Profesionalna astma je povratno (reverzibilno) sužavanje dišnih putova uzrokovano udisanjem čestica ili para na radnom mjestu, koje djeluju kao nadražajno sredstvo (iritans) ili izazivaju alergijsku reakciju.
-
Profesionalna astma može izazvati zaduhu, stezanje u prsima, piskanje (zviždanje) u plućima i kašalj.
-
Ljudi se testiraju na alergije na tvari za koje se zna da uzrokuju astmu.
-
Liječenje uključuje izbjegavanje okidača (alergena) a, kada to nije moguće, daju se lijekovi za širenje dišnih putova i smanjenje upale.
(Vidi također Pregled bolesti pluća izazvanih vanjskim čimbenicima.)
Brojne tvari na radnom mjestu mogu prouzročiti sužavanje dišnih putova, što otežava disanje. Neki ljudi su posebno osjetljivi na alergene koji se prenose zrakom, neki razvijaju bolest zbog vrlo visoke izloženosti iritansima koji se nalaze u zraku, čak i ako nemaju alergiju, a neki razvijaju bolest povezanu sa zgradom. Dobar primjer radnika kojima prijeti profesionalna astma zbog izloženosti alergenima su uzgajivači životinja i pekari. Ljudi u vojsci Sjedinjenih Država, koji su bili raspoređeni u Irak i Afganistan, izloženi su povećanom riziku, vjerojatno zato što su bili izloženi emisijama iz paljevine pod vedrim nebom, česticama pustinjske prašine, industrijskim požarima i ispušnim plinovima motornih vozila.
Profesionalna astma razlikuje se od pogoršanja astme na radnom mjestu kada se kod osoba koje već imaju dokazanu astmu pogoršaju simptomi dok se nalaze na radnom mjestu (poslu) jer su izložene tvarima koje pokreću astmatski napad.
Nekoliko drugih bolesti dišnih putova uzrokovano je udisanjem nadražujućih tvari na radnom mjestu. Te su bolesti slične profesionalnoj astmi.
Bolesti slične profesionalnoj astmi
|
Bolest
|
Značajke
|
|
Sindrom disfunkcije reaktivnih dišnih putova (RADS)
|
Može se pojaviti kod osoba bez alergija ili astme.
Začepljenje (opstrukcija) dišnih putova nastaje nakon prekomjerne izloženosti nadražujućoj prašini, plinovima ili parama.
Simptomi sliče na simptome astme.
|
|
Sindrom reaktivnih gornjih dišnih putova
|
Nadraženost sluznice nosa i grla javlja se nakon naglog ili dugotrajnog izlaganja iritansima.
Ljudi razvijaju simptome kao što su curenje iz nosa i peckanje u nosu i grlu.
|
|
Disfunkcija glasnica izazvana iritansima
|
Nenormalno zatvaranje glasnica događa se nakon što osoba udiše nadražujuće tvari.
Ljudi mogu hvatati zrak (dahtati) ili ispuštati zvižduke dok udišu, imaju promuklost ili probleme sa govorom.
|
|
Industrijski bronhitis (kronični bronhitis izazvan iritansima)
|
Nakon naglog ili dugotrajnog udisanja nadražujuće tvari, često se javlja kašalj i otežano disanje i postupno se sve više pogoršavaju.
|
|
Bronhiolitis obliterans
|
Kada osoba udiše plin dolazi do oštećenja malih dišnih putova (bronhiola).
Razvija se kašalj i otežano disanje te se postupno pojačavaju.
|
Simptomi
Profesionalna astma može izazvati zaduhu, stezanje u prsima, piskanje (zviždanje) u plućima i kašalj. Ponekad ljudi na radnom mjestu pokazuju znakove alergije na prašinu, a simptomi su kihanje, curenje iz nosa i suzne oči. Simptomi alergije mogu biti izraženi mjesecima ili godinama prije pojave zaduhe i drugih dišnih simptoma. Kod nekih je ljudi piskanje u plućima noću jedini simptom.
Simptomi se mogu razviti za vrijeme radne smjene, ali često počinju tek nakon nekoliko sati rada. Kod nekih ljudi simptomi počinju čak 24 sata nakon izlaganja. Isto tako, simptomi se mogu pojaviti i nestati tjedan ili više dana nakon izlaganja. Obično se kod ljudi koji su bili izloženi danju simptomi pojavljuju noću. Dakle, veza između radnog mjesta i simptoma često je prikrivena. Simptomi često postaju blaži ili nestaju vikendom ili preko praznika. U slučaju ponovne izloženosti, pogoršavaju se.
Dijagnoza
Kako bi postavili dijagnozu profesionalne astme, liječnici pitaju o simptomima i izloženosti bilo kojoj tvari za koju se zna da uzrokuje astmu. Sigurnosno-tehnički list (potreban na svim radnim mjestima u Sjedinjenim Državama) može se koristiti za identifikaciju mogućih uzroka.
Katkad se alergijska reakcija može otkriti kožnim testom tako da se na kožu stavi mala količina tvari za koju se sumnja da izaziva reakciju.
Kada je dijagnozu teže postaviti, liječnici u specijaliziranim ustanovama koriste bronhoprovokacijski test, u kojem osoba udiše male količine tvari koja se ispituje, a zatim se čeka hoće li se pojaviti piskanje u plućima i otežano disanje, te se mjeri je li plućna funkcija smanjena (spirometrija).
Budući da se dišni putovi mogu početi sužavati prije pojave simptoma, osoba s odgođenim (kasnim) simptomima može koristiti uređaj za mjerenje brzine protoka zraka kroz dišne putove dok je na radnom mjestu. Ovaj uređaj, prijenosni mjerač vršnog protoka zraka, mjeri brzinu kojom osoba može ispuhati zrak iz pluća. Kada se dišni putovi suze, brzina protoka zraka se značajno uspori, što upućuje na profesionalnu astmu.
Prevencija
Industrije koje koriste tvari koje mogu izazvati astmu moraju primjenjivati mjere za smanjenje prašine i isparavanja, ali ponekad je nemoguće ukloniti prašinu i isparenja. Radnici s profesionalnom astmom trebali bi promijeniti posao, ako je moguće. Kontinuirana izloženost često dovodi do teže i trajne astme.
Liječenje
Liječenje je isto kao i za druge vrste astme. Mogu se primijeniti lijekovi koji šire dišne putove (bronhodilatatori), poželjno u obliku inhalatora (npr. salbutamol). Lijekovi koji smanjuju upalu mogu se davati bilo u obliku inhalatora (npr. kortikosteroid triamcinolon) ili u obliku tableta (npr. montelukast). U slučaju teških napada mogu se kratkotrajno davati oralni (tablete) kortikosteroidi (npr. prednizon). Kod dugoročnog liječenja prednost imaju inhalacijski, a ne kortikosteroidi koji se uzimaju na usta (oralni).