Babezioza je infekcija crvenih krvnih stanica uzrokovana jednostaničnim protozoa parazitom Babesia.
-
Babezioza se prenosi istim tipom jelenskog krpelja (Ixodidae) koji prenosi Lajmsku bolest.
-
Babezioza može uzrokovati groznicu, glavobolju, bolove u tijelu i umor.
-
Da bi dijagnosticirali babeziozu, liječnici pregledavaju uzorak krvi pod mikroskopom i traže protozoe ili provode krvne pretrage.
-
Sprečavanje ugriza krpelja pomaže u sprječavanju babezioze.
-
Većinu inače zdravih ljudi ne treba liječiti, ali ako se simptomi razviju, ljudima se obično daje kombinacija lijekova.
(Vidi također Pregled parazitskih infekcija.)
Babesia su praživotinje koje žive unutar crvenih krvnih stanica i u konačnici ih uništavaju. Babezioza se prenosi istim tipom jelenskog krpelja (obitelj Ixodidae) koji prenosi Lajmsku bolest. Ovi krpelji mogu biti zaraženi praživotinjama koje uzrokuju babeziozu i bakterijama koje uzrokuju Lajmsku bolest ili onima koje uzrokuju anaplazmozu.
Babezioza je uobičajena među životinjama, ali je relativno rijetka među ljudima. U Sjedinjenim Američkim Državama, Babesia microti zaražava ljude na udaljenim otocima ili obalnim područjima Massachusettsa, Rhode Islanda, Connecticuta, New Yorka (uključujući istočni Long Island i Shelter Island) i New Jerseyja. Slučajevi se također javljaju u Wisconsinu i Minnesoti. Druge Babesia vrste inficiraju ljude u Missouriju, Washingtonu i Kaliforniji iu drugim dijelovima svijeta.
Simptomi
Neki ljudi, osobito zdravi ljudi mlađi od 40 godina, nemaju zamjetne simptome.
Simptomi babezioze obično počinju oko 1 do 2 tjedna nakon ugriza krpelja. Ljudi mogu imati groznicu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima i umor. Koža i bjeloočnice mogu požutjeti (žutica). Propadanje crvenih krvnih zrnaca (hemoliza) može prouzročiti anemiju (hemolitična anemija). Jetra i slezena su često uvećane.
Rizik teškog oblika bolesti i smrti je najviši za ljude kojima je slezena uklonjena ili koji koriste droge ili imaju poremećaje koji oslabljuju imunološki sustav (osobito AIDS). Kod tih ljudi simptomi babezioze mogu nalikovati simptomima malarije (kao što su visoka temperatura, anemija, tamna mokraća, žutica i zatajenje bubrega).
Dijagnoza
-
Pregled uzorka krvi
-
Krvne pretrage
Liječnici mogu posumnjati na babeziozu kod ljudi koji imaju tipične simptome i hemolitičku anemiju i koji žive ili su putovali u područje gdje je infekcija česta. Često se ljudi ne sjećaju ugriza krpelja.
Za dijagnosticiranje babezioze liječnik obično pregledava uzorak krvi pod mikroskopom u potrazi za uzročnikom Babesia. Da bi se poboljšala identifikacija praživotinja, može se ispitati uzorak krvi na Babesia genetski materijal (DNK) ili na antitijela protiv Babesia. (Antitijela su bjelančevine koje proizvodi imunološki sustav kako bi pomogli u obrani tijela od određenog napada, uključujući i one od parazita.)
Prevencija
U područjima gdje su jelenski krpelji česti, rizik od dobivanja babezioze se može smanjiti poduzimanjem mjera protiv ugriza krpelja.
Ljudi mogu smanjiti svoje izglede da pokupe krpelja ili da ih ugrize tako što će učiniti sljedeće:
-
Ostanite na puteljcima i stazama dok šetate šumovitim područjima
-
Hodajte u središtu staza kako bi smanjili vjerojatnost okrznuća o grmlje i travu
-
Ne sjedajte na zemlju ili na kamene zidove
-
Nosite majice s dugim rukavima
-
Nosite duge hlače i ugurajte ih u čizme ili čarape
-
Nosite odjeću svijetle boje, time olakšavate uočavanje krpelja
-
Koristite repelente od insekata koji sadrže dietil-toluamid (DEET)
-
Primjenjujte na odjeću repelente od insekata koji sadrže permetrin ili nosite odjeću komercijalno obrađenu s permetrinom
Da bi uklonili krpelja, potrebno je koristiti pincetu preciznih vrhova kako bi uhvatili krpelja za glavu ili usta točno na mjestu gdje ulazi u kožu, te ga postupno povući s kože. Tijelo krpelja ne smije se hvatati ili stiskati. Nemojte koristiti vazelin, alkohol, upaljene šibice ili bilo koje druge iritanse.
Liječenje
Obično nije potrebno nikakvo liječenje za blagi slučaj babezioze u zdravih ljudi s funkcionalnom slezenom jer babezioza obično nestaje sama od sebe.
Osobe sa simptomima se obično liječe atovakonom (lijek koji se obično koristi za liječenje praživotinjskih infekcija) i azitromicinom (antibiotik). Kinin (koji se koristi za liječenje malarije) i klindamicin (antibiotik) koriste se za liječenje teškog oblika bolesti. Atovakon i azitromicin imaju manje nuspojava od kinina i klindamicina.
Više informacija