Urednik sekcije: prof. dr. sc. Zoran Vatavuk, dr. med.
Prijevod: Goran Marić, dr. med.
Mrežnica je prozirna struktura na očnoj pozadini osjetljiva na svjetlost. Rožnica i leća fokusiraju svjetlost na mrežnicu. Središnji dio mrežnice, zvani makula, sadrži visoku gustoću fotoreceptora osjetljivih na boju. Te se stanice nazivaju čunjići, zadužene su za stvaranje najjasnije slike i odgovorne su za centralni i kolorni vid. Periferno područje mrežnice, koje okružuje makulu, sadrži fotoreceptore zvane štapići, koji reagiraju na niže razine osvjetljenja, ali nisu osjetljivi na boju. Štapići su odgovorni za periferni vid i noćni vid.
Vidni živac prenosi signale koji se stvaraju u fotoreceptorima (čunjići i štapići). Svaki fotoreceptor je spojen s optičkim živcem putem sitnog živčanog ogranka. Optički živac povezan je sa živčanim stanicama koje prenose signale u centar vida mozga, gdje se stvara slika.
Vidni živac i mrežnica su bogato opskrbljeni krvnim žilama koje prenose krv i kisik. Dio ove opskrbe dolazi dolazi od žilnice, a to je sloj krvnih žila koji je smješten između mrežnice i vanjskog bijelog sloja oka zvanog bjeloočnica. središnja mrežnična arterija (drugi glavni izvor krvi kojim je opskrbljena mrežnica) dolazi do mrežnice u blizini vidnog živca, a zatim se grana unutar mrežnice. Krv se odvodi iz mrežnice u ogranke središnje mrežnične vene. Središnja mrežnična vena izlazi iz oka unutar vidnog živca.
Za pregled mrežnice, potrebno je ukapati kapi u oko kako bi se proširila zjenica. To omogućuje detaljniji pregled mrežnice oftalmoskopijom (svjetlom kroz povećalo i na stražnjem dijelu oka).
Poremećaji mrežnice često se dijagnosticiraju i liječe od strane oftalmologa. Oftalmolog je liječnik koji se specijalizirao za procjenu i liječenje (kirurško i nekirurško) svih vrsta poremećaja oka. Poremećajima mrežnice njačešće se bavi retinolog, oftalmolog koji se uže specijalizirao za bolesti mrežnice.