Acidoza je uzrokovana prekomjernom proizvodnjom kiselina koje se nakupljaju u krvi ili prekomjernim gubitkom bikarbonata iz krvi (metabolička acidoza), ili nakupljanjem ugljičnog dioksida u krvi, koje je rezultat loše funkcije pluća ili oslabljenog disanja (respiratorna acidoza).
-
Kiselost krvi se povećava kada ljudi unesu tvari koje sadrže ili proizvode kiselinu, ili kada pluća ne izbacuju dovoljno ugljičnog dioksida.
-
Osobe s metaboličkom acidozom često imaju mučninu, povraćanje i umor te mogu disati brže i dublje od normalnog.
-
Osobe s respiratornom acidozom često imaju glavobolju i zbunjenost, a disanje može izgledati plitko, usporeno ili oboje.
-
Testovi na uzorcima krvi obično pokazuju pH ispod normalnog raspona.
-
Liječnici liječe uzrok acidoze.
(Vidi također Pregled acidobazne ravnoteže.)
Ako povećanje kiseline nadvlada sustave kontrole acidobazne ravnoteže u tijelu, krv će postati kisela. Kako pH krvi opada (postaje kiseliji), stimuliraju se dijelovi mozga koji potiču brže i dublje disanje (respiratorna kompenzacija). Brže i dublje disanje povećava količinu izdahnutog ugljičnog dioksida.
Bubrezi također pokušavaju kompenzirati acidozu izlučivanjem više kiselina putem urina. Međutim, ako tijelo nastavi proizvoditi previše kiseline, oba mehanizma mogu biti preopterećena, što dovodi do ozbiljne acidoze te potencijalno srčanih problema i kome.
Kiselost ili alkalnost bilo koje otopine, uključujući krv, naznačena je na pH ljestvici.
PH krvi
Kiselost i lužnatost izražavaju se na pH ljestvici, koja se kreće od 0 (jako kiselo) do 14 (jako bazično ili alkalno). PH od 7,0 u sredini ove ljestvice je neutralan.
Normalno je krv blago bazična, s normalnim rasponom pH od 7,35 do 7,45. Tijelo obično održava pH krvi blizu 7,40.
Uzroci
Acidoza, ovisno o primarnom uzroku, kategorizira kao
Metabolička acidoza
Metabolička acidoza se razvija kada se količina kiseline u tijelu poveća uzimanjem tvari koja je kiselina ili se može u nju razgraditi (metabolizirati). Primjeri takvih tvari su drvni alkohol (metanol), antifriz (etilen glikol) i velike doze aspirina (acetilsalicilna kiselina). Mnogi drugi lijekovi i otrovi mogu uzrokovati acidozu.
Metabolička acidoza također se može pojaviti kao rezultat abnormalnog metabolizma. Tijelo proizvodi višak kiselina u naprednim stadijima šoka (laktička acidoza) i kod loše kontrolirane šećerne bolesti tipa 1 (dijabetička ketoacidoza).
Čak i proizvodnja normalnih količina kiselina može dovesti do acidoze kada bubrezi ne funkcioniraju normalno (zatajenje bubrega) i stoga nisu u stanju izlučiti dovoljnu količinu kiselina u urin.
Metabolička acidoza također se razvija kada tijelo izgubi previše baze. Na primjer, bikarbonat se može izgubiti kroz probavni trakt zbog proljeva ili ileostomije.
Respiratorna acidoza
Respiratorna acidoza se razvija kada pluća neadekvatno izbacuju ugljični dioksid (neadekvatna ventilacija), problem koji se može pojaviti kod ozbiljnih poremećaja koji utječu na funkciju pluća (kao što su kronična opstruktivna plućna bolest, teška upala pluća, zastoj srca i astma).
Respiratorna acidoza može se razviti i kad oslabi disanje zbog poremećaja mozga, ili poremećaja živaca ili mišića prsnog koša (npr. Guillain-Barréov sindrom ili amiotrofna lateralna skleroza). Osim toga, ljudi mogu razviti respiratornu acidozu kada je njihovo disanje usporeno zbog prekomjerne primjene opioida (narkotika), alkohola ili jakih lijekova koji potiču spavanje (sedativa). Kao posljedica usporenog disanja, razina kisika u krvi može biti niska.
Neki poremećaji spavanja (npr. apneja u snu) mogu opetovano zaustaviti disanje dovoljno dugo da uzrokuju privremenu respiratornu acidozu.
Simptomi
U blagoj metaboličkoj acidozi, ljudi ne moraju imati nikakve simptome, ali obično imaju
Disanje postaje dublje i malo brže (jer tijelo pokušava ispraviti acidozu izbacivanjem više ugljičnog dioksida). Kako se acidoza pogoršava, ljudi se počinju osjećati iznimno slabo i pospano te se mogu osjećati zbunjeno i imati sve jače mučnine. U najtežim slučajevima, na kraju može doći do razvoja srčanih problema i pada krvnog tlaka, što dovodi do šoka, kome i smrti.
U respiratornoj acidozi, najraniji simptomi su
Padom razine kisika u krvi do neadekvatnih vrijednosti, pospanost može prerasti u stupor, a zatim i u komu. Stupor i koma mogu se razviti unutar nekoliko trenutaka ako je obustavljeno disanje ili je teško narušeno, ili unutar nekoliko sati ako je disanje narušeno manje dramatično.
Dijagnoza
Dijagnoza acidoze općenito zahtijeva mjerenje pH krvi i ugljičnog dioksida u uzorku arterijske krvi, obično uzete iz radijalne arterije u ručnom zglobu. Koristi se arterijska krv zato što venska krv općenito nije tako pouzdana pri mjerenju pH vrijednosti tijela.
Kako bi saznali više o uzroku acidoze, liječnici također mjere razinu bikarbonata u krvi. Zatim se provode dodatni testovi krvi kako bi se odredio točan uzrok.
Liječenje
Gotovo uvijek, liječenje acidoze usmjereno je na zaustavljanje uzroka. Liječnici rijetko samo daju alkalne lijekove, poput bikarbonata, da preokrenu acidozu.
U metaboličkoj acidozi, liječenje ovisi prvenstveno o uzroku. Na primjer, liječenje može biti potrebno za kontrolu dijabetesa inzulinom ili za uklanjanje toksične tvari iz krvi u slučajevima trovanja.
U respiratornoj acidozi, cilj liječenja je poboljšanje funkcije pluća. Lijekovi koji otvaraju dišne puteve (bronhodilatatori, npr. albuterol) mogu pomoći ljudima koji boluju od plućnih bolesti kao što su astma i kronična opstruktivna plućna bolest. Sedacija uzrokovana lijekovima i drugim supstancama ponekad se može poništiti antidotima. Osobe koje iz bilo kojeg razloga imaju teško oštećeno disanje ili narušenu funkciju pluća mogu trebati mehaničku ventilaciju za pomoć pri disanju.
Kada ne reagira na liječenje uzroka, teška acidoza može se liječiti i izravno. U takvim se slučajevima intravenski može dati bikarbonat. Međutim, bikarbonat pruža samo privremeno olakšanje i može uzrokovati štetu - na primjer, preopterećenje tijela natrijem i vodom.