Agnozija je gubitak sposobnosti identificiranja predmeta pomoću jednog ili više osjetila.
-
Simptomi se razlikuju ovisno o mjestu moždanog oštećenja.
-
Liječnik utvrđuje agnoziju tako što traži od ispitanika da identificira uobičajene predmete vidom, dodirom ili nekim drugim osjetilom te fizikalnim pregledom, testovima funkcije mozga i slikovnim pretragama.
-
Ako je moguće, liječi se uzrok poremećaja, a mogu pomoći i logopedska i radna terapija.
Agnozija je relativno rijetka. Obično je pogođeno samo jedno osjetilo.
Uzroci
Uzroci agnozije
Agnozija je uzrokovana oštećenjem tjemenog, sljepoočnog ili zatiljnog režnja mozga. Ta područja pohranjuju informacije o upotrebi i važnosti poznatih predmeta, prizora i zvukova te integriraju pamćenje s percepcijom i identifikacijom.
Agnozija se obično javlja iznenada nakon ozljede glave ili moždanog udara. Ostali uzroci agnozije mogu biti tumori mozga, apscesi mozga (nakupine gnoja) i poremećaji koji uzrokuju progresivnu degeneraciju određenih područja mozga, kao što su Alzheimerova bolest.
Simptomi
Simptomi agnozije
Simptomi agnozije se razlikuju ovisno o mjestu moždanog oštećenja.
Agnozija može uključivati bilo koje od osjetila:
Sluh (auditivna agnozija): ljudi ne mogu identificirati predmete na temelju zvuka. Na primjer, ne mogu prepoznati telefon kada čuju da zvoni. Ovaj oblik agnozije je posljedica oštećenja sljepoočnog režnja.
Okus (gustatorna agnozija): Ljudi ne mogu identificirati okuse iako ih mogu doživjeti. Ovaj oblik je posljedica oštećenja sljepoočnog režnja.
Miris (olfaktorna agnozija): Kao i kod okusne agnozije, ljudi ne mogu identificirati mirise iako ih mogu osjetiti. Olfaktorna agnozija može biti posljedica oštećenja prednjeg dijela sljepoočnog režnja.
Dodir (somatosenzorna agnozija): Na primjer, ljudi imaju poteškoća u identificiranju poznatog predmeta (kao što je ključ ili sigurnosna igla) koji im se nalazi u ruci. Međutim, kada pogleda predmet, odmah ga prepozna i može ga identificirati. Ovaj oblik agnozije je posljedica oštećenja tjemenog režnja.
Vid (vidna agnozija): Osoba ne može prepoznati uobičajene predmete, kao što su žlica ili olovka, iako ih može vidjeti, ali prepoznaje ih kada ih dodirne. Vidna agnozija nastaje zbog oštećenja zatiljnog režnja.
Obično je pogođeno samo jedno osjetilo.
U nekim vrstama agnozije zahvaćeni su samo specifični procesi unutar osjetila. One uključuju sljedeće:
Prosopagnozija: Ljudi ne mogu prepoznati poznata lica.
Okolinska agnozija: Ljudi ne mogu prepoznati poznata mjesta.
Akromatopsija: Ljudi postaju slijepi za boje.
Anozognozija: Osoba inzistira na tome da je sve u redu ili ignorira problem, čak i kada ima paraliziranu jednu stranu tijela.
Simultanagnozija: Ljudi ne mogu vidjeti više od jednog predmeta ili dijela objekta odjednom. Ako pogledaju stol s hranom i raznim posuđem na njemu, možda će reći da vide samo žlicu.
Dijagnoza
Dijagnoza demencije
Liječnik zamoli osobu da identificira uobičajene predmete vidom, dodirom ili drugim osjetilom. Liječnik također obavlja fizikalni pregled radi utvđivanja jesu li simptomi uzrokovani drugim poremećajem kao što je poremećaj vida ili sluha.
Mogu se provesti određeni standardizirani testovi funkcije mozga (neuropsihološko testiranje). Standardizirano znači da se testovi daju na isti način svim ljudima i da se svaki put ocjenjuju na isti način. Rezultati se zatim uspoređuju s rezultatima zdravih ljudi sa sličnim podrijetlom. Test dakle može pružiti informacije o funkcioniranju različitih dijelova mozga. Liječnici postavljaju ljudima pitanja namijenjena procjeni inteligencije, sposobnosti rješavanja problema te planiranja i pokretanja radnji (koja se naziva izvršna funkcija), pažnje, pamćenja, jezika, motivacije, raspoloženja i emocija, kvalitete života i osobnosti.
Slikovne pretrage, kao što su kompjutorizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MR), provode se radi provjere uzroka oštećenja mozga, kao što su tumor ili moždani udar. Mogu se obaviti i druga ispitivanja, ovisno o pretpostavljenom uzroku. Na primjer, funkcionalna magnetska rezonancija (fMR) može pokazati koja područja mozga su aktivna kada osoba radi određeni zadatak, kao što su čitanje, pisanje, pamćenje, računanje ili pomicanje udova. Pozitronska emisijska tomografija (PET) može pokazati koliko su aktivna različita područja mozga. Međutim, ove dvije pretrage se većinom upotrebljavaju u istraživačkim centrima.
Prognoza
Prognoza za agnoziju
Na oporavak agnozije utječu:
Ako je uzrok oštećenja reverzibilan, većina osoba počne se oporavljati tijekom prva 3 mjeseca i mogu se i dalje poboljšavati do neke mjere i unutar godine dana.
Liječenje
Liječenje agnozije
Liječenje uzroka
Govorna i radna terapija
Kada je moguće, liječi se uzrok poremećaja. Na primjer, ako je uzrok apsces, liječenje može uključivati antibiotike i kirurški zahvat za dreniranje apscesa.
Ne postoji specifično liječenje agnozije.
Govorna i radna terapija mogu pomoći osobama s agnozijom da nauče kako nadoknaditi svoje poteškoće. Ovi terapeuti pomažu osobama s agnozijama da poboljšaju svoje komunikacijske vještine učeći ih kako ostati orijentirani, održati pažnju, prepoznavati predmete, planirati korake u izvršavanju zadataka, rješavati svakodnevne probleme i učinkovitije komunicirati s drugim ljudima.