Koronavirusi su velika obitelj virusa koji uzrokuju respiratorne bolesti u rasponu težine od prehlade do smrtonosne upale pluća.
Postoji mnogo različitih koronavirusa. Većina njih uzrokuje bolest u životinja. Međutim, za 7 tipova koronavirusa je poznato da uzrokuju bolest kod ljudi.
Četiri od tih 7 infekcija koronavirusom uključuju blagu bolest gornjih dišnih puteva koja izaziva simptome prehlade.
Međutim, 3 od 7 humanih koronavirusnih infekcija mogu biti puno teže i nedavno su uzrokovale velike epidemije smrtonosne upale pluća:
-
SARS-CoV-2 je novi koronavirus koji je u Wuhanu u Kini krajem 2019. prvi puta identificiran kao uzročnik koronavirusne bolesti 2019 (COVID-19), a proširio se diljem svijeta.
-
MERS-CoV identificiran je 2012. kao uzrok sindroma respiratornog sindroma na Bliskom istoku (MERS).
-
SARS-CoV otkriven je 2002. godine kao uzrok epidemije teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) koji je počeo u Kini krajem 2022.
Ti koronavirusi koji uzrokuju teške respiratorne infekcije se prenose sa životinja na ljude (zoonotski patogeni).
Bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS)
Bliskoistočni respiratorni sindrom je koronavirusna infekcija koja uzrokuje teške simptome slične gripi.
Ovaj virus koji uzrokuje bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS) je koronavirus.
Virus MERS-a prvi je put otkriven u Jordanu i Saudijskoj Arabiji 2012. godine. Od 2021. godine diljem svijeta potvrđeno je više od 2.500 slučajeva MERS-a, uz barem 850 s njime povezanih smrtnih slučajeva. Većina se dogodila u Saudijskoj Arabiji, gdje se i dalje pojavljuju novi slučajevi. Najveća poznata epidemija MERS-a izvan Arapskog poluotoka dogodila se u Republici Koreji 2015. godine. Epidemija je povezana s putnikom koji se vraćao s Arapskog poluotoka. Slučajevi su se također dogodili u zemljama diljem Europe, Azije, Sjeverne Afrike, Bliskog istoka i Sjedinjenih Država kod ljudi koji su tamo prebačeni na skrb ili su se razboljeli nakon povratka s Bliskog istoka. Od 2019. godine prijavljeno je samo nekoliko slučajeva.
U nekoliko zemalja Bliskog istoka sumnja se da su jednogrbe deve primarni prijenosnici zaraze na ljude, ali nepoznato je kako se virus širi s deva na ljude.
Infekcija je češća među muškarcima i teža je kod starijih osoba i kod osoba s podležećom kroničnom bolesti kao što je dijabetes ili bolest srca ili bubrega. Infekcija je bila smrtonosna u oko trećine zaraženih osoba.
MERS virus se širi bliskim kontaktom s ljudima koji imaju MERS ili kapljicama u zraku koje su zaražene osobe iskašljale ili kihnule. Smatra se da ljudi nisu zarazni sve dok se simptomi ne razviju. Većina slučajeva širenja s osobe na osobu dogodila se kod zdravstvenih radnika koji su brinuli o zaraženim osobama.
Simptomi se obično pojavljuju oko 5 dana (ali bilo kad između 2 do 14 dana) nakon zaraze. Većina ljudi ima vrućicu, zimicu, bol u mišićima i kašalj. Oko jedne trećine ima proljev, povraćanje i bol u trbuhu.
Dijagnoza
Dijagnoza uzroka
Liječnici sumnjaju na MERS u osoba koje imaju infekciju donjeg respiratornog trakta i putovali su ili borave u području gdje su mogli biti izloženi virusu ili su nedavno imali bliske kontakte s nekim tko je možda imao MERS.
Da bi dijagnosticirali MERS, liječnici uzimaju tekući uzorak s nekoliko mjesta u respiratornom traktu u različita vremena i testiraju ga na virus. Također se rade pretrage iz krvi kako bi se otkrio virus ili protutijela na njega. Pretrage iz krvi se izrađuju svim osobama koje su imale bliski kontakt s oboljelim od MERS-a.
Liječenje
Liječenje uzroka
Nema specifične terapije za MERS. Paracetamol ili nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) kao što je ibuprofen daju se za ublažavanje vrućice i bolove u mišićima.
Poduzimaju se mjere opreza kako bi se spriječilo širenje virusa. Na primjer, osoba se izolira u prostoriji s ventilacijskim sustavom koji ograničava širenje mikroorganizama u zraku. Ljudi koji ulaze u sobu moraju nositi posebnu masku, zaštitu za oči, zaštitnu pregaču, kapu i rukavice. Vrata sobe trebaju biti zatvorena, osim kada se ulazi ili izlazi iz prostorije, što bi trebalo činiti u što manjoj učestalosti.
Teški akutni respiratorni sindrom (SARS)
Teški akutni respiratorni sindrom je koronavirusna infekcija koja uzrokuje simptome slične gripi.
Od 2004. godine nije bilo prijavljenih slučajeva u svijetu.
Simptomi SARS-a nalikuju onima drugih uobičajenih respiratornih virusnih infekcija (kao što su groznica, glavobolja, zimica i bolovi u mišićima), ali su teži.
Liječnici sumnjaju na SARS samo ako su ljudi bili izloženi zaraženoj osobi.
Ako liječnik misli da bi osoba mogla imati SARS, ona se izolira u prostoriji s ventilacijskim sustavom koji ograničava širenje mikroorganizama u zraku.
(Vidi također Pregled virusnih infekcija.)
Teški akutni respiratorni sindrom (SARS) prvi je put otkriven u Kini krajem 2002. godine. Došlo je do svjetske epidemije, koja je rezultirala s više od 8.000 slučajeva širom svijeta, uključujući Kanadu i Sjedinjene Države, te više od 800 smrtnih slučajeva do sredine 2003. godine. Od 2004. godine nije bilo prijavljenih slučajeva u svijetu.
Iako od 2004. nije zabilježen nijedan novi slučaj, SARS se ne smatra eliminiranim jer virus ima životinjski rezervoar iz kojeg bi se mogao ponovno pojaviti.
Pretpostavljalo se da su neposredni izvor cibetke, sisavci slični mačkama, koje su se na tržnicama živih životinja prodavale kao egzotična hrana. Nejasno je kako su se cibetke zarazile, iako se inače smatra da su šišmiši prirodni rezervoarski domaćin virusa SARS-a.
SARS je uzrokovan koronavirusom. SARS je mnogo teži od većine drugih koronavirusnih infekcija, koje obično uzrokuju samo simptome nalik na prehladu. Međutim, bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS) i COVID-19 također su teške bolesti uzrokovane koronavirusom.
SARS se prenosi s osobe na osobu bliskim kontaktom sa zaraženom osobom ili kroz kapljice u zraku koje su zaražene osobe iskašljale ili kihnule.
Simptomi
Simptomi SARS-a
Simptomi SARS-a nalikuju onima drugih uobičajenih respiratornih virusnih infekcija, ali su teži. Oni uključuju vrućicu, glavobolju, zimicu i bolove u mišićima, nakon čega slijedi suhi kašalj i ponekad otežano disanje.
Većina se oporavila unutar 1 do 2 tjedna. Međutim, neki su razvili značajne poteškoće s disanjem, a oko 10% je umrlo.
Dijagnoza
Dijagnoza uzroka
Na SARS se sumnja samo ako ljudi koji su možda bili izloženi zaraženoj osobi imaju povišenu temperaturu uz kašalj ili otežano disanje.
Postoje testovi za identifikaciju virusa.
Liječenje
Liječenje uzroka
Ako liječnici sumnjaju na SARS, osoba je izolirana u prostoriji s ventilacijskim sustavom koji ograničava širenje mikroorganizama u zraku. U prvoj i jedinoj epidemiji SARS-a, provođenje tih mjera izolacije spriječilo je prijenos virusa i na kraju ga eliminiralo.
Osobe s blagim simptomima ne trebaju specifično liječenje. Onima s umjerenim teškoćama disanja možda će trebati dati kisik. Onima s značajnim teškoćama disanja može biti potrebna mehanička ventilacija kako bi se potpomoglo disanje.