Agnozija je gubitak sposobnosti identificiranja predmeta pomoću jednog ili više osjetila.
-
Simptomi se razlikuju ovisno o mjestu moždanog oštećenja.
-
Liječnik utvrđuje agnoziju tako što traži od ispitanika da identificira uobičajene predmete vidom, dodirom ili nekim drugim osjetilom te fizikalnim pregledom, testovima funkcije mozga i slikovnim pretragama.
-
Ako je moguće, liječi se uzrok poremećaja, a mogu pomoći i logopedska i radna terapija.
Agnozija je relativno rijetka. Obično je pogođeno samo jedno osjetilo.
Uzroci
Agnozija je uzrokovana oštećenjem tjemenog, sljepoočnog ili zatiljnog režnja mozga. Ta područja pohranjuju informacije o upotrebi i važnosti poznatih predmeta, prizora i zvukova te integriraju pamćenje s percepcijom i identifikacijom.
Agnozija se obično javlja iznenada nakon ozljede glave ili moždanog udara. Ostali uzroci agnozije mogu biti tumori mozga, apscesi mozga (nakupine gnoja) i poremećaji koji uzrokuju progresivnu degeneraciju određenih područja mozga, kao što su Alzheimerova bolest.
Simptomi
Agnozija može uključivati bilo koje od osjetila: sluh, okus, miris, dodir i vid.
Simptomi agnozije variraju ovisno o oštećenom režnju:
-
Tjemeni režanj: Osoba ima poteškoće u identifikaciji uobičajenog predmeta (kao što je ključ ili sigurnosna igla) koju drži u ruci suprotnoj od strane oštećenja (naziva se somatosenzorna agnozija). Međutim, kada pogleda predmet, odmah ga prepozna i može ga identificirati. Neke osobe s oštećenim tjemenim režnjem tvrde da je sve u redu i ignoriraju problem, čak i kada je jedna strana tijela paralizirana (naziva se anozognozija).
-
Zatiljni režanj: Osoba ne može prepoznati uobičajene predmete, kao što su žlica ili olovka, iako ih može vidjeti. Ovo oštećenje se naziva vizualna agnozija. Moguće je neprepoznavanje poznatih lica (što se naziva prozopagnozija).
-
Sljepoočni režanj: Osoba ne može prepoznati zvukove iako ih može čuti. Ovo oštećenje se naziva slušna agnozija.
-
Zatiljni i sljepoočni režanj: Osoba ne može prepoznati uobičajena mjesta (što se naziva okolišna agnozija). Također se može javiti sljepoća za boje.
Dijagnoza
Liječnik zamoli osobu da identificira uobičajene predmete vidom, dodirom ili drugim osjetilom. Liječnik također obavlja fizikalni pregled radi utvđivanja jesu li simptomi uzrokovani drugim poremećajem kao što je poremećaj vida ili sluha.
Mogu se provesti određeni standardizirani testovi funkcije mozga (neuropsihološko testiranje). Ovi testovi mogu uključivati pitanja i / ili zahtjeve za obavljanje određenih pokreta.
Slikovne pretrage, kao što su kompjutorizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MR), provode se radi provjere uzroka oštećenja mozga, kao što je tumor ili moždani udar. Mogu se obaviti i druga ispitivanja, ovisno o pretpostavljenom uzroku.
Prognoza
Na oporavak agnozije utječu:
Oporavak je najveći u prva 3 mjeseca, ali određeni stupanj oporavka se može javiti i dalje unutar godine dana.
Liječenje
-
Liječenje uzroka
-
Govorna i radna terapija
Kada je moguće, liječi se uzrok poremećaja. Na primjer, ako je uzrok apsces, liječenje može uključivati antibiotike i kirurški zahvat za dreniranje apscesa.
Ne postoji specifično liječenje agnozije.
Govorna i radna terapija mogu pomoći osobama s agnozijom da nauče kako nadoknaditi svoje poteškoće.