksidansi i stabilizatori), koji poboljšavaju proizvodnju, preradu, skladištenje i pakiranje hrane.