Ateroskleroza je stanje u kojem se u stijenkama srednjih i velikih arterija nakupljaju naslage masti (ateromi ili aterosklerotski plakovi), što dovodi do smanjenog ili potpuno zaustavljenog protoka krvi.
-
Ateroskleroza je posljedica ponavljajućih ozljeda stijenki arterija.
-
Mnogi čimbenici pridonose ovoj ozljedi, uključujući visoki krvni tlak, pušenje, dijabetes i visoka razina kolesterola u krvi.
-
Začepljenje krvnih žila zbog ateroskleroze je čest uzrok srčanog i moždanog udara.
-
Prvi simptom je često bol ili grč u trenucima kada dotok krvi ne može pratiti potrebe tkiva za kisikom.
-
Kako bi spriječili aterosklerozu, ljudi moraju prestati pušiti, poboljšati prehranu, redovito vježbati i održavati kontrolu nad svojim krvnim tlakom, razinom kolesterola i dijabetesom.
-
Napredovanje ateroskleroze do takvih, po život opasnih, komplikacija kao što je srčani ili moždani udar zahtijeva hitno liječenje.
U Sjedinjenim Američkim Državama i većini drugih razvijenih zemalja, ateroskleroza je vodeći uzrok bolesti i smrti. 2016. godine, kardiovaskularne bolesti, prvenstveno bolest koronarnih arterija (ateroskelroza arterija koje opskrbljuju srce) i moždani udar (ateroskleroza krvnih žila u mozgu—vidi sliku moždana cirkulacija), uzrokovali su 18 milijona smrti u cijelom svijetu i time postavili ateroskelrozu kao glavni uzrok smrti u svijetu.
Ateroskleroza može utjecati na srednje i velike arterije mozga, srca, bubrega, drugih vitalnih organa i nogu. To je najvažnija i najčešća vrsta arterioskleroza.
Arterioskleroza
Arterioskleroza, što znači otvrdnuće (skleroza) arterija (arterio-), opći je izraz za nekoliko poremećaja u kojima stijenka arterije postaje deblja i manje elastična. Postoje tri tipa:
Ateroskleroza, najčešći tip, znači otvrdnuće povezano s plakovima, koji su naslage masnih tvari. Utječe na srednje i velike arterije.
Arterioskleroza znači otvrdnuće arteriola, koje su male arterije. Utječe prvenstveno na unutarnje i srednje slojeve stijenki arteriola. Stijenke zadebljaju, sužavajući arteriole. Kao rezultat toga, organi koje opskrbljuju pogođene arteriole ne dobivaju dovoljno krvi. Bubrezi su često pogođeni. Ovaj poremećaj javlja se uglavnom kod ljudi koji imaju visok krvni tlak ili dijabetes. Bilo koji od ovih poremećaja može opterećivati stijenke arteriola, što rezultira zadebljanjem.
Mönckeberg arterioskleroza utječe na male do srednje velike arterije. Unutar stijenki arterija dolazi do nakupljanja kalcija, što ih čini krutima, ali ne i uskima. Ovaj bezopasan poremećaj obično pogađa muškarce i žene starije od 50 godina.
Uzroci
Razvoj ateroskleroze je kompliciran, ali primarni događaj je ponavljajuća, suptilna ozljeda unutarnje stijenke arterije (endotel), različitim mehanizmima. Ti mehanizmi uključuju
Fizička ozljeda radi turbulentnog protoka krvi (kao što se događa na mjestima grananja arterija, osobito kod ljudi koji imaju visoki krvni tlak)
Upalni procesi koji uključuju imunološki sustav (npr. pušenje)
Promjene u kemijskom sastavu krvi (kao npr. visok kolesterol ili povišen šećer u krvi kod šećerne bolesti)
Infekcije nekim bakterijama ili virusima (npr. Chlamydia pneumoniae ili citomegalovirus) mogu također izazvati upalu unutarnje stijenke arterije (endotel) i dovesti do ateroskleroze.
Stvaranje plaka
Ateroskleroza počinje kada ozlijeđena stijenka arterije stvara kemijske signale koji uzrokuju da se određene vrste bijelih krvnih stanica (monociti i T-stanice) vežu na stijenku arterije. Ove stanice ulaze u stijenku arterije. Tamo se pretvaraju u pjenaste stanice, koje skupljaju kolesterol i druge masne tvari i potiču rast glatkih mišićnih stanica u stijenci arterija. S vremenom se te pjenaste stanice nagomilaju. Tada tvore pjegaste naslage (aterome, koji se nazivaju i plakovima) prekrivene fibroznom kapom u unutarnjoj stijenci arterije. S vremenom se kalcij nakuplja u tim plakovima. Plakovi se mogu naći bilo gdje po srednjim i velikim arterijama, ali obično nastaju tamo gdje se arterije granaju.
Kako se razvija aterosklerozaStijenka arterije sastoji se od nekoliko slojeva. Unutarnji sloj (endotel) koji je obično glatki i neprekinut. Ateroskleroza počinje kada se unutarnji sloj ozlijedi ili oboli. Zatim se aktiviraju određene bijele krvne stanice koje se nazivaju monociti i T stanice, te se iz krvotoka kroz endotel arterije ugrade u stijenku arterije. Unutar unutarnje stijenke, oni se pretvaraju u pjenaste stanice, stanice koje skupljaju masne tvari, uglavnom kolesterol. S vremenom stanice glatkih mišića se premještaju iz srednjeg sloja u unutarnju stijenku arterije i tamo se umnožavaju. Tu se nakupljaju i vezivno i elastičnoi tkivo, kao i stanični ostaci, kristali kolesterola i kalcij. Ovo nakupljanje masnih stanica, glatkih mišićnih stanica i drugih tvri stvara neujednačenu nakupinu koja se naziva aterom ili aterosklerotskim plakom. Kako rastu, neki plakovi zadebljaju stijenku arterije i izbijaju u unutrašnjost arterije. Ovi plakovi mogu suziti ili začepiti arteriju, smanjujući ili zaustavljajući protok krvi. Neki plakovi ne zatvore arteriju, ali mogu puknuti i pokrenuti nastajanje krvnog ugruška koji iznenada zatvori arteriju. |  |
 |
Puknuće plaka
Plakovi mogu rasti u samu unutrašnjost (lumen) arterije, postupno uzrokujući njezino sužavanje. Kada ateroskleroza sužava arteriju, tkiva koje opskrbljuje arterija možda neće primiti dovoljno krvi i kisika. Plakovi također mogu prerasti u stijenku arterije, gdje ne smanjuju protok krvi. Obje vrste plakova mogu se puknuti (ruptura), izlažući svoj materijal unutar krvotoka. Ovaj materijal izaziva stvaranje krvnog ugruška. Ovi krvni ugrušci mogu iznenada zaustaviti sav protok krvi kroz arteriju, što je glavni uzrok srčanog udara ili moždanog udara. Ponekad se dijelovi krvnih ugrušaka otkinu, putuju kroz krvotok i začepe arteriju drugdje u tijelu. Slično tome, komadići plaka mogu se otkinuti i putovati kroz krvotok i začepiti arteriju na drugom mjestu.
Čimbenici rizika za aterosklerozu
Postoje promjenjivi čimbenici rizika ateroskleroze (vidi poglavlje Prevencija bolesti koronarnih arterija).
Promjenjivi čimbenici rizika uključuju
Konzumacija duhana
Visoka razina kolesterola u krvi
Visoki krvni tlak
Dijabetes (šećerna bolest)
Pretilost
Tjelesna neaktivnost
Niska dnevna potrošnja voća i povrća
Čimbenici rizika koji se ne mogu mijenjati uključuju
Postoje mnogi faktori rizika koji se još proučavaju, kao što su visoke razine C-reaktivnog proteina (upalni protein) u krvi, visoke razine nekih komponenti kolesterola kao što su apolipoprotein B ili lipoprotein (A) i psihosocijalni faktori ( kao što su anksioznost i nizak socioekonomski status).
Pušenje i ateroskleroza
Jedan od najvažnijih čimbenika rizika koji se može mijenjati je pušenje. (Korištenje drugih oblika duhana, kao što je duhan za žvakanje, također povećava rizik.) Rizik od razvoja nekih oblika ateroskleroze kao što je koronarna bolest izravno je povezan s količinom duhana koja se dnevno puši. Rizik srčanog udara je trostruko veći u muškaraca i šesterostruko veći u žena koji puše više od 20 cigareta na dan u odnosu na nepušače. Kod osoba koje već imaju visok rizik za razvoj bolesti srca, konzumacija duhana je posebno opasna.
Pušenje smanjuje razinu lipoproteina visoke gustoće (HDL) - "dobrog" kolesterola - i povećava razinu kolesterola lipoproteina niske gustoće (LDL) - "lošeg" kolesterola. Pušenje povećava razinu ugljičnog monoksida u krvi, što može povećati rizik od ozljede na stijenci arterije. Konzumacija duhana uzrokuje dodatno suženje arterija koje su već sužene aterosklerozom, što dodatno smanjuje količinu krvi koja dopire do tkiva. Osim toga, upotreba duhana povećava sklonost zgrušavanja krvi (trombociti postanu "ljepljiviji"), tako da se povećava rizik od bolesti perifernih arterija (ateroskleroza koja utječe na arterije uz one koje opskrbljuju srce i mozak), koronarne bolesti, moždanog udara i začepljenja arterijske premosnice postavljene tijekom operacije koronarnih arterija premosnicama ili operacije premosnicama začepljenih arterija na drugim mjestima u tijelu.
Ljudi koji prestanu koristiti duhan imaju upola manji rizik od onih koji i dalje koriste duhan - bez obzira na to koliko su dugo pušili prije prestanka. Prestanak pušenja također smanjuje rizik od smrti nakon operacije koronarnih arterija ili srčanog udara te rizik od bolesti i smrti kod ljudi koji boluju od bolesti perifernih arterija. Koristi od prestanka uporabe duhana započinju odmah i povećavaju se s vremenom.
Pasivno pušenje (dim koji udiše netko drugi od pušenja) također povećava rizik. To treba izbjegavati.
Razina kolesterola
Visoka razina LDL kolesterola je još jedan važan čimbenik rizika koji se može mijenjati. Prehrana bogata zasićenim masnim kiselinama (vidi Vrste masti)uzrokuje povećanje razine LDL kolesterola u krvi kod osjetljivih ljudi. Razine kolesterola također se povećavaju s dobi ljudi i obično su veće kod muškaraca nego kod žena, iako se razine povećavaju kod žena nakon menopauze. Nekoliko nasljednih poremećaja rezultira visokom razinom kolesterola ili drugih masti. Osobe s tim nasljednim poremećajima mogu imati vrlo visoku razinu kolesterola i (ako se ne liječe) umrijeti od koronarne bolesti u ranoj dobi.
Smanjenje visokih razina LDL kolesterola korištenjem lijekova može značajno smanjiti rizik od srčanog udara, moždanog udara i smrti. Dostupni su mnogi lijekovi za smanjenje lipida u krvi. (vidi tablicu Lijekovi za smanjenje lipida). Statini su najčešći tip.
Nisu sve visoke razine kolesterola rizične za povećavanje rizika od ateroskleroze. Visoka razina HDL (dobrog) kolesterola smanjuje rizik od ateroskleroze.
Željena razina ukupnog kolesterola, koja uključuje LDL kolesterol, HDL kolesterol i trigliceride, je 140 do 200 mg / dL (3,6 do 5,2 mmol / L). Opasnost od srčanog udara se udvostručuje kada se razina ukupnog kolesterola približi 300 mg / dl (7,8 mmol / L). Rizik se smanjuje kada je razina LDL kolesterola ispod 130 mg / dl (3,4 mmol / L), a razina HDL kolesterola je iznad 40 mg / dl (1 mmol / L).
Ljudi s visokim rizikom, kao što su oni koji imaju dijabetes ili aterosklerotičnu bolest srca ili su imali srčani udar, moždani udar ili premosnicu, imali bi koristi od visokih doza statina kako bi smanjili što je više moguće razinu LDL kolesterola. Međutim, udio HDL kolesterola u ukupnom kolesterolu pouzdanija je mjera rizika od ukupne razine kolesterola ili LDL kolesterola. HDL kolesterol bi trebao iznositi više od 25% ukupnog kolesterola. Visoke razine triglicerida često su povezane s niskim razinama HDL kolesterola. Međutim, dokazi upućuju na to da visoke razine triglicerida mogu također neznatno povećati rizik od ateroskleroze.
Visoki krvni tlak
Nekontroliran visoki krvni tlak je faktor rizika za srčani udar i moždani udar, koji su uzrokovani aterosklerozom. Rizik od kardiovaskularnih bolesti počinje se povećavati kada je razina krvnog tlaka iznad 110/75 mm Hg. Smanjenje visokog krvnog tlaka jasno smanjuje rizik. Liječnici obično pokušavaju postići krvni tlak manji od 140/90 mm Hg, a često i manje od 130/80 mm Hg kod osoba s rizikom od kardiovaskularnih bolesti, kao što su osobe s dijabetesom ili bolesti bubrega.
Šećerna bolest
Ljudi koji imaju šećernu bolest imaju sklonost razviti bolest malih arterija, kao što su one u očima, živcima i bubrezima, što dovodi do gubitka vida, oštećenja živaca i kronične bolesti bubrega. Osobe s dijabetesom također imaju tendenciju razvijanja ateroskleroze u velikim arterijama. Kod ljudi koji boluju od dijabetesa povećana je sklonost razvoja ateroskleroze u ranijoj dobi i opsežnije. Rizik od razvoja ateroskleroze je 2 do 6 puta veći za osobe s dijabetesom, osobito za žene. Žene koje boluju od dijabetesa, za razliku od onih koje ne boluju, nisu zaštićene od ateroskleroze prije menopauze. Osobe koje boluju od dijabetesa imaju isti rizik od smrti kao i netko tko je prije imao infarkt, a liječnici obično nastoje pomoći tim osobama da druge čimbenike rizika (kao što su visoka razina kolesterola i visoki krvni tlak) drže pod kontrolom.
Pretilost
Pretilost, posebno u pojasu struka (abdominalna pretilost), povećava rizik razvoja koronarne arterijske bolesti (ateroskleroza arterija koje opskrbljuju srce). Abdominalna pretilost povećava rizik od drugih čimbenika rizika za aterosklerozu: visoki krvni tlak, dijabetes tipa 2 i visoke razine kolesterola. Gubitak težine smanjuje rizik od svih tih poremećaja.
Tjelesna neaktivnost
Čini se da fizička neaktivnost povećava rizik od razvoja koronarne arterijske bolesti, a mnogi dokazi upućuju na to da redovito vježbanje čak i umjerenog stupnja smanjuje taj rizik i smanjuje smrtnost. Vježba također može pomoći u modificiranju drugih čimbenika rizika za aterosklerozu - sniženje krvnog tlaka i razine kolesterola te gubitak tjelesne težine i smanjenja inzulinske otpornosti.
Režim prehrane
Postoje značajni dokazi da redovito uzimanje povrća i voća može smanjiti rizik od bolesti koronarnih arterija. Nije jasno je li voće i povrće korisno zbog tvari (fitokemikalija) koje sadrže ili ljudi koji jedu puno voća i povrća također jedu manje zasićenih masti i češće uzimaju vlakna i vitamine. Međutim, fitokemikalije koje se nazivaju flavonoidi (u crvenom i ljubičastom grožđu, crnom vinu, crnim čajevima i tamnoj pivi) djeluju posebno zaštitno. Visoke koncentracije u crvenom vinu mogu objasniti zašto Francuzi imaju relativno malu učestalost koronarne arterijske bolesti, iako koriste više duhana i konzumiraju više masti nego Amerikanci. No, nijedna studija ne dokazuje da konzumiranje hrane bogate flavonoidima ili uporaba dodataka namirnicama umjesto hrane sprečava aterosklerozu.
Povećani sadržaj vlakana u određenom povrću može smanjiti ukupni kolesterol i može smanjiti razinu glukoze u krvi i razinu inzulina. Međutim, previše vlakana ometa apsorpciju određenih minerala i vitamina. Općenito, hrana bogata fitokemikalijama i vitaminima također je bogata vlaknima.
Masnoća je bitan dio prehrane. Ideja da manje masti u prehrani je važno za zdravu prehranu je samo djelomično istinita jer je vrsta masti također važna. Glavne vrste masti su
Masti mogu biti mekane (ili tekuće) ili čvrste na sobnoj temperaturi. Mekane masti, kao što su ulja i neki margarini, obično su više u polinezasićenim i mononezasićenim mastima. Tvrde masti, kao što je maslac,obično imaju više zasićenih i trans masti. Zasićene i trans masti imaju veću vjerojatnost da uzrokuju aterosklerozu. Stoga, kad god je to moguće, ljudi bi trebali ograničiti količinu zasićenih i trans masti u svojoj prehrani i umjesto toga odabrati hranu s mononezasićenim ili polinezasićenim mastima. Zasićene i trans masti nalaze se u crvenom mesu, mnogim proizvodima brze hrane i bezvrijedne hrane, punomasnim mliječnim proizvodima (poput sira, maslaca i vrhnja), te tvrdim margarinima. Međutim, dokazi o štetnosti prirodnih trans masti ostaju nejasni. Mononezasićene masti nalaze se u ulju i maslinovom ulju, mekim margarinima bez trans masti, orašastim plodovima i maslinama. Polinezasićene masti nalaze se u orašastim plodovima, sjemenkama, uljima i majonezi.
Dvije vrste polinezasićenih masti - omega-3 i omega-6 masti - neophodne su za zdravu prehranu. Omega-3 masti nalaze se u masnim ribama kao što su losos, omega-3 jaja, ulje kanole i orasi. Omega-6 masti nalaze se u nekim orašastim plodovima i sjemenkama te u ulju šafranike, suncokreta i kukuruza.
Zdrava prehrana može pomoći smanjiti rizik od ateroskleroze. Međutim, manje je jasno da li dopunjavanje prehrane vitaminima, fitokemikalijama, mineralima u tragovima ili koenzimom Q10 također pomaže u smanjenju rizika.
Unos alkohola
Čini se da ljudi koji kozumiraju umjerene količine alkohola imaju manji rizik od oboljenja od bolesti koronarnih arterija nego ljudi koji piju previše ili uopće ne piju. Alkohol povećava razinu HDL kolesterola (dobar kolesterol), a također smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i upala te pomaže u zaštiti tijela od nusprodukata stanične aktivnosti. Međutim, više od umjerene konzumacije alkohola (više od 14 pića tjedno za muškarce i više od 9 pića tjedno za žene) može uzrokovati značajne zdravstvene probleme i povećati rizik od smrti. Ljudi koji piju veću količinu alkohola trebali bi smanjiti unos alkohola. Osobe koje ne piju alkohol ne bi smjele ni početi.
Visoke razine homocisteina u krvi (hiperhomocisteinemija)
Ljudi koji imaju vrlo visoku razinu homocisteina (aminokiseline) u krvi, obično zbog nasljednog poremećaja, imaju povećan rizik razvoja bolesti koronarnih arterija, obično u mlađoj dobi. Međutim, nije jasno zašto su visoke razine homocisteina povezane s aterosklerozom. Čini se da davanje ljudima lijekova koji smanjuju razinu homocisteina ne smanjuju rizik od smrti.
Simptomi
Simptomi ovise o tome
Simptomi postupnog sužavanja
Kod postupnog suženja, ateroskleroza obično ne uzrokuje simptome sve dok se arterija ne suzi za više od 70%.
Prvi simptomi sužene arterije mogu biti bol ili grč u trenucima kada protok krvi ne može pratiti potrebu tkiva za kisikom. Na primjer, tijekom vježbanja, osoba može osjetiti bol u prsima ili nelagodu jer je dotok kisika u srce neadekvatan. Ova bol u prsima (angina) prestaje nakon nekoliko minuta nakon što se osoba prestane naprezati. Tijekom hodanja osoba može osjetiti grčeve u nogama (povremene klaudikacije)jer je dotok kisika u mišiće nogu neadekvatan. Ako se arterije koje opskrbljuju jedan ili oba bubrega suze, može doći do zatajenja bubrega ili opasno visokog krvnog tlaka.
Simptomi iznenadnog začepljena arterija
Ako su arterije koje opskrbljuju srce (koronarne arterije) naglo začepljene,može se razviti srčani udar. Začepljenje arterija koje opskrbljuju mozak može uzrokovati moždani udar. Začepljenje arterija u nogama može uzrokovati gangrenu nožnog prsta, stopala ili noge.
Dijagnoza
Kako se dijagnosticira ateroskleroza ovisi o tome ima li osoba simptome.
Osobe sa simptomima
Ljudi koji imaju simptome koji upućuju na začepljenu arteriju moraju učiniti testove koji traže mjesto i opseg začepljenja. Koriste se različiti testovi ovisno o tome koji je organ uključen. Na primjer, ako liječnici sumnjaju na začepljenje arterija u srcu, obično čine elektrokardiografiju (EKG), pretrage krvi na tvari (srčani markeri ) koje ukazuju na oštećenje srca, a ponekad i stres test ili kateterizaciju srca.
Osobe s aterosklerotskim arterijama u jednom organu često imaju aterosklerozu u drugim arterijama. Stoga, kada liječnici pronađu aterosklerozu u jednoj arteriji, na primjer u nozi, obično rade testove kako bi pronašli začepljenje u drugim arterijama, poput onih u srcu.
Liječnici također rade testove na određene čimbenike rizika kod ljudi koji imaju aterosklerotična začepljenja. Na primjer, mjere razinu glukoze, kolesterola i triglicerida u krvi. Liječnici obično obavljaju ove testove kao dio rutinskog godišnjeg pregleda kod odraslih.
Budući da su neki plakovi u arterijama skloniji da će se razbiti i potaknuti stvaranje ugruška od drugih, liječnici ponekad rade testove kako bi pronašli takve opasne plakove. Nijedan test nije konačan, ali liječnici koriste kompjutorsku tomografiju (CT) angiografiju, intravaskularnu ultrasonografiju (koja koristi ultrazvučnu sondu na vrhu katetera smještenog unutar arterije) tijekom kateterizacije srca i koronarne angiografije, te niz drugih slikovnih pretraga i krvnih testova.
Osobe bez simptoma (probir)
Kod ljudi koji imaju neke faktore rizika za nastanak ateroskleroze, ali bez simptoma su, liječnici obično obavljaju krvne pretrage kako bi izmjerili razinu glukoze, kolesterola i triglicerida u krvi. Liječnici obično obavljaju i ove testove kao dio rutinskog godišnjeg pregleda kod odraslih.
Neki liječnici preporučuju slikovne pretrage za traženje aterosklerotičnih začepljenja kod ljudi koji imaju faktore rizika, ali bez simptoma kao dio strategije prevencije. Takvi testovi uključuju CT srca i ultrazvuk arterija u vratu (karotidne arterije). CT se također može koristiti za otkrivanje otvrdnutog (kalcificiranog) plaka u koronarnim arterijama. Rezultat ovog testa ponekad se naziva i kalcijev rezultat. Ultrazvuk karotidnih arterija može otkriti zadebljanje stijenke arterije, što upućuje na aterosklerozu. Međutim, mnogi liječnici misle da ovi testovi rijetko mijenjaju savjete koje bi dali na temelju drugih, lakše prepoznatih čimbenika rizika.
Prevencija i liječenje
Kako bi se spriječila ateroskleroza, ljudi trebaju
Konzumacija zdrave prehrane može pomoći smanjiti rizik od ateroskleroze. Dijeta s malo zasićenih masti, rafiniranih ugljikohidrata i alkohola te s puno voća, povrća i vlakana smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Zdrava prehrana i vježbanje mogu promicati gubitak kilograma ako je osoba prekomjerne težine ili pretila.
Ljudi koji puše moraju prestati. Ljudi koji prestanu koristiti duhan imaju upola manji rizik od onih koji i dalje koriste duhan - bez obzira na to koliko su dugo pušili prije prestanka.
Ljudi koji imaju visok krvni tlak trebali bi sniziti krvni tlak promjenom načina života i lijekovima. Osobe koje boluju od dijabetesa moraju održavati strogu kontrolu šećera u krvi (glukoze).
Osobe s visokim rizikom od ateroskleroze također mogu imati koristi od uzimanja određenih lijekova. Lijekovi uključuju statine (čak i ako su razine kolesterola normalne ili samo neznatno visoke) te aspirin ili druge antiagregacijske lijekove. Aspirin i drugi antiagregacijski lijekovi mogu uzrokovati krvarenje, pa ih treba uzimati samo ako su pacijenti pod visokim rizikom od ateroskleroze. Neki lijekovi koji se koriste za liječenje visokog krvnog tlaka i neki lijekovi koji se koriste za liječenje dijabetesa također pomažu u smanjenju rizika od ateroskleroze.
Liječenje komplikacija ateroskleroze
Kada ateroskleroza postane dovoljno teška da uzrokuje komplikacije, same se komplikacije moraju liječiti. Komplikacije uključuju